Obnovljivi izvori energije u Crnoj Gori pretvorili su se u obnovljive izvore prihoda za privilegovane pojedince, ocijenjeno je danas na na regionalnoj konferenciji o malim hidroelektranama – evropski standardi i praksa u Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini, koju je organizovao MANS,
Izvršna direktorica MANS-a, Vanja Ćalović Marković kazala je da se u Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini dešavaju slične prakse kada su u pitanju male hidroelektrane (mHE)
"Sa jedne strane, u svakoj od te tri države vlasnici malih hidroelektrana su ljudi koji su blisko povezani sa donosiocima odluka, odnosno sa vlašću. U svakoj od te tri države postoje subvencije vlasnicima mHE, koje vraćaju svi građani i iskazuju se na njihovim računima za električnu energiju", rekla je Ćalović Marković.
Koordinatorka Istraživačkog centra MANS-a Ines Mrdović saopštila je da je 9,6 miliona eura iznosio ukupan prihod vlasnika mHE od 2014. do 2017. godine, a radi se o firmama Hidroenergija Montenegro iz Berana, Kronor, Igma Energy i Synergy.
„Subvencije koje smo platili ovim firmama za četiri godine iznose 5,3 miliona eura. Subvencije koje smo mi njima platili su više od polovine ukupnih prihoda koje su one ostvarile“, objasnila je Mrdović.
Ona je pitala kakav je toj biznis kada se nekome garantuje da će mu bukvalno polovina godišnjih prihoda biti poklonjeno.
“Da li je to, zaista, biznis ili se radi o otimačini ili se radi o kontinuiranom zavlačenju ruka u naše džepove?”, pitala je Mrdović.
Ona je podsjetila da je Vlada odobrila gradnju 57 mHE, a da je u pogonu do sredine 2018. stavljeno 12 mHE.
Mrdović smatra da društvo, ali ni lokalne zajednica nemaju posebnu korist od mHE čije subvencije građani plaćaju kroz troškove računa za struju.
“Prema podacima zasnovanim na zvaničnim izvještajima kompanija Hidroenergija Montenegro ima četiri zaposlena, Kronor pet, Igma Energy šest, Synergy tri zaposlena, ili ukupno 18 zaposlenih radnika. Pri tome, od ovih 18 zaposlenih četvoro moraju biti direktori ovih firmi …Dakle, uticaj na zapošljavanje u ovim projektima minoran”, konstatovala je Mrdović.
Najnoviji podaci, kako je dodala za četiri protekle godine i četiri mjeseca 2018. pokazuju da je na ime subvencija svih koncesionarima izdvojeno dodatnih oko dva miliona eura, što znači ukupno 7,3 miliona eura.
Ambasador Delegacije EU u Crnoj Gori, Aivo Orav, kazao je da EU naglašava integrisanje mini hidroelektrana sa životnom sredinom, kako bi se, kako je naveo, minimizirao njihov negativni efekat po životnu sredinu.
On je ukazao da Strategija o integrisanju i energiji ima za cilj da se smanji za 20 odsto potrošnja energije do 2020.godine, kao i da bi do te godine petina sveukupne potrošnje električne energije trebalo da dolazi iz obnovljivih izvora energije – hidroenergije, vjetroenergije, solarne energije i biomase.
Predstavnica Centra za istraživačko novinarstvo Srbije, Dina Đorđević, kazala je da je taj Centar istraživao isplate u Srbiji od trenutka kada je investitor pokušao da isplaćuje novac i zarade od proizvodnje elektične energije u malim hidroelektranama pa do kraja 2017. godine.
"U tom perodu, za pet godina, Srbiji je isplaćeno više od 58 miliona eura. Zanimljivo je da je gotovo polovina tog novca, otišla paradoksalno, državi, odnosno malim hidroelektranama u vlasništvu Državnog javnog preduzeća i firmama povezanim sa vlašću, odnosno sa kumom predsjednika Srbije Aleksandra Vučića“, navela je Đorđević.
Predstavnik Centra za istraživačko novinarstvo Bosne i Hercegovine, Azhar Kalamujić, rekao je da su, od 2012. godine, počeli istraživati dodjelu koncesija za male hidroelektrane.
"Krajem 2005. početkom 2006. godine, u Bosni i Hercegovini je podijeljeno preko 300 koncesija za male hidroeletrane, od toga 115 u Republici Srpskoj gdje je posebno specifičan slučaj. Vlada Republike Srpske je donijela odluku i raspisala konkurs i u jednom mahu podijelila ogroman broj koncesija“, naveo je Kalamujić.
Prema njegovim riječima, pokazalo se da se radi o jako problematičnom potezu, jer su, kako je pojasnio, koncesije dijeljene firmama koje nisu ekonomski moćne da dijele hidroelektrane „i koje nemaju nikakvog iskustva u gradnji hidroelektrana“.
Direktor Istraživačkog centra MANS-a, Dejan Milovac podjetio je da je 2017 .godine u Crnoj Gori postignut cilj od 33 odsto potrošnje električne energije iz OIE, sa 12 hidroelektrana.
"Mi smo te godine potpisali još 12 ugovora o koncesijama. To nam indikativno govori da ispunjavanje evropskog zahtjeva nije bio primarni cilj Vlade, već sticanje profita i održavanje biznisa koji ne može da propadne“, rekao je Milovac, navodeći da se veliki broj koncesija vezuje sa predsjednikom države Milom Đukanovićem.
Bivša njemačka ambasadorka u Crnopj Gori Gudrun Elizabet Štajnaker poručilao da je vrlo važno učešće NVO i aktivnog civilnog društva u jednom sistemu i konstatovala da nova strategija Evropske komisije to praktično ne uzima u obzir.
“Stalno se obraćaju državnim institucijama…ali ne znam zašto bi oni koji profitiraju, mijenjali sistem. Zbog toga nam treba civilno društvo”, istakla je Štajnaker.
Izvršna direktorka NVO Green Home Nataša Kovačević kazala je da mHE, “u našim uslovima, i na ovakav način, ne mogu nazvati zelenim zvorima električne energije”.
“Predviđa se da ćemo do 2050. u CG imati 25 odsto manje površinskih voda koje teku… Sve više se vode kaptira tako da u pojedinim periodima, tokom ljeta, imamo i po 50 km suvih riječnih korita”, navela je Kovačević.
Gutić: Korumpirani činovnici izdaju falsifikovana dokumenta
Predsjednik NVO “Ne damo rijeke” iz Plava Ramo Gutić saopštio je da je najbitnije da se utiče na nadležne kako bi se stavio “moratorijum na dalju izgradnju mini hidroelektrana u Crnoj Gori, a pred nadležnim organima i sudovima već su u toku postupci”.
“Već imamo presude za kriminalne radnje koje finansiraju investitori. Bilo bi mi drago das u oni danas ovdje prisutni jer imam pojedina imena i podatke iz presude o kriminalnim radnjama na osnovu kojih su dobijena dokumenta za građevinsku dozvolu”, istakao je Gutić.
On je dodao da se “preko mešetara i korumpiranih činovnika dobijaju sva moguća dokumenta tako da elaborate sadrže falsikovane podatke stare 50 godine, iz prošlog vijeka”.
"Idemo dalje, borimo se. Ako oni budu toliko jaki, čekamo ih na mostu u Bukovici, pa kom opanci kom obojci“, poručio je Nikola Vemić, predsjednik Ekološkog pokreta "Donja Bukovica" Šavnik.
Programska koordinatorka u Transparency International Berlin, Mona Niemeyer, podsjetila je da je Evropska komisija (EK), u februaru, u Strategiji proširenja potvrdila da je borba protiv korupcije prioritet, "kao dio vladavine prava i dobrog upravljanja".
"Ovo će biti ključni indikatori na osnovu kojih će se procijenjivati države Zapadnog Balkana i njihov napredak. Strategija Balkana kaže da će države Balkana morati da iskorijene beskompromisno korupciju i to se može ostvariti kroz dva pristupa – sankcije i prevenciju korupcije“, navela je Niemeyer.
Ona je kazala da danas svi govore o „zarobljenoj državi“ i da je to riječ koja se svuda čuje „iako njena definicija nije potpuno jasna“.
"Želimo da vidimo da li je to zaista tako da postoji zarobljena država, da li je to realnost. Odgovor na to pitanje - da, to jeste nažalost realnost ovdje. Pod zarobljenom državaom smatramo situaciju u kojoj su javne politike usmjerene ka privatnim akterima, kroz korupciju i okupljanje u okviru odgovarajućih organa i funkcija“, istakla je Niemeyer.
Bonus video:
