Nemaju za hljeb, dug za struju 680.000€ - Vijesti.me
PROBLEMI U RASELJENIČKIM I IZBJEGLIČKIM CENTRIMA NA SJEVERU

Nemaju za hljeb, dug za struju 680.000€

U naselju živi i oko četrdeset socijalnih slučajeva domicilnog stanovništva, čiji su neplaćeni računi dio ukupnog duga

berane izbjegličko naselje
berane izbjegličko naselje (Foto: Rabrenović)

Veliki broj izbjeglica u Beranama na rubu je egzistencije zbog nagomilanih dugovanja za struju.

Raseljenički i izbjeglički centri, prema posljednjim podacima, duguju Elektroprivredi 260 hiljada eura.

Sa Andrijevicom, Gusinjem i Rožajama ta cifra dostiže čak 680 hiljada, zbog čega je mnogima u kolektivnim centrima isključena struja.

Predsjednik Saveza udruženja izbjeglica i raseljenika Mićo Marjanović kazao je da je dug napravljen za svega tri i po godine.

“Dugovanja za struju bila su anulirana 2011. godine, šta se desilo od tada - ne znamo. Ko je kriv što se dozvolilo da se dugovanja toliko nagomilaju i da se sada pitamo da li se mogu nadoknaditi“, rekao je on “Vijestima”.

Precizirao je da ima domaćinstava koja duguju i do tri i po hiljde eura, ocijenivši da ne zna kako će se to platiti. Smatra da sve međunarodne i domaće institucije koje imaju veze sa raseljeničkom populacijom moraju da se uključe u rješavanje problema.

Mićo MArjanović
Mićo MArjanović

“Te porodice  nemaju  ni osnovih sredstava za život, a kamoli da vraćaju ovoliki dug. To je jednostavno zapušten problem do kojeg nije smjelo doći“.

Crna Gora je postala utočište za izbjeglice devedesetih godina prošlog vijeka, nakon ratova u Hrvatskoj, BiH i kasnije na Kosovu. Broj izbjeglica dostigao je vrhunac 1999. godine, kada se u Crnu Goru slilo 160 hiljada ljudi. Samo kroz Berane prošlo je više od 60 hiljada nevoljnika. Većina se kasnije vratila kućama, ili su se iselili u treće zemlje, ali njih oko tri i po hiljade ostali su do danas u Beranama, što je više nego u svih ostalih devet sjevernih opština zajedno.

U Beranama se i dalje nalazi najveći izbjeglički kolektivni centar na sjeveru, Rudeš jedan i dva, gdje u teškim uslovima živi oko hiljadu ljudi.

“Ovo naselje vam je kao grad u gradu. Pretvoreno je u geto. Bijeda koja ovdje vlada kao da nikoga ne interesuje... Četiri hiljade izbjeglica, koliko nas je ukupno u ovom gradu, čine deset odsto stanovništva Berana“, kazao je Marjanović.

On je istakao da u naselju živi i oko četrdeset socijalnih slučajeva domicilnog stanovništva, čiji neplaćeni računi su dio ukupnog duga za struju.

Vlast još manipuliše zbog biračkog tijela

Većina izbjeglica  još  nije riješila svoj status, a mnogi smatraju da je  vlast  donedavno otezala sa rješavanjem tog pitanja, jer nije željela da uvodi nove glasače u podijeljeno biračko tijelo.

“Sada oko 20 hiljada izbjeglica koji su po rođenju Crnogorci imaju pravo glasa, i sa time se sigurno kalkuliše. Na tu brojku računaju i vlasti i opozicija“, smatra Marjanović.

On je ocijenio da bi institucije zadužene za rješavanje problema izbjeglica mogle da rade mnogo bolje.

“Pitao sam jednom prilikom visokog funkcionera šta su vlasti učinile za izbjeglice koje su ostale da žive u Crnoj Gori. Za nas koji smo po rođenju Crnogorci. Rekao sam da je Hrvatska za svoju izbjegličku populaciju napravila čitave gradove i najbolje kuće. A gdje mi živimo i kako? Umiru ljudi, a njihove porodice nemaju sredstava da ih sahrane“.