Nema političke volje da se kažnjavaju sudije i tužioci - Vijesti.me
NE BI BILO TEŠKO DA SE NAPRAVI MEHANIZAM ZA ODGOVORNOST

Nema političke volje da se kažnjavaju sudije i tužioci

Predstavnice crnogorskih nevladinih organizacija smatraju da ponavljanje kritika u vezi sa odgovornošću u pravosuđu pokazuje nezadovoljstvo Evropske komisije napretkom u toj oblasti

Problem nedostatak odgovornosti: Stanković i Medenica
Problem nedostatak odgovornosti: Stanković i Medenica (Foto: Boris Pejović)

Crnoj Gori ne bi bilo teško da napravi efikasan mehanizam za odgovornost sudija i tužilaca, da postoji stvarna politička volja da se to i učini i kasnije bez selektivnosti primjenjuje.

To je ocijenila predstavnica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Mira Popović, komentarišući posljednji Izvještaj Evropske komisije (EK) o napretku Crne Gore ka evropskim integracijama.

“Prije svega (je potrebno) jačanje integriteta pravosuđa kroz adekvatno sankcionisanje svih onih koji su se ogriješili o zakon i etiku, a posebno je to važno da bude primijenjeno na one koji su dužni da zakon sprovode i brane društvo od bilo kakvih devijacija u tom pogledu, a samim tim da budu i moralni uzori drugima”, kazala je Popović “Vijestima”.

Svi smo svjesni korupcije u pravosuđu: Popović(Foto: CGO)

EK u izvještaju o napretku i ove godine upozorava na ograničenost pravosudnog sistema Crne Gore za sprovođenje etičke i disciplinske odgovornosti sudija i tužilaca.

Rezultati “veoma ograničeni”

Istraživačica javnih politika Dina Bajramspahić podsjetila je da EK kroz izvještaj nekoliko godina ponavlja istu formulaciju - “bilans rezultata za etičku i disciplinsku odgovornost sudija i tužilaca veoma je ograničen”.

“Formulacija ‘veoma ograničen’ je jedna od onih kojima se u diplomatskom rječniku Evropske komisije izražava posebno nezadovoljstvo”, kazala je Bajramspahić “Vijestima”.
Smatra da Crna Gora neće dobiti završna mjerila zbog ponavljanja istih kritika, odnosno neispunjavanja privremenih mjerila, na koje su više puta upozoravali i u Institutu alternativa (IA), čija je Bajramspahić članica. Ona je ocijenila da kritike EK ne zabrinjavaju nadležno Ministarstvo pravde, niti pravosuđe, jer im se čini da su pronašli savršen izgovor - da se sudije i tužioci ne mogu procesuirati kada rade bez greške.

Izvještaj najviše treba da zabrine savjesne sudije i tužioce: Bajramspahić(Foto: Savo Prelević)

“Međutim, izgleda da Komisija nije povjerovala u besprekoran rad baš svih gotovo 500 sudija i državnih tužilaca”.

Zanimljivo je, tvrdi, i to što je Ministarstvo pravde “zamoreno” i zakonodavnim reformama, jer već godinu dana ignoriše inicijative iz Sudskog savjeta u vezi sa pitanjima disciplinske odgovornosti.

Podsjetila je da su prije godinu dana Savjet Evrope i Sudski savjet organizovali javni okrugli sto o disciplinskoj i etičkoj odgovornosti sudija. Na tom događaju je više članova Sudskog savjeta, predsjednika sudova, sudija i drugih aktera, uključujući nevladin sektor (IA i Akcija za ljudska prava), predstavilo probleme u primjeni odredbi koje se tiču unapređenja odgovornosti sudija i pozvalo Ministarstvo pravde da se zakoni unaprijede.

Tvrdi da se Ministarstvo pravde do sada oglušavalo o zakonodavne predloge Sudskog savjeta, jer “nemamo ni unaprijeđene zakone, ni najmanji pomak u praksi”.

Sudski savjet Crne Gore obrazovao je 2017. godine radnu grupu za izradu predloga izmjena Zakona o sudskom savjetu i sudijama. 

“Radnu grupu su činile sudije, predstavnici sudova svih nivoa. Zadatak radne grupe je bio da nakon sagledavanja primjedbi i sugestija pristiglih od svih sudova i primjedbi koje je uočio sam Sudski savjet pripremi i predloži izmjene i dopune Zakona o sudskom savjetu i sudijama”, piše u odgovoru Sudskog savjeta.

Osim sugestija sudova i Savjeta, uzeto je u obzir i ekspertsko mišljenje, koje su na zahtjev Savjeta Evrope pripremili Gerhard Reissner, član i bivši predsjednik Konsultativnog vijeća evropskih sudija (CCJE) i predsjednik Okružnog suda Floridsdorf u Beču, i potpredsjednik Konsultativnog vijeća evropskih sudija Đuro Sessa.

Nakon što je radna grupa završila nacrt predloga, Savjet je, tvrde, pokrenuo postupak izmjene zakona pred nadležnim ministarstvom. Ministarstvo pravde je zatim osnovalo svoju radnu grupu za izradu nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama. Na zahtjev Ministarstva pravde, Sudski savjet je odredio da interese tog tijela kao članovi pomenute radne grupe zastupaju predsjednica Upravnog suda Branka Lakočević i članica Sudskog savjeta - sutkinja Ana Perović Vojinović.

Radna grupa još radi na nacrtu izmjena zakona, ali iz Ministarstva pravde nijesu odgovorili koje izmjene su predložene i da li će bolje normirati disciplinsku i etičku odgovornost sudija.

Nefunkcionalan mehanizam sankcionisanja

I Popovićeva upozorava da se postojeći mehanizam sankcionisanja nosilaca pravosudnih funkcija do sada pokazao nedovoljno responzivnim na probleme koji postoje u radu pravosuđa, dok nekažnjivost, smatra, postaje praksa.

Opominjuće je, tvrdi, i što EK ponovo u godišnjem izvještaju apostrofira da zakonodavni okvir, koji se odnosi na jačanje nezavisnosti i profesionalizma, nije još u potpunosti primijenjen. Smatra da je loše i što EK navodi i da je potrebno dodatno raditi na unapređenju postojećeg stanja kroz ključne preporuke poput rada na upoznavanju sudija i tužilaca sa etičkim normama, ali i kroz vršenje redovnog i kvalitetnog monitoringa sprovođenja etičkog kodeksa.

Bajramspahićeva navodi da bi stanje u oblasti odgovornosti sudija bilo mnogo bolje kada bi se određena pitanja i normativno bolje uredila.

“Jedno od takvih pitanja je definitivno proširivanje kruga lica koja disiciplinskom tužiocu mogu podnijeti inicijativu za pokretanje disciplinskog postupka, koju bi on/ona meritorno cijenio. U postojećem sistemu, disciplinski tužilac samo figurira, ima vezane ruke i zavisi od predsjednika sudova koji su prekomjerno zaštitnički nastrojeni prema sudijama pa ni ne pokreću postupke. Takođe, zakon nije napravio precizne razlike između disciplinskih prekršaja i povreda Etikog kodeksa pa jedan sudija može odgovarati disciplinski, a drugi etički za isti propust”, pojašnjava Bajrampsahićeva.

Smatra da nedostatak odgovornosti u pravosuđu treba najviše da brine one sudije i tužioce koji savjesno rade svoj posao, a da sistem u kojem rade ne pravi razliku između njih i onih drugih.

“Sve dok njihova svijest o neophodnosti veće odgovornosti u pravosuđu na bude postojala, neće pomoći ni pritisak Komisije, ni pritisak javnosti”, ocijenila je.

Polovina građana smatra da sudovima nedostaje integritet

Popovićeva tvrdi da smo svjedoci endemske korupcije u crnogorskom društvu, koje, smatra, nije pošteđen ni pravosudni sistem. To, kako navodi, prepoznaje i EK kroz ukazivanje na povećanu mogućnost političkog uticaja na nosioce pravosudnih funkcija.
Ona je podsjetila da isto pokazuju nalazi istraživanja CGO-a - 51 odsto ispitanika dalo ja najlošiju ocjenu integritetu i nezavisnosti sudova.

Većina građana, prema njihovom istraživanju, smatra da su nesavjesni postupci prisutni u crnogorskom pravosuđu.

“Tako korupciju, uticaj politike na sud i tužilaštvo i dugo trajanje postupaka ističe dvije trećine ispitanika, a tek nešto manje od toga navodi i lošu kadrovsku i neadekvatnu kaznenu politiku, kao i konflikt interesa”, kazala je Popović.

Smatra da je zanemarljiv broj procesuiranih slučajeva povreda etičkih kodeksa i pokrenutih disciplinskih postupaka, dok su rezultati rada komisija dokaz nedostatka volje da se ovim pitanjim konkretnije i učinkovitije pozabave.

“I toga su svjesni naši građani pa tako gotovo dvije trećine ispitanika smatra da u praksi sudije i tužioci ne podliježu sankcijama za djelovanje mimo etičkog kodeksa. Naravno, u konačnici, sve se to reflektuje na samo povjerenje u pravosuđe koje nije na zadovoljavajućem nivou”, smatra Popovićeva.

Disciplinske komisije su nekonzistentne u rješavanju predmeta

Mehanizmi detekcije kršenja pravila integriteta sudija i tužilaca moraju postati učinkovitiji i svi slučajevi, koji daju osnov za disciplinsku odgovornost treba da se adekvatno isprate, glavna je poruka Evropske komisije.

“Obje disciplinske komisije koje nadziru sprovođenje etičkih kodeksa nekonzistentne su u pristupu rješavanja, dok još ostaje da se zakonom utvrdi pravni lijek protiv njihovih odluka. Relevantne odluke dva savjeta (Sudskog i Tužilačkog) nijesu dovoljno motivišuće, dok ostaje da se ključni zakoni dalje razvijaju”, navodi se u izvještaju EK.

Upozoravaju da su potrebni dodatni i održivi napori u promovisanju etike, profesionalnog ponašanja u pravosuđu, kao i podizanju svijesti u javnosti o postojećem mehanizmu žalbi.
Najavljena inspekcija pravosuđa, koju je sprovelo Ministarstvo pravde, utvrdila je nepravilnosti u vođenju registra sudova, dok u tužilaštvima nijesu pronađene nepravilnosti.

Potrebno je dalje unapređenje i efikasno sprovođenje sistema sudske inspekcije, uključujući detaljnije i nenajavljene inspekcije.

Disciplinska odgovornost i poštovanje profesionalnih standarda sudskih izvršitelja ostaju razlog za zabrinutost.

Četiri disciplinska postupka za četiri godine

Sudski savjet je, prema podacima iz izvještaja te institucije, za posljednje četiri godine vodio samo četiri disciplinska postupka, od koji je u tri slučaja sankcija zbog neurednog obavljanja sudijske funkcije bila opomena, a u jednom tromjesečno umanjenje zarade od 20 odsto. Od 67 inicijativa za povredu etičkog kodeksa u posljednje četiri godine prihvaćeno je samo pet.

Tužilački savjet je za tri godine, od 2015. do 2017. pokrenuo samo jedan disciplinski postupak protiv tužioca Osnovnog državnog tužilaštva i kaznio ga tromjesečnim odbijanjem 20 odsto plate, zbog nedostavljanja podataka o imovini i prihodima. 

Prošle godine, tri tužioca su kažnjena na isti način i iz istih razloga.

U prethodne četiri godine, prema ocjeni Tužilačkog savjeta, nije bilo nijedne povrede etičkog kodeksa, iako se trenutno sudi jednom tužiocu zbog optužbi za zelenašenje. 


Vidi sve komentare