Milaš: Srebrenička tragedija ne smije biti zaboravljena - Vijesti.me
11. JUL - DAN SJEĆANJA NA GENOCID U SREBRENICI

Milaš: Srebrenička tragedija ne smije biti zaboravljena

"Zabrinjavajuće je što crnogorski obrazovni sistem još uvijek ovaj, kao ni druge ratne zločine, iz savremene istorije ne prepoznaje kao bitne za obradu, a što rezultira i upitnim znanjem mladih generacija", kazala je Milaš

Srebrenica
Srebrenica (Foto: CGO)

Povodom 11. jula – Dana sjećanja na genocid u Srebrenici, Centar za građansko obrazovanje (CGO) odaje poštovanje žrtvama tog zločina i podsjeća da srebrenička tragedija ne smije biti zaboravljena, već da sjećanje na žrtve u Srebrenici mora postati dio obavezne kulture sjećanja, ali i da  je neophodno da pravda stigne sve one koji su odgovorni za ovaj zločin, kazala je  saradnica na programima u CGO-u i portparolka Koalicije za REKOM Tamara Milaš.

"Genocid u Srebrenici predstavlja najmasovniji zločin izvršen na tlu Evrope poslije II svjetskog rata, kada su  pripadnici vojske  bosanskih Srba od 11.  do 19.  jula 1995.  sistematski ubili najmanje  7,800 nenaoružanih Bošnjaka starosti od 14 do 70 godina. Zločini koji su u julu 1995. počinjeni u Srebrenici bili su predmet devet suđenja pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju, a nedavno je Apelaciono vijeće holandskog suda potvrdilo da Holandija snosi  djelimičnu odgovornost za smrt 300 muslimana koji su ubijeni u Srebrenici, a koji su se nalazili unutar zaštićene UN zone, u  bazi u Potočarima", kazala je Milaš.

Ona je dodala da je veoma važno insistirati na utvrđivanju odgovornosti svih onih koji su na različite načine doprinijeli genocidu u Srebrenici i uporedo njegovati kulturu sjećanja na žrtve.

"Zabrinjavajuće je što crnogorski obrazovni sistem još uvijek  ovaj, kao ni druge ratne  zločine, iz savremene istorije ne prepoznaje kao bitne za obradu, a što rezultira i upitnim znanjem mladih generacija. Obrazovanju se prilazi populistički i bez dovoljno posvećenosti javnom interesu, posebno kad je riječ o osjetljivim pitanjima iz naše skorije prošlosti. CGO je na ovo ukazivao i kroz analizu udžbenika istorije i nastavnih planova i programa  „Što  skrivaju i otkrivaju crnogorski udžbenici o savremenoj istoriji Crne Gore?“. Posljedično, dobijamo generacije studenata i đaka koji o Srebrenici ne znaju ništa, jer u udžbenicima ne postoji nijedna rečenica o genocidu u Srebrenici.  Ali, i kada bi postojale te lekcije, postavlja se pitanje profesionalnog kadra koji bi to predavao, uzimajući u obzir da se ovaj period ne izučava ni na katedri za istoriju", saopštila je Milaš.

Ona je dodala da je crnogorska Skupština 2009.godine usvojila Deklaraciju o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta (EP)  o Srebrenici, kojom se osuđuje taj  zločin, i obavezala se na afirmaciju istine  i 
doprinosa postizanju pravde, kao i razvoj kulture sjećanja kao mehanizma suočavanja sa ratnom proslošću.

"Međutim, u praksi efekte tih ciljeva ne vidimo. CGO, samostalno ili kao  referentna članica Koalicije za REKOM, ulaže napore da kroz svoj  rad koji se  odnosi  na  suočavanje  sa  prošlošću  ukaže  i  na  ovaj  problem,  kao  i  da  kontinuirano  insistira na neophodnosti  procesuiranja  odgovornih  za  ratne  zločine,  traženju pravde  za  žrtve,  preko  praćenja nadležnih  institucija  u  ovoj  oblasti,  do zagovaranja  uspostavljanja  kulture  sjećanja  čiji  je  važan stub obrazovni  sistem.  Ovu  temu u  regionu  i  u  Crnoj  Gori  drže  u  javnom  diskursu  upravo  nevladine organizacije,  jer  vlasti  gotovo  dogovorno  odbijaju  da  je  pozicioniraju  računajući  da  se  na njoj ne dobijaju politički glasovi", zaključila je Milaš.