Nova pravila u ZIKS-u: Umjesto što bilduju, neka rade - Vijesti.me
reforme od septembra

Nova pravila u ZIKS-u: Umjesto što bilduju, neka rade

"U Njemačkoj su sportske sale za službu obezbjeđenja, a ne za osuđeno lice, jer im nije cilj da osuđenik izađe nabildovan"

Projekat unapređenja zatvorskog sistema počeće sa realizacijom u septembru, trajaće 18 mjeseci, a ticaće se zakonskog okvira, smanjenja prenatrpanosti zatvora, ali i uvođenja novih pravila po kojima će osuđenici služiti svoje kazne radnim angažmanom.

To je “Vijestima” saopštila pomoćnica ministra pravde za izvršenje krivičnih sankcija Slavica Rabrenović.

Ona je objasnila da reforma, u kojoj su Vladi partneri Njemačka i Holandija, prije svega se tiče omogućavanja najvećeg mogućeg nivoa poštovanja ljudskog dostojanstva osuđenika.

Iz tog razloga, kako je kazala, normativni okvir će biti unaprijeđen donošenjem Zakona o izvršenju kazni lišenja slobode i Zakona o izvršenju alternativnih sankcija: “Ta dva zakona, kao i podzakonski akti, proisteći će iz postojećeg Zakona o izvršenju krivičnih sankcija, koji je zastario”.

Nacrti zakona, prema njenim riječima, biće gotovi do kraja ove godine, a prevashodno će se odnositi na smanjenje broja osuđenika koji kaznu služe za lakša krivična djela: “Gledaćemo da im omogućimo da kroz sistem alternativnih sankcija, kazne služe na slobodi”.

Upitana da li će se takav metod primjenjivati na osuđenike, registrovane narkomane, Rabrenović je istakla da je riječ o nečemu što postaje ogroman društveni problem: “Ukoliko se oni dobro vladaju, i ako disciplinski nijesu kažnjavani, oni će moći da budu na uslovnoj slobodi, a s tim što ćemo, preko javnih ustanova i nevladinih organizacija, poput NVO 4 Life, pratiti šta i kako rade, ali i pratiti njihovo ponašanje i pružati zdravstvene usluge i tretman”.

Radni angažmani

Pažnja će, kako je najavila, biti posvećena uspostavljanju sistema u okviru kojeg će se osuđenici radno angažovati, umjesto dosadašnje prakse koja im je omogućavala da služe kaznu, a iz zatvora izlaze kao iz teretane: “Predstoji edukacija službenika obezbjeđenja ali i zatvorske uprave”.

Reforma će se odnositi, kako je rekla, i na one koji su osuđeni na duže kazne zatvora: “Oni više neće služiti kaznu ne radeći ništa drugo do vježbajući. Biće radno angažovani. Na taj način će im biti omogućeno da iz zatvora izađu školovani, sa završenim zanatom, da bi na slobodi mogli da počnu život iz početka, na zdravim osnovama”.

Reforma će se odnositi, kako je rekla Rabrenović, i na one koji su osuđeni na duže kazne zatvora

“Kada sam bila u radnoj posjeti u Njemačkoj, vidjela sam sportske sale i pitala da li je to za osuđena lica. Rekli su mi da je to za službu obezbjeđenja. Kod njih su te sprave za službenike, a ne za osuđeno lice, jer im nije cilj da osuđeno lice izađe nabildovano, već da se natjera da se bavi društveno-korisnim radom i da se posveti obrazovanju”, ističe Rabrenović. Taj sistem, kako je najavila, primijeniće i Crna Gora.

Samo oni koji su dobri mogu na uslovni otpust

Na pitanje da li je bivšem direktoru ZIKS-a Milanu Radoviću sugerisano “iz vrha” da ode zbog brojnih zakulisnih radnji, među kojima je i naplata taksi advokatima, Rabrenović nije dala direktan odgovor:

“Svake godine direktor ZIKS-a podnosio je izvještaj o radu, ove godine njegov izvještaj o radu je ocijenjen, a on je sam podnio ostavku… Uostalom, niko nije vezan za fotelju na kojoj sjedi”.

Na pitanje kako je ocijenjen Radovićev izvještaj, Rabrenović je odgovorila lakonski: “Ne dobro”.

Rabrenović se osvrnula i na štrajkove zatvorenika povodom ostvarivanja prava na uslovni otpust:

“Osuđenici su mislili da kad ostvare dvije trećine izdržanog dijela kazne po automatizmu izlaze iz zatvora. Međutim, zakon propisuje nešto drugo, a to je da oni imaju pravo na uslovni otpust ali pod određenim uslovima”.

Od februara, kako je rekla, održano je sedam sastanaka Komisije za uslovni otpust čime je, po njenoj ocjeni, vraćeno povjerenje osuđenika:

“Komisija, kako sam tokom više posjeta ZIKS-u kazala i predstavnicima osuđenika, cijeni prvenstveno njihov rad i ponašanje. Njihova ranija osuđivanost se ne gleda”.

Tokom ove godine, kako je istakla, podnijeto je 176 molbi, a na uslovnu slobodu su puštene124 osobe.