Prvi placevi na državnom zemljištu stidljivo su obilježavani 80- tih godina prošlog vijeka na Kakarickoj gori, a vjerovatno da niko nije mogao čak ni pomisliti da tamo može nastati pravi mali grad. Prve kuće sagrađene tek krajem decenije, a sudeći prema riječima stanovnika "divljih" naselja u park šumi u Zagoriču, Malom brdu, i Zelenici, koji su "preživjeli" inflacije, krize, inspekcije, rušenja, ucjene i nemaštinu, većina se odlučila na taj korak zbog neizvjesne materijalne situacije ili nakon dugogodišnjeg podstanarskog života.
Tako su prvi objekti bili montažni i ne veći od 40 metara kvadratnih. U međuvremenu, kuće od čvrstog materijala, napravljene uz velika odricanja, zamijenile su većinu montažnih baraka, a kako njihovi stanovnici kažu, živi se i dalje u strahu da "neko nekada" može strušiti njihove domove.
Na Kakarickoj gori većina kuća je i danas nezavršen a to naselje u građevinskom smislu podsjeća na favele, sirotinjske četvrti u Rio de Ženeiru.
"Smatralo se da je sve do podvožnaka u Maslinama imovina plemena Kuča od starine, tako da smo početkom 80-tih godina obilježili prve placeve na Kakarickoj gori. Nije ni to išlo lako, jer je neko stalno uklanjao bukove kolčeve. Nijesmo sigurni da li je to radila vlast ili smo se mi međusobno borili za placeve, ali u svakom slučaju, čekali smo pogodan momenat za izgradnju. Prilika se ukazala početkom 90-tih", rekao je Nikolić.
Pozajmica za početak
S obzirom da osim želje da napravi dom za porodicu, nije imao dovoljno novca i građevinskog materijala, Nikolić je kao i većina ljudi, koji su tada ulazili u avanturu "divlje" gradnje, započeo sa pozajmicom i uz pomoć prijatelja.
"Pozajmio sam nešto novca, materijal sam dobio na rate od preduzeća Arso Milić, i krenuo u gradnju. Ubrzo smo napravili 40 metara kvadratnih", rekao je Nikolić napomenuvši da u tom periodu niko nije branio gradnju i da su inspektori Direkcije za imovinu tek 2001. godine napravili prvi zapisnik o bespravno podignutom objektima.
Naredni period, kazao je Nikolić, mogao bi se nazvati vremenom velikog straha i neizvjesnosti.U kućama se živjelo bez vode a struja se prikopčavala, kako je rekao Nikolić, kako se ko snašao.
"Vodu za piće smo donosili u bidone a kišnicu sa krova sakupljali za ostale potrebe. U tom periodu, zbog propisa, nijesmo mogli da izmirujemo račune za struju, tako da mnogi od nas i danas plaćaju zaostale rate. Takođe, svakodnevno su dolazile ekspedicije za rušenje. Svakako, situaciju na Kakarickoj gori koristili su pojedini da naprave po dvije kuće, ali većina je bila sirotinja, koja je jedva i to malo sagradila. Veliki je strah vladao tada jer smo se bojali da će bageri srušiti čak i kuće u kojima porodice žive", rekao je Nikolić.
Veliki je strah vladao tada jer smo se bojali da će bageri srušiti čak i kuće u kojima porodice žive.
"Moja kuća i ne samo ona, i dalje je neomalterisana sa spoljne strane. Razumijem da vlasti ne dozvoljavaju da se nove kuće grade ali smatram da bi morali dozvoliti da se već napravljene i useljene kuće završe jer ljudima propada namještaj", rekao je Nikolić.
Djeca sa Kakaricke gore slušaju nastavu u nekoliko osnovnih škola u zavisnosti na kojoj strani brda žive. Autobusi gradskog saobraćaja voze samo do Konika ili Doljana.
Osam hiljada nelegalnih
"Na Kakarickoj gori evidentirano je 813 kuća bez građevinske dozvole, a tri sa prekoračenom građevinskom dozvolom. U Zagoriču je evidentirano 2.478 uknjiženih kuća bez dozvole, dok je 209 sa prekoračenom građevinskom dozvolom. Na Malom brdu se nalaze 784 kuća bez dozvole, a 95 je sa prekoračenom građevinskom dozvolom. U Zelenici su 3.743 kuće bez dozvole i 587 sa prekoračenom građevinskom dozvolom. Podaci se odnose na kuće na državnom zemljištu", saopštili su iz Uprave za nekretnine.
Galerija
Bonus video:
