Svakog mjeseca na bolovanju je čak 350 uposlenih u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG).
Nadležni tvrde da su bolovanja u posljednje dvije godine sve češća, pa su tako nagomilani dugovi po tom osnovu na kraju prošle godine iznosili 8,2 miliona eura.
Zbog toga se, kako piše u dokumentu Strukturne reforme u zdravstvenom sistemu do 2017. koji je Vlada nedavno usvojila, mora donijeti novi pravilnik kojim će se propisati da izabrani doktor ima pravo da odredi bolovanje do 10 dana.
S druge strane, istom osiguraniku neće moći da odobri naredno bolovanje u roku od 30 dana nakon što istekne prvo.
Stručnjaci sa strane treba da ocijene stanje u bolnicama, kako bi ustanove dobile licencu
Strukturnim reformama u zdravstvenom sistemu sa Akcionim planom za period od 2015. do 2017. godine predviđeno je da se podnese inicijativa za dopunu Zakona o koncesijama, kako bi se propisala izdvajanja procenta iz koncesione naknade kao dodatna sredstva za finansiranje zdravstvene zaštite.
Planirano je da traže i izdvajanja procenta od prihoda ostvarenih od akciza na duvanske proizvode, alkohol i gazirana pića, kako bi se stvarili dodatni izvori u svrhu promocije zdravlja i prevencije, na primjer, rijetkih bolesti.
U dokumentu piše da je neophodno, uz utvrđivanje liječenja, opreme, menadžmenta i informacija, napraviti reorganizaciju bolnica.
Naglašavaju da stručnjaci sa strane treba da ocijene stanje u bolnicama, kako bi dobile licencu akreditovane ustanove.
Trenutno stanje, navodi se u dokumentu, pokazuje da proces akreditacije bolnica, odjeljenja, laboratorija i verifikacije prostorija, opreme i djelatnosti nije izvršen, izuzev Pilot projekta koji je sproveden u nikšićkoj bolnici.
Ministarstvo zdravlja planira da smanji posteljni fond za 30 odsto, jer je u Crnoj Gori svakog dana prazno preko 700 bolničkih kreveta, što je nedavno najavio i ministar Budimir Šegrt.
U Ministarstvu tvrde da je najvažnija pojedinačna mjera uvođenje restriktivnije liste ljekova, koji se mogu dobiti bez plaćanja participacije uključivanje većeg broja generičkih ljekova (paralela).
Biće manje kuvarica, higijeničarki,...
U javnim zdravstvenim ustanovama zaposleno je 1.678 radnika nemedicinske struke, od kojih 1113 u opštim i specijalnim bolnicama i KCCG, a 474 u domovima zdravlja, Institutu za javno zdravlje i Zavodu za hitnu medicinsku pomoć.
Oni čine 23 odsto svih zaposlenih u zdravstvenom sistemu.
Nadležni smatraju da je administrativno i tehničko osoblje visoko zastupljeno, a pogotovo kadar koji obavlja uslužne djelatnosti (higijena, kuhinja, servisiranje...) i održavanje opreme...), pa žele smanjenje tog broja.
Bonus video:
