Na papiru sve spremno protiv mafije

Za složenije predmete će se formirati specijalni timovi, u kojima će biti i predstavnici drugih državnih organa važnih za istrage
54 pregleda 15 komentar(a)
Ažurirano: 07.08.2014. 19:12h

Ministarstvo pravde, na čijem je čelu Duško Marković, objavilo je Nacrt zakona o specijalnom državnom tužilaštvu, koji predviđa poseban državni organ za sva koruptivna i krivična djela organizovanog kriminala.

Na njegovom čelu će biti glavni specijalni tužilac, koji će u istragama raditi isključivo sa posebnom policijskom jedinicom. Za složenije predmete će se formirati specijalni timovi, u kojima će biti i predstavnici drugih državnih organa važnih za istrage.

Nacrt zakona je od ponedjeljka na sajtu Ministarstva pravde, čime je, kako su objavili, otvorena javna rasprava koja traje 40 dana.

U Akcionom planu za sprovođenje strategije reforme pravosuđa do 2016., koji je usvojila Vlada na posljednjoj sjednici, piše da je planirano da poslanici do kraja godine usvoje zakon o specijalnom državnom tužilaštvu.

Kako se u septembru očekuje novi Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore, glavni akcenat, ponovo će biti stavljen na ispunjavanje obaveza iz poglavlja koja se tiču pravosuđa, temeljnih prava, slobode i bezbjednosti (23 i 24).

U obrazloženju Nacrta zakona o specijalnom državnom tužilaštvu, koji je dio te priče, piše da su se “tokom procesa analitičkog skrininga iskristalisale određene potrebe za daljom specijalizacijom organa za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala”.

Objavili Nacrt zakona: Ministarstvo pravde

Objašnjeno je da je donošenje zakona o specijalnom državnom tužilaštvu jedna od mjera za uspostavljanje nezavisnih, djelotvornih i specijalizovanih organa za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.

U Ministarstvu pravde “Vijestima” je objašnjeno da je razlika između specijalnog tužioca po novom zakonu i sadašnjeg, to što je u pitanju poseban državni organ, sa jačim nadležnostima

Imenuje ga Tužilački savjet na predlog VDT-a, a po njegovim optužnicama će se suditi isključivo pred Specijalnim odjeljenjem Vi šeg suda u Podgorici, koje će preuzeti i predmete bjelopoljskih kolega.

“Specijalno državno tužilaštvo ima u sastavu odjeljenja i službe. Odjeljenja se organizuju za poslove krivičnog gonjenja, za finansijske istrage, za analitiku i istraživanje, međunarodnu saradnju”, piše u Nacrtu.

Specijalno državno tužilaštvo će biti nadležno za sva krivična djela organizovanog kriminala i korupcije, bez obzira na visinu propisane kazne, zatim za pranje novca i trgovinu ljudima.

Krivična djela ratnih zločina, koja su sada u nadležnosti specijalnog tužioca, biće prebačena u nadležnosti redovnih tužilaca, piše u dokumentu čijom izradom je rukovodila pomoćnica ministra pravde Branka Lakočević.

U Ministarstvu pravde “Vijestima” je objašnjeno da je razlika između specijalnog tužioca po novom zakonu i sadašnjeg, to što je u pitanju poseban državni organ, sa jačim nadležnostima.

Takvo ustrojstvo postoji u Hrvatkoj gdje je USKOK pri tužilaštvu i sarađuje sa specijalnom policijskom jedinicom. Ministri pravde i unutrašnjih poslova, mjesecima unazad najavljivali su da će Crna Gora preuzeti takvo rješenje.

Policajcima neće tolerisati neposlu šnost

Nacrtom zakona predviđene su i “kazne” za neposlušne policajce.

Ako policijski službenik ne postupi po nalogu specijalnog tužioca u predmetu koji mu je dodijeljen u rad, glavni specijalni tužilac će protiv njega podnijeti zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka u skladu sa zakonom kojim su uređeni unutrašnji poslovi, piše u Nacrtu dokumenta.

Za bankare koji ne poštuju naredbe sudije za istragu, predviđene i zatvorske kazne

Ukoliko Carina, Poreska uprava ili banka izignorišu zahtjev glavnog specijalnog tužioca i ne dostave mu podatke koje je tražio, to će se, predviđeno je Nacrtom zakona, tretirati kao teža povreda službene dužnosti.

Takođe, Uprava za sprječavanje pranja novca dužna je da u roku od tri dana dostavi tužiocu podatke o sumnjivim transakcijama, nakon što pribavi podatke o njima.

Na zahtjev specijalnog tužioca sudija za istragu može obavezati banku da prati platni promet na računima određenog lica i da ga o tome izvještava.

Za neizvršavanje rješenja sudije za istragu odgovorno lice u banci može kazniti do 5.000 eura, a banku do 50.000 eura. Ako ni nakon toga banka ne izvrši rješenje sudija za istragu odgovornoj osobi može izreći zatvor do izvršenja rješenja, najduže dva mjeseca.

Galerija

Bonus video: