Moraće da mijenjaju izgled i fasadu kula: Nijesu u duhu Mediterana - Vijesti.me
MORT ZVANIČNO POTVRDIO RJEŠENJE BUDVANSKE ARHITEKTICE

Moraće da mijenjaju izgled i fasadu kula: Nijesu u duhu Mediterana

Turska kompanija podnijela je žalbu i tražila da se da ukine Samardžićkino rješenje, te da resorno ministarstvo „samo riješi upravnu stvar“

Projektovani izgled hotela
Projektovani izgled hotela

Turska kompanija „Mia investments“ moraće da izmijeni izgled hotelsko-apartmanskog kompleksa „Mia Budva“- dvije kule od po 15 spratova, koje namjerava da gradi ispred Jadranskog sajma, nakon što je Ministarstvo održivog razvoja odbilo njihovu žalbu i potvrdilo rješenje budvanske glavne glavne arhitektice Ane Samardžić, koja je odbila da izda saglasnost na idejno rješenje budućeg hotela sa 5 zvjezdica.

To stoji u rješenju, koje je resor na čijem je čelu ministar Pavle Radulović donio 1. avgusta, a u koje su „Vijesti“ imale uvid.

Radulović je još prije desetak dana ovakvu odluku i najavio, ali je i tada pojasnio da se odlukom Samardžićke ne osporavaju koeficijenti - indeksi, odnosno gabarit budućih kula, već samo njihov izgled...

Turska kompanija podnijela je žalbu i tražila da se da ukine Samardžićkino rješenje, te da resorno ministarstvo „samo riješi upravnu stvar“.

„Ministarstvo održivog razvoja razmotrilo je rješenje budvanske glavne arhitektice, pa je odlučilo da odbije žalbu Mia investments“, stoji u rješenju Radulovićevog resora. Takvu odluku oni su obrazložili da je budvanska glavna arhitektica donijela pravilnu i zakonom zasnovanu odluku.

„Glavna gradska arihitektica je polazeći od smjernica DUP „Budva centar“ utvrdila da u cilju budućeg razvoja predmetne lokacije, treba voditi računa o mikrolokaciji i okruženju. U tom smislu predložena forma objekta ne može se posmatrati kao izlovana struktura u prostoru. Volumetrija koju nosi predložena forma, pravi promjenu u širem i užem okruženju. U odnosu na vizuelni i identiteski značaj samoga objekta ne doprinosi se stvaranju utiska primorskog grada. Nema jasnog i vidljivog razloga, osim funkcionalnog za razvoj forme u vidu udvojenih kula sa postamentom, budući da je takav koncept na predmetnoj lokaciji neprepoznatljiv.

Najatraktivnija lokacija u Budvi zahtijevala je atraktivniju formu objekta. Materijalizacija objekta velike volumetrije zahtijevala je mediteranski duh, a što je predloženim rješenjem objekta izostalo“, navodi su Samardžićke, koje je potvrdio i MORT u svome rješenju.

Pavle Radulović(Foto: Screenshot)

A turski investitori planiraju da na parceli ispred Jadranskog sajma, na 50 metara od mora, površine 8.500 kvadrata, koju su kupili od kompanije „Safiro beach“, izgrade luksuzni kompleks vrijedan 60 miliona eura - dvije kule od po 15 spratova sa 352 hotelsko-apartmanske jedinice.

Samardžićeva, nakon punih deset mjeseci, jer su investitori početkom avgusta prošle godine predali zahtjev za dobijanje saglasnosti, 7. juna donijela rješenje, kojim je odbila da da zeleno svjetlo za takvo idejno rješenje solitera.

Do komlikovanja situacije je došlo, jer se gradska administracija, kada je njenom čelu bio Dragan Krapović, usprotivila izgradnji kompleksa Mia Budva, smatrajući da na tom mjestu treba da se izgradi kongresni centar. Sekretarijat za zaštitu imovine zatražio je od Samardžićeve da bude stranka u postupku prilikom izdavanja saglasnosti, što je ona i prihvatila, uvažavajući činjenice da je EXPO Budva (zajedničko preduzeće Opštine i Jadranskog sajma) vlasnik dijela urbanističke parcele na kojoj se planira gradnja Mia Budva.

Ministarstvo održivog razvoja tada prihvata žalbu turskih investitora i polovinom oktobra prošle godine donosi rješenje da Opština ne može biti stranka u postupku. Međutim, opštinski sekretarijat krajem januara podnosi tužbu Upravnom sudu na takvo rješenje. Gradonačelnik Budve Marko Bato Carević odustaje od tužbe, što Samardžićeva navodi kao razlog da može nastaviti upravni postupak i onda donosi rješenje o odbijanju.

Do prave bure i praktično političke krize unutar vladajuće koalcije dolazi nakon što je Carević zaključio sa turskim investitorima protokol o donaciji, kojim je bilo predviđeno da u roku od dvije godine MIA investments gradu izgradi opremi i pokloni vrtić vrijedan dva i po miliona.

Marko Bato Carević(Foto: Zoran Đurić)

Vladajućih 12 odbornika iz redova Demokrata, Crnogorske i URA inicirali su zakazivanja hitne sjednice lokalnog parlamenta, na kojoj je trebalo da se raspravlja o protokolu i njegovom poništenju. Međutim, do održavanja sjednice početkom juna, ali ni 22. jula u drugom pokušaju nije došlo. Iz Carevićevog kabineta su pojasnili da protokol nije obavezujući, optužujući koalicione partnere da vode političku hajku protiv prvog čovjeka Budve pripisujući mu da šuruje sa DPS-om.

„Drago mi je što je Ministartsvo potvrdilo odluku glavne gradske arhitektice, koje se odnose na izgled objekta. Ono što sam ja tu jedino zamjerao, kada je riječ o projektu turskih investitora, je nepoštovanje zakonskih rokova. Gradska arhitektica je imala rok da na njihov zahtjev o davanju saglasnosti na idejno rješenje odgovori u roku od 30 dana, a ona je to učinila nakon 300 dana. To je jedino što sam ja problematizovao, a ono kakvu će donijetu odluku, to je u njenoj nadležnosti i ona je samostalna u odlučivanju“, kazao je nedavno “Vijestima” Carević.

Krapović: Borba da se Budva koliko-toliko sačuva predstoji

Lider budvanskih Demokrata i nekadašnji gradonačelnik Dragan Krapović kazao je juče „Vijestima“ da nakon „ovakvog epiloga i potvrde prvostepene odluke uz ocjenu da je postupak sproveden u skladu sa zakonom, jasno je na čijoj su strani argumenti sve vrijeme“.

„Ova odluka je potvrdila ispravnost postupaka Demokrata i naših koalicionih partnera, Crnogorske i GP URA u političkoj ravni. Dakle, postupak je sproveden u skladu sa zakonom, nema famoznog ćutanja administracije, tog strašnog službeničkog grijeha. Takođe, otpadaju optužbe da smo grad uskratili za vrtić i da će gradnja biti odobrena u drugom stepenu, a Budva neće dobiti vrtić. I pored satisfakcije koju ovakvim razvoj događaja dobijamo, svjesni smo da još nije kraj i da borba da se Budva koliko-toliko sačuva predstoji, pogotovo što se tiče prostora Jadranskog sajma i Slovenske plaže. Imamo želju da se taj prostor sačuva, vjerujemo da tu želju dijeli ogroman broj građana i da kada imate pravi pristup Opštine,dosta toga može da se zaštiti i da imamo Budvu po mjeri građana koji źive u njoj. Kamo sreće da je tako bilo i ranije, danas ne bismo bili tu gdje jesmo”, poručio je Krapović.


Vidi sve komentare