Osam godina otkad je istekao mandat Savjetu Mjesne zajednice (MZ) Grahovo. mještani varoši, koja je nekada imala status opštine, izabrali su novi u nadi da će sa njim krenuti i rješavanje nagomilanih problema. Na zboru je izabrano devet članova Savjeta, a za predsjednika je jednoglasno izabran Radovan Vučković, dok će funkciju potpredsjednika obavljati Ivan Bulajić.
„Imajući u vidu činjenicu da je naše mjesto u dobroj mjeri zapušteno, sa nizom neriješenih problema koji se godinama gomilaju, želja nam je da kroz rad Savjeta pokrenemo aktivnosti koje će, nadamo se, u narednom periodu dovesti do rješavanja problema koje tište mještane Grahova“, kazao je Vučković.
Grahovo je do 1964. godine bilo opština, a ukidanjem tog statusa, kako mještani tvrde, i „kola su krenula nizbrdo“, da bi nakon zemljotresa 1979. ostale ruševine i priča o jednom mjestu koje je bilo „bogom dato za život“. Sa južne strane osjeća se miris mora, sa sjevera razgaljuju vjetrovi, dobili su i novu magistralu, ali život polako nestaje.
“Nastojaćemo da poboljšamo putnu infrastrukturu, vodosnabdijevanje, zaštitimo naša prirodna bogatstva, pokrenemo sportska dešavanja. Za sve ove aktivnosti očekujemo puno razumijevanje od strane Opštine Nikšić sa čijim rukovodstvom ćemo tražiti hitan sastanak kako bi se upoznali sa njihovim namjerama, a isto tako im kandidovali pripritete koje bi u našem mjestu urgentno trebalo rješavati”, naglasio je Vučković.
Kako je kazao, koliko je nezadovoljstvo mještana zbog “svakodnevnog urušavanja varoši” najbolje pokazuje to što su se u velikom broju odazvali zboru.
“Grahovo i zbog svog položaja, a i zbog prirodnih bogatstava, zaslužuje mnogo bolji odnos i Opštine i Vlade”, poručio je Vučković.
Grahovo je 1945. godine brojalo 4.700 stanovnika, dok ih je u Nikšiću, u gradu, bilo svega 200 stanovnika više. Već 1991.u MZ Grahovo bilo je 1.170 žitelja dok ih je sada oko 800, dok škola broji 32 učenika. Od nekada čuvene grahovske pjace, koja je nekada imala više od 20 radnji, kafana i mesara, ostale su samo ruševine, dok je hotel pretvoren u deponiju. Kuće su, prema pravilu koje je dao kralj Nikola, građene pri brdu da bi polje ostalo sačuvano za obrađivanje. Nekada je varošica, koja je 24 kilometra udaljena od mora a pedesetak od Nikšića, imala fabrike za preradu malina, ljekovitog bilja, proizvodnju dugmadi, katrana, pilanu i pogon za izradu rezanog alata. Čak i fudbalski klub “Iskra”.
Bonus video:
