Nada za oporavak populacije roda u Crnoj Gori

„Novi par je odabrao dimnjak pilane i za sada nije sigurno da li će imati uspješno gniježđenje obzirom da je velika vjerovatnoća da je riječ o neiskusnom paru koji tek počinje reprodukciju“
101 pregleda 0 komentar(a)
Rožajske rode, Foto: Samir Kardović
Rožajske rode, Foto: Samir Kardović
Ažurirano: 27.05.2016. 13:48h

Centar za zaštitu i proučavanje ptica uz podršku Elektroprivrede Crne Gore počeo je realizaciju prvog projekta telemetrijskog praćenja jedinog crnogorskog para roda koji se od 2012. godine gnijezdi u Beranama.

Iz Centra su naveli da je ovaj par bijelih roda (Ciconia ciconia) ornitološki interesantan obzirom da u posljednjih 120. godina nije bilo pisanih nalaza gniježđenja, a od tada su se izmjenile 3 generacije njihovih ptića.

„Bijele rode su simbol rađanja novog života i vjernosti. Jednom kada odaberu gnijezdilište ostatak života gnijezde na istom mjestu. Pri godišnjim migracijama svom gnijezdu se prvo vraća mužjak, kako bi izvršio sve pripreme za dolazak ženke. Najduži zabilježen životni vijek rode je 39 godina.“ navodi se u saopštenju.

Rode su nekada pravile gnijezda na velikim krošnjama drveća, dok danas u nedostatku prirodnih oslonaca biraju električne ili stubove rasvjete, a često i krovove i dimnjake kuća, navodi se u saopštenju. Iz Centra su objasnili da su Beranske rode svoje gnijezdo svile na stubu Elektroprivrede a to je kako kažu bio i jedan od razloga da kroz zajedničku saradnju, realizuju projekat koji će prvenstveno obezbijediti sigurnost ovog harizmatičnog para ali i praćenje njihovog potomstva kako bi prikupili više informacija o njihovim migracijama i budućim zimovalištima.

„Sa tim ciljem prije očekivanog povratka roda, uklonjeno je staro gnijezdo i postavljena je nova platforma za gniježđenje odignuta od strujnih kablova. Kako bi osigurali gniježđenje na toj platformi i izbjegli rizik od pravljenja novog gnijezda na drugim elektro stubovima, većina materijala starog gnijezda vraćena je na platformu. Međutim ove godine u Berane, se vratio samo mužjak, dok se za ženku pretpostavlja da je nastradala u toku migracije. Projekat telemetrije tada je interno odložen za narednu godinu kada se očekivao povratak mužjaka sa novom ženkom“ saopštili su iz Centra.

Međutiim prema njihovim riječima uslijedilo je iznenađenje jer je novi par roda stigao je u Rožaje, a pretpostavljaju da je riječ o potomstvu originalnog para iz Berana.

„Novi par je odabrao dimnjak pilane i za sada nije sigurno da li će imati uspješno gniježđenje obzirom da je velika vjerovatnoća da je riječ o neiskusnom paru koji tek počinje reprodukciju“ objašnjava se u saopštenju.

Iz Centra su istakli da ukoliko gniježđenje uspije ove ili naredne godine, uslijediće prstenovanje ptića uz pomoć stručnjaka za rode iz BirdLife Slovenija. Oni su objasnili da će pored prstenovanja jedan ptić imaće priliku i da bude čipovan tj. da na svojim leđima nosi GPS uređaj pomoću kojeg će se naredne tri godine (vijek trajanja baterije) pratiti putanja njegovog kretanja.

„Lokacije će biti poznate u realnom vremenu, a praćenje rode dostupno svim građanima na web stranici Elektroprivrede. Ovim projektom Crna Gora se pridružuje drugim zemljama Evrope koje već duže vremena realizuju slične inicijative, a čiji su rezultati i naučne metode stekli nevjerovatnu popularnost.“ istakli su iz Centra.

Zašto su nestale rode u Crnoj Gori?

Iz Centra su saoštili da prvi zvanični podaci o prisustvu roda u našoj zemlji datiraju još iz 1894. godine kad je tu boravio Othmar Reiser, najpoznatiji balkanski ornitolog tog vremena, porjeklom iz Austrije.

„Prve rode su gledane na Plavnici (Skadarskom jezeru) već 7. februara iste godine, da bi se brzo nakon toga pojavio veliki broj roda koji je odlučio gnijezditi u Crnoj Gori. Godinu dana kasnije prve rode na Ulcinjskom području su zabilježene 25. marta i to nevjerovatnih 60 parova u okolini rijeke Bojane. Veliki broj roda gnijezdio je na plavnim livadama Skadarskog jezera na visokim vrbama i to van sela, na izolovanim mjestima.“ naveli su iz Centra.

Reiser je kako kažu konstatovao da je izolovanost roda u odnosu na okolne zemlje najvjerovatnije uzrokovana njihovim ubijanjem. To je vjerovatno i razlog što su nas rode zaobilazile više od sto godina uprkos postojanju za njih idealih staništa.

Bonus video: