Iako Nacionalni park “Skadarsko jezero” važi za stanište mnogih zaštićenih životinjskih vrsta, mještani i prirodnjaci tvrde da njihova zaštita važi samo na papiru.
Prema zakonu, sve životinje i biljke, koje se nalaze unutar granicanacionalnog parka, zaštićene su na najvišem nivou. Međutim, iz više nezvaničnih izvora „Vijesti" saznaju da građani gotovo svakodnevno svojim nemarom ugrožavaju ovaj ekosistem.
Ornitolog Darko Saveljić kazao je „Vijestima" cjelokupno stanje na jezeru opisao riječju „pakao", ali tvrdi da je prije desetak godinabilo mnogo gore.
„Kada sam počinjao da radim tamo je vladao pakao, i današnje stanje na jezeru se zove paklom, ali u manjem obimu. Da li zbog toga što populacija lovaca stari, ili zbog ekonomske krize, te su meci skuplji je, pak, svijest o očuvanju Skadarskog jezera porasla... Ne znam uzrok, ali se neki pomaci osjećaju", rekao je Saveljić.
On je istakao da mnoge gnjezdarice plaćaju danak krivolovu, koji predstavlja značajnu smetnju oporavku mnogih ptičijih vrsta na Skadarskom jezeru.
„To se najviše odražava na baljošku (patku) koja je i dalje nosećibroj kada su u pitanju ptice zimovalice. Skadarskom jezeru nedostaje glavoč, nedostaje više vrsta pataka, patka crnka koja je bila nekad značajnija gnjezdarica jezera, a ugrožena je u svjetskim razmjerama, ima je svega petnaestak parova", istakao je Saveljić.
Jedan od slučajeva koji je prije nekoliko godina prodrmao crnogorsku javnost bio je slučaj zaštićenog i rijetkog crnog orla, koji je upucan u NP „Skadarsko jezero", dok je njegovo preparirano tijelo izloženo u Prirodnjačkom muzeju, kao simbol borbe protiv krivolova.
„Slučaj sa crnim orlom koji je satelitski bio označen, govori da tu i dalje ima dosta ilegalnih radnji koje nijesu u skladu ni sa zakonom ni sa evropskom praksom o zaštiti prirode", pojasnio je Saveljić.
On tvrdi da se uvjerio da u Crnoj Gori formalna zaštita ne funkcioniše na terenu kako bi trebalo, jer krivolovci, ribari i ostali građani nesmetano ulaze u rezervate ptica i prirode, gdje na razne načine ometaju i ugrožavaju živote ptica.
Predstavnica „Grin homa" Jovana Janjušević tvrdi da bi određeni faktori, kao što je zagađenje voda, različiti hidrološki režimi, buduća izgradnja turističkih kompleksa, mogli dovesti do negativnih posljedica po određene vrste.
„Za one izuzetno osjetljive dovoljna su i uznemiravanja od obilaska čamcima u turističke svrhe", kazala je Janjušević „Vijestima".
Ona ističe da stepene zaštite prirode možemo mjeriti i stepenom i učestalošću krivolova, „koji proizilazi iz nedovoljnog nadzora, što je posljedica nedovoljnog broja i opremljenosti rendžera.
„Problem krivolova leži i u odgovornosti menadžmenta koji ne rješava ove probleme sistematski već ih marginalizuje ili u potpunosti negira njihovo postojanje. Upravljači ne shvataju da je njihova osnovna funkcija upravo zaštita životinjskih vrsta zbog kojih je cijelo područje i proglašeno zaštićenim. Svakako da ne pomaže ni činjenica da su inspekcijske službe svedene na jednog službenika u specifičnoj oblasti, kao i da ne postoji međusektorska saradnja", pojasnila je ona.
Skadarsko jezero predstavlja „vruću tačku" biodiverziteta, zbog čega je i međunarodno prepoznato kao Ramsar močvarno stanište, područje od međunarodnog značaja za ptice (IBA) i za biljke (IPA). Zbog toga su iz Evropske unije izdvajana značajna sredstva za projekte zaštite prirode i ugroženih vrsta na Skadarskom jezeru, kao što je bio projekat „Očuvanje pelikana", ali se postavlja pitanje da li bi se priroda mnogo bolje zaštitila ako bi se detaljno sproveo zakon o zaštiti prirode, koji već postoji.
Ptice stignu do ulcinjske pijace
Više izvora „Vijesti" tvrdi da životinje, koje se odstrijele u NP „Skadasrko jezero", završavaju u primorskim restoranima ili u drugim zemljama, a najčešće u Italiji.
Mnogi strani lovci navodno skupo plaćaju da bi loviti određene životinjske vrste. Saveljić tvrdi da je ranijih godina većina odstrijeljenih ptica izvožena u Italiju, dok se u zimskom periodu može kupiti svježa patka i na ulcinjskoj pijaci. On kaže da je tokom svog rada imao raznih kontakata sa krivolovcima i pokušavao da ih ubijedi da njihovo djelanje nije bilo u skladu sa zakonom i u skladu sa mudrim korišćenjem resursa. „Spremni su za dan da izlove čitavu populaciju ne razmišljajući da zbog toga može da ih ima puno manje naredne godine. Kao što se ribari čude što je krapa na Skadarkom jezeru sve manje, a najintezivniji ribolov je u vrijeme zabrana", istakao je Saveljić.
Problem i u graničnim zonama
Darko Saveljić smatra da je apsurdno da se pojedina lovišta nalaze tik uz granice NP „Skadarsko jezero", tako da lovci mogu da ubiju svaku zaštićenu pticu koja preleti na kopno.
„Postoji jedan član zakona o zaštiti prirode koji jasno kaže da vlada može da proglasi bafer zonu (oko zaštićenog područja), kao tampon zonu i da je tretira isto kao zaštićenu, ukoliko radnje koje se dešavaju u toj bafer zoni mogu da se reflektuju na opstanak populacija u zaštićenoj zoni. Nažalost, ovdje se jasno vidi da se zakon ne tumači na pravi način i da ne postoji neki interes da se stvari dovedu u red“, kazao je Saveljić. Janjušević tvrdi da je problem u činjenici da Nacionalni park i pojedina lovišta nemaju jasno definisane i samim tim utvrđene granice.
„Novim zakonom se očekuje precizno definisanje tih granica, koje su sada samo opisnog karaktera, kao i određivanje tampon ili prelaznih zona kako bi se izbjegle ovakve kritične situacije", kazala je “Vijestima” Jovana Janjušević iz NVO “Grin houm”.
Bonus video:
