Glavni grad predlaže usvajanje odluke o godišnjoj naknadi za korišćenje prostora za bespravne objekte. Odlukom se propisuju visina, način i kriterijumi plaćanja godišnje naknade za korišćenje prostora za bespravne objekte na teritoriji glavnog grada.
Koliki je broj nelegalnih objekata u Podgorici još se ne zna jer Ministarstvo održivog razvoja i turizma nije dostavilo orto-foto snimak Upravi za nekretnine, saopštio je Dejan Mugoša, predstavnik Sekretarijata za planiranje, na centralnoj javnoj raspravi o odluci o uvođenju godišnje naknade za korišćenje prostora, održanoj krajem prošle sedmice. Radmila Maljević,takođe predstavnik Sekretarijata, saopštila je da su prije mjesec dana od Uprave za nekretnine dobili zvaničan odgovor da im Ministarstvo održivog razvoja i turizma nije dostavio orto-foto snimak.
Odlukom o uvođenju godišnje naknade za korišćenje prostora predviđeno je da vlasnici bespravnih objekata koji se nalaze na orto-foto snimku, a koji u utvrđenom zakonskom roku nijesu podnijeli zahtjev za legalizaciju objekta, kao i oni koji su podnijeli zahtjev za legalizaciju ali su odbijeni, plaćaju godišnju naknadu za korišćenje prostora.
“Ministarstvo održivog razvoja, orto-foto snimak trebalo je da izradi zaključno sa majem 2018. godine. Svi oni objekti koji ne bude na orto-foto snimku neće biti legalizovani iako je taj vlasnik podnio zahtjev. Zaključno sa današnjim danom, mi kao Sekretarijat nemamo zvanično dostavljeni orto-foto snimak mada u suštini on se dostavlja Upravi za nekrentine. Kada bude zvaničan orto-foto snimak mi se tada obraćamo Katastru i pitamo da li objekta ima na sminku. Oni su tada dužni da nam dostave izjašnjenje prama kojih ćemo se mi i upravljati”, rekao je Mugoša.
“Visina naknade obračunava se na godišnjem nivou na osnovu cijene naknade po jedinici površine, koja se množi sa bruto površinom bespravnog objekta i stopom naknade. Cijena naknade, po jedinici površine, određuje se na osnovu prosječne cijene građenja kvadratnog metra novoizgrađenog stambenog objekta u Crnoj Gori, koju objavljuje organ uprave nadležan za poslove statistike, za godinu koja prethodi godini za koju se naknada utvrđuje”, navodi se u Odluci.
Na javnoj raspravi građani su imali primjedbe da bi trebalo napraviti socijalne kartone, jer većina onih koji su izgradili nelegalne objekte, neće moći da plaćaju nadoknadu
Stopa naknade iznosi 1,50 odsto, a plaća se u dvije jednake rate, od kojih prva dospijeva 30. juna, a druga 31. oktobra, godine za koju se naknada utvrđuje.
U obrazloženju Odluke se navodi da je propisano da se godišnja naknada za korišćenje prostora po kvadratnom metru bespravnog objekta može iznositi od 0,5 do dva odsto prosječne cijene građenja novoizgrađenog stambenog objekta u Crnoj Gori, koji objavljuje organ uprave nadležan za poslove statistike.
Na javnoj raspravi građani su imali primjedbe da bi trebalo napraviti socijalne kartone, jer većina onih koji su izgradili nelegalne objekte, neće moći da plaćaju nadoknadu.
Predstavnik mještana Park šume Zagorič Radovan Jeremić saopštio je da građani ne mogu prihvatiti novi namet koji je predvidio Glavni grad.
Iz Sekretarijata ističu da je njihov propust što Predlog dluke nije dostavljen mjesnim zajednicama kako bi se građani upoznali.
Kažić: Odluka koja kažnjava građane
Odbornik Demkrata Nikola Kažić kaže da Zakon o uređenju i planiranju prostora nije ispunio svrhu, a posebno u dijelu koji se tiče bespravne gradnje.
“Razloge za ovu tvrdnju vidim u prekratkom roku koji je dat za postupak legalizacije kao i normama kojima je veliki broj građana u ovo procesu drastično oštećen.
Veliki broj građana su vlasnici objekata na tuđem zemljištu (opštinskom, džavnom ili privatnom) sa kojima nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi, pa po zakonu nijesu ni mogli ući u postupak legalizacije već su samo mogli blagovremeno podnijeti zahtjev za legalizaciju. Ovom odlukom upravo se kažnjavaju vlasnici objekata sa kojima nije riješen imovinsko-pravni odnos oko zemljišta. Drastično su ostećeni vlasnici koji su na vrijeme predali zahtjev za legalizaciju, i oni koji se nalaze na lokacijama za koje nije donijet DUP. I u ovom slučaju se prekida postupak legalizacije. Usvajanjem ove odluke biće oštećeni svi vlasnici bespravno izgrađenih objekata koji su uredno predali zahtjev za legalizaciju, iskreno ušli u postupak i nadležnim organima predali elaborate i tražili uknjiženje nekretnine u list nepokretnosti.
Neažurnost Uprave za nekretnine i Sekretarijata za urbanizam, sve ove vlasnike dovodi u situaciju da moraju plaćati ovu naknadu. Ne postoji podatak iz podgoričkog Sekretarijata za planiranje o tome koliko je vlasnika bespravno izgrađenih objekata ispunilo uslov i steklo pravo da legalizuje svoj objekat”, kaže Kažić.
Vlast dozvolila divlju gradnju, sad hoće da kažnjava građane
Odluka o godišnjoj naknadi za korišćenje prostora za bespravne objekte, posebno u ovakvom obliku, neprihvatljiva je za Građanski pokret URA jer predstavlja ispostavljanje novih nameta građanima zbog loših postupaka i neodgovornih poteza prethodnih gradskih uprava iz redova DPS-a i njegovih satelita, kaže odbornik Zoran Mikić.
“Odluka predviđa da naknadu plaćaju svi građani koji nijesu podnijeli zahtjev za legalizaciju u zakonom utvrđenom roku ili im je zahtjev za legalizaciju odbijen ne vodeći računa da li su postojali objektivni razlozi zbog čega objekat nije mogao biti legalizovan. Dakle, ni ova Odluka kao i sam zakon nisu predvidjeli specifičnosti u procesu legalizacije.
Imajući u vidu strukturu i teritorijalnu zastupljenost nelegalnih objekata jasno je da se u najvećem broju slučajeva radi upravo o objektima koji su izgrađeni pod patronatom DPS-a. Vlast je jedina odgovorna strana i glavni krivac zbog toliko izražene nelegalne gradnje i urbanističkog haosa. Sada upravo DPS predlaganjem ovakve odluke kažnjava građana i stvara im nove namete prebacujući odgovornost samo na njih, a zaboravlja ulogu i propuste sopstvenih funkcionera kako na lokalnom tako i na državnom nivou. DPS je još jednom u praksi pokazao da im nisu važni ni problemi građana, ni interesi države i Glavnog grada... Zarad ostanka na vlasti spremni su da manipulišu i igraju se za životima i sudbinama građana, što su više puta pokazali u praksi od stanovnika Park šume Zagorič do stanovnika Gornje Gorice”, kaže Mikić.
Bonus video:
