Ne kradimo državu, skupo smo je platili - Vijesti.me
SVJETSKI DAN ZVIŽDAČA

Ne kradimo državu, skupo smo je platili

Svjetski dan zviždača: “Ponosni smo što nismo ćutali”, kazao je Đorđi Lazarevski, koji je dio tročlanog tima koji je imao ključnu ulogu u smjeni tadašnjeg makedonskog premijera Nikole Gruevskog

Ilustracija
Ilustracija (Foto: Shutterstock)

Time što nismo dopustili da se pljačka, pokazali smo da volimo i poštujemo svoju državu, poručila su trojica muškaraca iz Crne Gore i regiona koji su dobili status zviždača, navodeći da bi uprkos pritisku opet isto uradili.

“Ponosni smo što nismo ćutali”, kazao je Đorđi Lazarevski, koji je regionalnoj, ali i evropskoj javnosti poznat kao dio tročlanog tima koji je imao ključnu ulogu u smjeni režima tadašnjeg makedonskog premijera Nikole Gruevskog.

Đorđi LazarevskiĐorđi Lazarevski

Obavještajni agent je sa dvojicom kolega dostavio snimke stotine hiljada nezakonito prisluškivanih razgovora koji su, između ostalog, otkrivali korupciju na visokom nivou, izborne prevare, ali i vladin uticaj na tužioce, sudije, medije...

“Bili su na vrhu i njihova moć je postajala sve veća i veća. Ti ljudi su gubili dodir sa realnošću, zaboravili su da država ne pripada njima. Da su oni samo ljudi koji u tom trenutku služe narodu”, kazao je on na panelu povodom Dana zviždača.

Kada je njihova uloga u plasiranju snimaka postala jasna, njih trojica su završili iza rešetaka, od svojih kolega su proglašavani za neprijatelje službe, a dio medija je jedan period ignorisao afere koje su donijele prijevremene izbore, serije hapšenja i bijeg Gruevskog iz zemlje...

Danas se širom svijeta obilježava Dan zviždača.

Prema zakonskoj definiciji, zviždač je svako lice koje ima opravdane razloge da sumnja u ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije.

Prvi crnogorski zviždač Radomir Glendža kazao je da vodi jednostavnim motom u svom poslu i životu - ne kradite državu koja je skupo plaćena.

Radomir GlendžaGlendža (desno)

“Zašto skupo plaćena? Moji preci su učestvovali u svim bitkama za oslobođenje države, boreći se protiv jačih neprijatelja da bi očuvali državu. Međutim, danas imamo one koji samo gledaju da ukradu. Zbog svojih potomaka, uvijek sam imao obavezu da ono što uočim, ono što spoznam - da ne sakrijem, kako se oni ne bi stidjeli od mene”, kazao je on. Glendža je na panelu u Podgorici ispričao dva svoja slučaja za koja insistira da su povezana sa organizovanom kriminalnom grupom koja je, prema sudskim presudama, oštetila budvansku Opštinu za više desetina miliona eura.

Insistira i da bi ta organizovana kriminalna grupa bila zaustavljena mnogo ranije da je tužilaštvo reagovalo prije 18 godina.

Taj slučaj odnosi se na pokušaj da se od zaposlenih u “Budvanskoj rivijeri” otme 170 stanova u blizini tamošnje autobuske stanice, jer je “urađeno sve da niko od nas ne može da kupi tamo stan”.

Zbog toga se sa članovima svoje porodice i još nekoliko osoba odlučio da danima blokira saobraćajnicu na Zavali, što je izazvalo kilometarske kolone u pravcu prema samoj Budvi s jedne, Cetinju s druge i Baru s treće strane.

“I hoćemo da izdejstvujemo stanove za 170 budvanskih porodica, u čemu smo i uspjeli. Da se tada pokrenula ta priča ko je taj ko je htio da uzme te stanove, ne bi došlo do organizovane kriminalne grupe jer bi još tada bili procesuirani. Ali, to se tada nije desilo, zataškalo se...”, kazao je Budvanin

Javnosti je postao poznat zbog drugog slučaja, kada je kao službenik “Parking servisa” 2013. godine prijavio da je prilikom gradnje jedne od javnih garaža budvanski budžet oštećen za 3,5 miliona eura.

On se obraćao i Specijalnom državnom tužilaštvu i Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru sa dokumentacijom koja pokazuje da izvođaču radova nije uplaćen novac za gradnju koja je u međuvremenu obustavljena, ali da se nekome drugom na račun slilo ukupno 3,5 miliona eura namijenjenih za taj posao.

Ispričao je i da ništa konkretno nije urađeno po tom pitanju od strane tužilaštava, ali da je javna tajna da je taj novac otišao osobi, koja je član kasnije dokazane organizovane kriminalne grupe, koja “trenutno nije dostupna crnogorskim organima”.

Mada je zbog svoje borbe smijenjen pa sudskom presudom vraćen u “Parking servis”, Glendža je u tom dijelu pohvalio rad Agencije za sprečavanje korupcije i naglašava da “ja nisam žrtva”.

Najpoznatiji zviždač na Kosovu je Murat Mehmeti, koji je kao visoki zvaničnik Poreske uprave prijavio sumnjive poslove koji su uključivali i samu vladu.

MehmetiMehmeti

Tvrdi da nije imao veće posljedice zbog toga, ali da je više puta smjenjivan sa svog posla nakon što je odbio da pređe na drugo mjesto ili zažmuri na pojedine poslove.

“Novinari mi sada kažu kad se sretnemo da prije nisu mogli da nađu ljude poput mene, a da ih sada čeka 200. Ljudima je nestao strah”, kazao je Mehmeti na panelu.

Mehmeti, kao i kolege zviždači iz Crne Gore i Sjeverne Makedonije, ističe da je uloga medija veoma važna kada se priča o ugrožavanju javnog interesa.

Sporne donacije uplaćivane u jednom danu na istom šalteru

Lazarevski je ispričao da partije koje koriste crne fondove to uglavnom rade u gotovini, ali da je bilo primjera u njegovoj zemlji da se pokuša i da se oni uvedu u legalne tokove.

“Imali smo slučaj da se na jednom šalteru pojave 2.000 ljudi iz iste političke partije koji uplaćuju po 500 eura kao donaciju za političku partiju. Na taj način je partija došla do sredstava sa kojima je kupila izuzetno puno nekretnina i slično. Suština je da na jednom šalteru u banci u roku od pet minuta ne može da dođe 2.000 ljudi i da uplate donacije od 500 eura. To je taj očigledni primjer kad crni novac iz partija pokuša da se opere i da se ubaci u legalne tokove”, kazao je on.

Dodao je da je taj slučaj sad na sudu i da misli da će se ići do kraja. Ako se dokaže da je to bio crni novac, on će se konfiskovati.

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) je iznijela tvrdnje da je veliki broj članova Demokratske partije socijalista uplaćivao donacije istog dana, na šalteru iste banke i svi u gotovini.

Među onima koji su uplaćivali su i članovi koji su prethodno od beranskog Centra za socijalni rad dobijali socijalnu pomoć, ističu u MANS-u.


Vidi sve komentare