Porodice nestalih tokom ratova devedesetih biće prinuđene na proteste ispred Skupštine i Vlade ukoliko ih predstavnici nadležnih institiacija bar ne prime na razgovor.
To je najavljeno na jučerašnjoj pres konferenciji povodom 30. avgusta, Međunarodnog dana nestalih.
Saradnica u Centru za građansko obrazovanje i portparolka Koalicije za REKOM u Crnoj Gori Tamara Milaš kazala je da se u Crnoj Gori kao nestali vodi 61 crnogorski državljanin, kao i 82 osobe, koje su državljani Srbije (sa Kosova i Metohije), čije porodice žive u Crnoj Gori.
“Apelujemo na donosioce odluka da riješe sudbinu nestalih tokom ratova devedesetih,kao i da privedu pravdi sve počinitelje ovih zločina i njihove nalogodavce, ali i da daju podršku onim akoji su najviše stradali. Stiče se utisak da crnogorske institucije ne žele da se ovi slučajevi riješe jer su institucije nezainteresovane za one koje se vode kao nestali. Pozivamo i tužilaštvo da u skladu sa novousvojenom Strategijom o istraživanju ratnih zločina jače intenzivira svoje napore na rasvjetljavanju nestalih i pojača borbu protv nekažnjivosti ratnih zločina. Pravda mora biti zadovoljena na svim nivoima, jer društvo ne može očekivati prosperitet bez toga”, kazala je Milaš.
Predsjednik Udruženja porodica kidnapovanih, nestalih i ubijenih na Kosovu i Metohiji “Crveni Božur”, čije je sjedište u Sutomoru, Ljubiša Filipović, pročitao je otvoreno pismo poslato vladama, premijerima i predsjednicima Crne Gore i Srbije, domaćim i međunardnim instituaicjama.
“U predratnim, ratnim i poslijeratnim godinama na prostoru bivše Jugoslavije nestalo je, kidnapovano i ubijeno na hiljade nedužnih ljudi. Sudbina većine njih i dalje je nepoznata. Neprihvatljiva je činjenica da na početku trećeg milenijuma kada nauka i ljudski um otkrivaju sve tajne, niko nije poželio da sazna sudbinu nasilno odvedenih, ilegalno zatvorenih, mučenih, tajno držanih, ubijenih i sakrivenih. U mnogim aspektima procesa ekshumacije i identifikacije postoji neizbalansiran, diskriminatorski odnos prema nestalima srpske i crnogorske nacionalnosti, a time i prema njihovim porodicama”, kazao je Filipović.
On je naveo da se porodice nestalih, pored učinjene nepravde i bola, suočavaju i sa nizom pravnih i stausnih probleme .
“Tražimo da se hitnom izmjenom postojećih zakona i administrativnih procedura ili donošenjem zakona o nestalim licima regulišu pravna, statusna i administrativna pitanja porodice. U ime univerzalnih prava tražimo predaju svih posmrtnih ostatka i oslobađanje svih preživjelih zatvorenika na prostorima bivše Jugoslavije”, kazao je Filipović.
On je podsjetio da je predsjednik Filip Vujanović potpisnik Dekalaracije u Mostaru i da je tada kazao da će se zalagati da se sva nestala lica pronađu na teritoriji Jugoslavije, da će sve učiniti što je do Crne Gore kako bi pomogli i olašali ionalo težak život porodicama žrtava, ali da još ništa po tom pitanju nije riješeno, niti je počelo da se rješava.
“Slali smo bezbroj dopisa i njemu i premijeru i drugim institucijama i niko nije imao razumijevanja da nas primi makar na 10 minuta. Članovi Udruženja više puta su tražili da izađemo ispred Vlade i Skupštine, ali smo to odbijali, nadajući se da će nas primiti na razgovor. Ukoliko to uskoro ne učine, sigurno ćemo izaći na ulicu sa slikama svojih najbližih”, kazao je Filipvić.
Bonus video:
