Poslanik DF-a Vladislav Bojović ukazao je juče na opasnost politizacije Agencije za antikorupciju, navodeći da će njen Savjet birati predstavnici Univerziteta i Sudskog savjeta, bliski vladajućem DPS-u.
On je na Zakonodavnom odboru, na kome je zamjenica ministra pravde Svetlana Rajković branila zakone o sprečavanju korupcije i o konfliktu interesa, naveo primjer rektorke UCG Radmile Vojvodić i članice Sudskog savjeta Vesne Simović- Zvicer.
“Ona (Simović-Zvicer) je tri godine kršila Zakon o sprečavanju sukoba interesa, a sada treba da odlučuje o njegovom sprovođenju zakona”, upozorio je Bojović, ukazujući na Komisiju koja će odlučivati o sastavu Savjeta Agencije.
Zamjerku je iznio i Neven Gošović (SNP), jer zakon ostavlja na volju funkcionerima da odluče da li će Agenciji dozvoliti pristup njihovim bankarskim podacima.
Pomoćnica ministra pravde Svetlana Rajković objasnila je da su to rješenja nakon ekspertize EK i stava Savjeta za zakonodavstvo, a Zorica Kovačević (DPS) je poručila da Savjet mora biti lišen političkog uticaja, zbog čega je pozvala kolege da “dotjeraju” Vladin predlog.
Zakon, kojim će se konstituisati Agencija, je danas pred poslanicima.
Agencija treba da preuzme i nadležnosti Komisije za sprečavanje sukoba interesa i Uprave za anitkorupciju, a dobiće i ingerencije zaštite “zviždača” i sporovođenja Zakona o lobiranju.
Zakonodavni odbor juče je dao saglasnost na taj, i Predlog izmjena zakon o kofliktu interesa, koji će važiti privremeno - do formiranja Agencije.
Prema informacijama “Vijesti”, predsjednik Komisije za sprečavanje sukoba interesa Slobodan Leković još pokušava da se pozicionira u novom sistemu, dok direktorica Uprave za antikorupciju Vesna Ratković razmišlja da ide u penziju.
Komisija za sprečavanje sukoba interesa prihodovala je do 1. novembra u državni budžet 12.750 eura, koliko sa sudskim troškovima iznose kazne javnim funkcionerima koji su kršili važeći zakon.
Na meti Komisije bili su uglavnom službenici nižeg ranga, koji su prijavljivali netačne podatke za pokretnu imovinu.
“Teško je cijeniti da li je naplaćeni iznos optimalan s obzirom na to da nemamo analizu pojedinačnih slučajeva. Naime, ukupan iznos i visina pojedinačnih kazni, između ostalog, mora biti uslovljena funkcijom koju neko pokriva, jer nemaju sve funkcije isti društveni značaj i uticaj”, kazala je direktorica “Centra za građansko obrazovanje” Daliborka Uljarević.
Ona podsjeća da svi koje je Komisija proglasila funkcionerima (3.971) imaju istu obavezu prijavljivanja imovine.
“U slučaju da se radi o ministrima, poslanicima, sudijama i tužiocima, vjerujem da se moglo ići sa najvišim predviđenim iznosom, u odnosu recimo na odbornike. Moraju se praviti razlike u tom dijelu. Međutim, više brine pokazatelj da ne mali broj funkcionera nema potreban nivo odgovornosti u smislu poštovanja zakona i to se mora sankcionisati na neki učinkovitiji način”.
Izradu ovog teksta finansijski je podržala ambasada Kraljevine Norveške u Beogradu. Njen sadržaj je isključiva odgovornost izdavača i ne odražava stavove ambasade Kraljevine Norveške.
Kazna do 2.000 eura ništa ne znači kad je dvaput manja od plate
Emilo Labudović (DF) rekao je da su preblage kazne za one koji iz Vlade pređu da rade za firme, sa kojima su sklapali ugovore u ime države.
On je aludirao na bivšeg ministra trgovine Predraga Nenezića i poslanika SNP-a Vasilija Laloševića, ne pominjući njihova imena, navodeći da kazne od 1.000-2.000 eura ništa ne znače, ako su plate 5.000 eura.
Lalošević je sa mjesta opozicionog poslanika postao konsultant “Azmont investa” koji gradi turistički kompleks u Kumburu.
Vladin partner Orascom Development „udomio“ je dvojicu bivših vladinih funkcionera koji su bili visoko u hijerarhijskom lancu donošenja odluka u vezi s ulaskom u posao sa tom kompanijom - Nenezića i njegovog nekadašnjeg pomoćnika Nebojšu Popovića.
Izradu ovog teksta finansijski je podržala ambasada Kraljevine Norveške u Beogradu. Njegov sadržaj je je isključiva odgovornost izdavača i ne odražava stavove ambasade Kraljevine Norveške
Bonus video:
