Nikčević tvrdi: Bečanović mrzi mlade kolege - Vijesti.me
DOKTORAT Vojinovića

Nikčević tvrdi: Bečanović mrzi mlade kolege

Procedura odbrane doktorata je trajala neuobičajeno dugo zato što ju je Bečanovićeva svim silama usporavala, tvrdi Nikčević

Profesor Milorad Nikčević optužio je, kao mentor Vladimira Vojinovića, profesoricu Filozofskog fakulteta Tatjanu Bečanović za opstrukciju Vojinovića i njegove doktorske disertacije.

Nikčević je, u regovanju na tvrdnje Bečanovićeve da je Vojinović doktorirao suprotno pravilima Univerziteta CG, rekao da je “kandidat  imao većinsku podršku na svim instancama i Filozofskog fakulteta i UCG, a da ga je ona kao rukovodilac svim silama usporavala”.

“Kao redovni profesor u trajnom zvanju, kao osoba koja se već pola vijeka bavi naukom o književnosti, posebice crnogorskom, mogu reći da nijesam imao prilike da upoznam nekoga ko s više animoziteta i mržnje, nastupa prema mlađim i starijim kolegama kao Bečanović. Bečanovićeva kaže da je rad odbranjen protivno proceduri. A nigdje ne spominje da je ta procedura trajala neuobičajeno dugo baš zbog toga što ju je ona svim silama usporavala i opstruirala. Bečanović kaže kako je Vojinović u svome radu obradio i dio književnoga djela profesora Novaka Kilibarde koji mu je bio predsjednik Komisije za odbranu doktorata, imputirajući time nekakav Vojinovićev grijeh ili konflikt interesa. A kakav bi to doktorat bio kad bi kandidat preskočio jednoga od reprezentativnih predstavnika usmene književnosti”, pita Nikčević.

Dekan Cerović dao na silu doktorat Vojinoviću>>>

Prosvjetna inspekcija: Doktorat Vojinovića je nadležnost Univerziteta>>>

Bečanović: Ako treba evropske institucije će se baviti doktoratom Vojinovića>>>

On ocjenjuje da Bečanovićeva time širi obmane, laži i opsjene kako bi i javnost stekla pogešan utisak.

“Ujedno podmeće kako nijedan član komisije nema reference iz oblasti crnogorske književnost XX vijeka. Vojinovićev doktorat bavi se tragovima narodne književnosti u savremenoj crnogorskoj prozi. Profesor Kilibarda decenijama je poznat kao univerzitetski profesor narodne književnosti,  kao autor Istorije crnogorske usmene književnosti. Drugi član Jakov Sabljić, doktorirao je upravo na Komparatističkim studijama u Zagrebu na savremenoj crnogorskoj književnosti - na komparativnoj analizi savremenoga hrvatskoga i crnogorskoga romana 2010. Bilo bi degutantno da govorim o sebi kao stručnjaku za crnogorsku književnost, kao utemeljivaču studija Montenegrina (Crnogorska književnost, Povijest crnogorske kulture i civilizacije) 1995. na Sveučilištu u Zagrebu”, kazao je Nikčević.

On kaže da mu nije jasno zašto Univerzitet CG dozvoljava da ga na bilo koji način predstavljaju osobe poput Bečanovićeve:

“To nije pitanje na koje ja treba da dam odgovor. Smatrao sam ovo dugom prema mladom kolegi Vojinoviću čiji je jedini grijeh što se želi baviti crnogorskom savremenom književnošću i mojem dugu prema crnogorskoj naučnoj i kulturnoj javnosti”.

Đe su njeni rezultati iz savremene crnogorske književnosti?

Prema Nikčevićevim riječima, Bečanovićevoj nije smetalo ni što su bili zajedno 2006. godine u montenegrističkom projektu Univerziteta CG “iz kojega se oplodila i moja Istorija crnogorske književnosti od 1852. do 1918”.

“Uz to, bio sam dugogodišnji profesor Metodologije naučno-istraživačkog rada filoloških nauka, u koje spada valjda i nauka i istorija crnogorske književnosti. Sve se to može bjelodano viđeti u Zborniku radova Između dviju domovina Milorada Nikčevića 2011. A đe je ona i đe su joj naučni rezultati iz savremene crnogorske književnosti? Uzela je projektne novce od podgoričkog Univerziteta, a što je napravila? Nikada ništa”.

Nikčević je rekao da “ośeća gađenje što mora reagovati na izjave Bečanovićeve o Vojinoviću, kojem je bio mentor:

“Ne ośećam se nimalo prozvanim u njezinim izjavama na račun Vojinovića i njegove komisije, ne pada mi na pamet da je učim lijepome ponašanju jer je te lekcije očigledno davno propuštila. No dužan sam javnosti ukazati na neistine koje iznosi”.

Još ćemo o tome što je izgrdila Osijek

Nikčević podsjeća da je Bečanovićeva magistrirala pred komisijom koju su činili ugledni profesori N. Petković, J. Delić i R. Mikić, a tema je bila poezija i poetika R. Ratkovića.

“Doktorirala je branila pred komisijom: N. Petković, J. Delić i A. Jovanović, a tema je bila poetika Lalićeve trilogije. Birana je za vanrednoga profesora pred komisijom koju su činili Poljak B. Zielinski, Srbin J. Delić i Crnogorka Z. Radulović koja predaje fonetiku i fonologiju. Morao sam imena spomenuti radi crnogorske javnosti! Vjerujem da neće crnogorska javnost iščitati našu nemoć pred njezinom „istinom“?! A njezina „istina“ ne preza da izgrdi kompletno jedno respektabilno sveučilište u Hrvatskoj, cio grad Osijek i profesore Filozofskog fakulteta u Osijeku, o kojima ne zna ništa i koje želi predstaviti rasadnikom za sticanje švercovanih zvanja. O tome će biti još govora! Da se kojim slučajem neko s toga sveučilišta usudi srozavati na nivo kolegice Bečanović, zasigurno ne bi dobio drugu priliku da mu se povjeri nastava i vaspitanje novih generacija”, rekao je Nikčević.