Ministarstvo zdravlja: Kad GP URA zafali medijske pažnje, obruše se na zdravstveni sistem - Vijesti.me
"REDOVNO BIVAJU DEMANTOVANI"

Ministarstvo zdravlja: Kad GP URA zafali medijske pažnje, obruše se na zdravstveni sistem

"Kao rezultat odgovorne politike u ovoj oblasti s ponosom ističemo da naša zemlja, u odnosu na region, pa čak i mnogo razvijenije zemlje, ima inovativnu Listu ljekova na kojoj su zastupljeni medikamenti savremene generacije, posebno iz oblasti onkologije i teških oboljenja"

Ilustracija
Ilustracija (Foto: Shutterstock)

Kada politici Građanskog pokreta URA zafali medijske pažnje, oni se po nepisanom pravilu obruše na zdravstveni sistem, iako redovno bivaju demantovani, a njihove tvrdnje potkrijepljene mnoštvom protivčinjenica, saopšteno je danas iz Ministarstva zdravlja.

Oni su reagovali na saopštenje GP URA u kome se između ostalog navodi da je "rast troškova za ljekove došao na oko nerealnih 100 miliona eura".

"Praćenje savremene farmakoterapije je prioriteni cilj Ministarstva zdravlja kad je riječ o farmaceutskoj djelatnosti. Ministarstvo zdravlja i sve relevantne institucije u sistemu s posebnom pažnjom prate tržište ljekova u Crnoj Gori. Kao rezultat odgovorne politike u ovoj oblasti s ponosom ističemo da naša zemlja, u odnosu na region, pa čak i mnogo razvijenije zemlje, ima inovativnu Listu ljekova na kojoj su zastupljeni medikamenti savremene generacije, posebno iz oblasti onkologije i teških oboljenja", istakli su iz Ministarstva zdravlja na čijem čelu je Kenan Hrapović.

Oni su dodali da zbog obaveze prema javnosti i građanima smatraju važnim da istaknu da je u Crnoj Gori od početka 2018. godine u primjeni nova Lista ljekova sa preko 1.000 ljekova različitih farmaceutskih oblika i različitih koncentracija.

"Od prve revizije Liste lijekova koja je stupila na snagu 1.3.2018. godine tokom cijelog narednog perioda vršena je analiza primjene i potrošnje ljekova. Posebno se analizira potrošnja ljekova na primarnom nivou (apoteke i domovi zdravlja), sekundarnom nivou (opšte i specijalne bolnice), a posebno na tercijernom nivou (Klinički centar). Određeni ljekovi koji su sastavni dio Liste ljekova, da bi bili u primjeni, moraju da se konzilijarno predlože i uz potpise direktora klinika i Kliničkog centra se u propisanoj proceduri, dostavlja dokumentacija Komisiji za ljekove Fonda, koja nakon razmatranja prispjele medicinske dokumentacije donosi konačnu verifikaciju opravdanosti primjene predloženih lijekova. Takođe, Komisija za ljekove formirana pri Ministarstvu zdravlja donosi konačnu odluku o opravdanosti primjene ljekova koji su sastavni dio Liste ljekova, a namijenjeni su za liječenje težih patoloških stanja, rijetkih bolesti, ljekova koji su dio protokola pri transplantacijama itd. Sve su ovo načini analiziranja ljekova koji su sastavni dio Liste ljekova, posebno imajući u vidu njihov visok farmakoterapijski značaj, ali i visoke cijene", navodi se u saopštenju Ministarstva zdravlja.

Iz tog Vladinog resora nova Lista ljekova, koja je revidirana, dva puta tokom 2018. godine, proširena je i novim lekovima, posebno savremenim ljekovima za mnoga teška patološka stanja koja opterećuju našu populaciju, a za koje treba obezbijediti značajna finansijska sredstva (karcinomi, autoimuna oboljenja - multipla skleroza, reumatoidni artritis, upalne bolesti crijeva, infektivne bolesti - HIV i hepatitis C, i dr).

"Lista ljekova je proširena novim ljekovima (preko 100 novih ljekova je uvršteno na Listu):  koji se koriste u tretmanu:

  • hemato-onkoloških oboljenja, što je novina u odnosu na raniji period jer je za sva maligna oboljenja i hemato-onkološka oboljenja obezbjeđena savremena terapija u liječenju;
     
  • autoimunih oboljenja (reumatoidni artritis, upalne bolesti crijeva:Crohnova bolest i ulcerozni kolitis, multipla skleroza i dr).
     
  • dijabetesa (novi intezivirani insulini i mnogi ljekovi sa novim mehanizmom dejstva u regulacijihiperglikemije);
     
  • vantjelesne oplodnje (novi ljekovi i novi oblici već postijećih lijekova- hormona);
     
  • kardiovaskularnih oboljenja (novi ljekovi protiv zgrušavanja krvi kao prevencija infarkta miokarda i moždanog udara);
     
  • hipertenzije kao hroničnog oboljenja koje je u stalnom porastu;
     
  • infektivnih bolesti, posebno vodeći računa o oboljelima od HIV infekcije i Hepatitisa C
     
  • anemije izazvane nedostatkom gvožda kod pacijenata na hemodijalizi;
     
  • ljekovi koji se koriste u liječenju transplantiranih pacijenata (zaštita od odbacivanja presađenog organa);
     
  • oftalmoloških oboljenja;  
     
  • prevencije respiratornog virusa kod odojčadi;
     
  • psihijatrijskih bolesti;
     
  • osteoporoze sa povećanim rizikom od pojave fraktura;
     
  • veća mogućnost izbora bezglutenskih proizvoda za oboljele od celijakije;

Na Listu su uvršteni određeni dijetetski proizvodi kao dodatak ishrani, namijenjeni posebno osjetljivoj grupi pacijenata (odojčad, djeca sa multiplim alergijama na hranu, onkološki pacijenti...)", piše u saopštenju Ministarstva zdravlja. 

Kazali su i da je važno istaći da se u sklopu Liste ljekova nalazi Posebna lista ljekova, koja se takođe u cjelosti finansira iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja. 

"To su ljekovi sa posebnim režimom odobravanja, namijenjeni za liječenje rijetkih bolesti, transplantiranih pacijenata, onko - hematoloških hroničnih oboljenja, rijetkih tumora i dr. Ovo je jedan od načina obezbjedjivanja ciljane terapije za teško oboljele pacijente, a što je takođe utiče  na porast potrošnje ljekova, samim tim i finansijskih izdataka", navodi se u saopštenju.

Iz Ministarastva zdravlja su rekli da se osiguranim licima Fonda obezbjedjuje terapija koja nije sastavni dio Liste ljekova, po definisanoj proceduri, preko Komisije Ministarstva zdravlja. 

"Ovi se ljekovi takođe, koriste za liječenje rijetkih bolesti, kao nastavak liječenja posle inicijalno uvedene terapije u nekoj zdravstvenoj ustanovi van Crne Gore u koju je pacijent upućen na dalje liječenje i predložene  terapije kao nastavak u daljem liječenju u Crnoj Gori. Sredstva za ove ljekove nije moguće predvidjeti, odnosno za njihovu nabavku je potrebno  izdvojiti značajna /često više stotina hiljada eura na godišnjem nivou za manji broj pacijenata/ neplanirana finansijska sredstva. Napominjemo da se nabavka i kontinuitet u primjeni ovih ljekova takođe, finansiraju iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja", poručili su iz Ministarstva zdravlja.

Iz tog Vladinog resora su naveli i da je Agencija za ljekove i medicinska sredstva (CALIMS) nadležna za prikupljanje i objavljivanje izvještaja o potrošnji ljekova u Crnoj Gori.

"Poređenjem potrošnje ljekova po glavi stanovnika u Crnoj Gori sa državama iz okruženja, kao i sa Holandijom i Italijom, prema podacima iz 2016. i 2017. godine, kao i sa dostupnim podacima iz 2018. godine, u svim državama je zabilježen trend porasta potrošnje. Iako je potrošnja po glavi stnovnika u Crnoj Gori porasla u odnosu na 2016. godinu, i dalje je značajno manja u odnosu na evropski prosjek. Kada govorimo o grupi ljekova za koje se izdvajaju najveća finansijska sredstva, to su u prvom redu ljekovi koji se koriste za liječenje malignih oboljenja. Npr. U 2018. godini, 24% ukupnih izdataka za ljekove su izdaci za ljekove koji pripadaju grupi antineoplastika i imunomodulatora (20.534.446,33 €). I potrošnja ove grupe ljekova bilježi kontinuiran rast u prethodnom periodu. U ovoj grupi ljekova se nalaze novi, inovativni ljekovi, koji su veoma skupi, pa je to jedan od razloga što rastu finansijski izdaci za ovu grupu ljekova. Proširenje Liste ljekova savremenom terapijom, uvođenje novih procedura u liječenju, bolja snadbjevenost i dostupnost terapije- sve su to razlozi koji dovode do porasta izdataka za ljekove, za šta država s pravom izdvaja neophodna sredstva, a sve s ciljem brige za zdravlje naših građana", zaključuje se u saopštenju Ministarstva zdravlja.