Moljac desetkovao agrume u Novom - Vijesti.me
STANJE ALARMANTNO

Moljac desetkovao agrume u Novom

“Najviše su pogođeni zasadi u Baošićima, Đenovićima i Kumboru”

Izaziva sušenje biljke
Izaziva sušenje biljke (Foto: Privatna arhiva)

Vrsta štitastog moljca (Aleurocanthus spiniferus) desetkovala je agrume na području hercegnovske opštine, tako da su pošteđeni samo zasadi u pojedinim područjima koja su udaljena od mora.

“Stanje je alarmantno”, kazala je stručna savjetnica u oblasti zaštite bilja za Bokokotorski zaliv Mileva Marić.

Mileva Marić

On je navela da štete na biljkama čine larve i odrasle jedinke. “To rade sisanjem biljnih sokova na naličju listova, kao i izlučivanjem obilne medne rose, na koju se naseljavaju gljivice čađavice koje onemogućavaju fotosintezu, zbog čega biljka počinje da se suši“, objašnjava Marić.

Štitasti moljac u svom razvoju prolazi tri stadijuma. Odrasla ženka izleže 35 do 40 jaja, a ciklus jedne generacije traje dva do četiri mjeseca. Tokom godine razvije se od tri do šest generacija te štetočine. Prva se najčešće javlja krajem aprila i u maju, druga polovinom avgusta i u septembru, a u toplim jesenjim mjesecima javlja se i treća generacija. Zato je njeno suzbijanje teško i zahtijeva stalnu zaštitu i tretman.

Dušan Pijanović i njegova porodica koji se skoro četiri decenije u Baošićima bave rasadničkom proizvodnjom i tržištu nude sadnice limuna, narandže, mandarina, grejpfruta i fortunele, tvrdi da su uspjeli da zaštite rasadnik i da u njemu nema oboljelih sadnica.

“Najviše su pogođeni zasadi u Baošićima, Đenovićima i Kumboru”, kaže Pijanović.

Na osnovu decenijskog iskustva, on misli da je za zaštitu napadnutih biljaka potrebno mijenjati preparate, jer je uvjeren da je štitasti moljac već mutirao.

Branko Zorić koji u Zelenici ima četrdesetak sadnica limuna, narandže i mandarina kaže da su pošteđene štitastog moljca i da ove godine ima bogat i zdrav plod. Primjećuje da su nasadi agruma koji su udaljeni od mora i bliže brdu, kao njegovi, pošteđeni štitastog moljca.

“Ne znam kako će biti naredne godine, jer se napasnik stalno širi”, zabrinut je Zorić.

Marić ističe da je bitna preventiva, da treba prorijediti unutrašnjost krošnje kako bi se dobilo strujanje vazduha, a zaštitu obaviti biljnim uljima i sistemičnim insekticidima. Važno je i spaliti grane dobijene rezidbom. Tretman je potrebno sprovesti najmanje tri puta godišnje. Praćenje pojave odraslih, a i djelimično smanjenje njihove brojnosti vrši se postavljanjem žutih ljepljivih ploča, koje privlače moljca. Kao posebno važno, Marić ističe istovremeno tretiranje zaraženih biljaka.

„Ako vaš komšija zasadi na susjednim parcelama koji nisu tretirani, vaš trud će biti uzaludan“, navodi Marić.

U Crnoj Gori nema organizovane akcije borbe protiv štitastog moljca i ove godine je primijećeno njegovo širenje i na jug zemlje.

Napada više od 70 biljaka

Štitasti moljac, koji je porijeklom iz Male Azije, pojavio se 2013. godine u Crnoj Gori, prvo u Boki Kotorskoj. U Evropi je prvi put nađen 2008. godine u zasadima agruma na jugu Italije, u provinciji Leće, a u susjednoj Hrvatskoj prvi put je detektovan u maju 2012. godine u vrtnom centru u Splitu. Ove godine ta se biljna napast proširila i na područje Dubrovnika.

Štitasti moljac, pored citrusa napada više od 70 biljnih vrsta, između ostalih kruške, japanske jabuke i vinovu lozu. Nije opasan po ljude, jer se mogu koristiti plodovi voćke, čije je listove napala ova štetočina.