Više od 500 miliona eura iznose troškovi Crne Gore zbog preranih smrti uzrokovanih zagađenjem vazduha.
To piše u studiji o troškovima zdravlja na Balkanu Alijanse za zdravlje i životnu sredinu (HEAL), vodeće evropske organizacija koja analizira kako okruženje utiče na zdravlje i koja radi za potrebe EU.
Prema toj analizi, termoelektrane na ugalj iz pet država zapadnog Balkana, među kojima je i Crna Gora, pričine godišnje štetu od 2,9 do 8,5 milijardi eura po zdravlje Evropljana.
Procijenjena šteta po zdravstvenim troškovima u pet država iznosi od 1,2 do 3,4 milijarde eura godišnje.
U studiji "Neplaćeni zdravstveni računi - kako nas termoelektrane na ugalj na Zapadnom Balkanu čine bolesnima", navodi se da bi u slučaju gradnje novih termoelektrana na zapadnom Balkanu, šteta po zdravlje Evropljana mogla da iznosi dodatnih 190 do 528 miliona eura godišnje.
"Skorašnji rezultati Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) pokazuju značajne ekonomske troškove za slučajeve prerane smrti uzrokovane zagađenjem vazduha. Srbija ima gubitak od 33,5 procenata svog BDP zbog troškova povezanih sa slučajevima prerane smrti usljed zagađenosti vazduha, BiH 21,5 procenat, Makedonija 19,9 procenata, a Crna Gora 14,5 procenata (prema zvaničnim podacima BDP je 2014. iznosio 3,5 milijardi eura). Radi poređenja, Njemačka ima gubitak od 4,5 procenata, a Ujedinjeno Kraljevstvo 3,7 procenata", piše u studiji HEAL-a.
Izvještaj predstavlja procjenu uticaja na zdravlje i troškova povezanih sa zagađivačima vazduha koji se stvaraju sagorijevanjem uglja u termoelektranama u BiH, na Kosovu, Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji.
"Termoelektrane na ugalj svake godine emituju hiljade tona štetnih zagađujućih materija i tako znatno doprinose zagađenju vazduha u regionu Balkana, ali i šire. Ova postrojenja generalno rade po niskim ekološkim standardima, stvarajući visoke nivoe emisija zagađivača koji imaju mnogobrojne uticaje na zdravlje. Termoelektrane na ugalj na Zapadnom Balkanu uzrokuju štete po zdravlje koje izlaze van okvira državnih granica zbog toga što se zagađujuće materije u vazduhu prenose na velikim udaljenostima", piše u analizi.
Navodi se da se bi Zapadni Balkan, sa postojećih pet termoelektrana na ugalj sa instaliranim kapacitetom od 8,1 gigavata (GW), mogao da dobije 24 nove, ukupnog kapaciteta od 7,8 GW.
"Nove termoelektrane na ugalj mogle bi povećati zdravstvene troškove za 528 miliona eura godišnje. Radile bi po mnogo strožim standardima vezanim za emitovanje u vazduh od današnjih. Međutim, nova postrojenja bi i dalje stvarala dodatne zdravstvene troškove za evropsko stanovništvo koji bi iznosili između 190 i 528 miliona eura godišnje (uključujući 73 do 203 miliona eura u zemljama Zapadnog Balkana)".
Eksperti HEAL-a navode da se u većini zemalja sa termoelektranama na ugalj u Evropi i širom svijeta postupa se na isti način.
"Proizvođači dobijaju subvencije u vidu 'neplaćenih zdravstvenih troškova' ljudi zahvaljujući tome što troškove za narušeno zdravlje snose oštećeni pojedinci, njihove porodice i društvo, a ne oni koji su odgovorni za zagađenje vazduha. Drugim riječima, ogromne subvencije ili novčani iznosi koje dobijaju vlasnici postrojenja u velikoj mjeri su zapravo novac koji postrojenja koja vrše zagađivanje ne plaćaju ljudima i vladama za štete uzrokovane sagorijevanjem uglja radi proizvodnje električne energije. Neke vlade takođe daju direktne finansijske subvencije. Zagađenost vazduha je odgovorna za veliki broj uticaja na zdravlje u cjelokupnoj populaciji, ali ona predstavlja poseban problem za ranjive grupe kao što su djeca i starije osobe".
Pojašnjavaju da se štete po zdravlje odnose na troškove povezane sa slučajevima prerane smrti, dodatnim troškovima bolničkog liječenja, povećane potrošnje ljekova, manjom produktivnošću radnika koji izostaju sa posla zbog bolesti...
U studiji se navodi da pet zemalja nema planove za prestanak korišćenja uglja, a da zdravstveni troškovi kod upotrebe goriva, kao što je ugalj, proizvode neke od najvećih eksternih troškova među svim oblicima energije.
"Oni su najskuplji vidovi energije kada je riječ o posljedicama poput slučajeva prerane smrti... A svako proširenje kapaciteta bi povećalo štetu po zdravlje".
Zbog toga, HEAL je donosiocima odluka preporučio zatvaranje svih postrojenja na ugalj i odustajanje od izgradnje novih, jer to “nema smisla sa tačke gledišta poboljšavanja zdravlja, a možda nema smisla ni gledano sa ekonomske tačke gledišta”.
"Najnovija evropska dostignuća na polju električne energije ukazuju da postoji ograničeno tržište za izvezenu električnu energiju u EU. Na kraju, Zapadni Balkan bi mogao shvatiti da postaje pogodno tlo za nezdrave projekte proizvodnje energije sa postrojenjima koja predstavljaju mrtvi kapital. Treba uzeti u obzir zaštitu zdravlja i okrenuti se obnovljivim izvorima energije i uštedi energije. EU se okreće obnovljivoj energiji, a popularnost energije iz uglja sve više opada. Od 2000. godine udio obnovljivih izvora u proizvodnji energije u EU je porastao četrnaest puta i očekuje se da će i dalje rasti".
Crna Gora i Srbija druge po broju prijevremenih smrti
Procijenjeno je da su Srbija i Crna Gora (zajedno) na drugom mjestu po broju slučajeva prijevremene smrti povezane sa zagađenjem vazduha u Evropi, odmah iza Bugarske. Slijede Rumunija i Poljska. Granične vrijednosti PM10 su prekoračene u BiH, na Kosovu, u Makedoniji i Crnoj Gori.
"Termoelektrana Pljevlja je sama proizvodila 90 odsto nacionalnih emisija sumpor dioksida i azot dioksida. Sem toga, ovo postrojenje je doprinijelo emisijama PM10 u vrijednosti 59 odsto. Nove termoelektrane na ugalj su planirane u svih pet zemalja. Crna Gora je najavila planove da proširi kapacitet za 0,8 GW, što bi značilo četvorostruko povećanje trenutnog kapaciteta uglja", piše u studiji.
Trošak potcijenjen, ne uključuje sve posljedice zagađenja
Procjena od oko 2,9 milijardi eura koja se pominje zasnovana je na pristupu vrednovanja smrtnosti, odnosno na “vrijednost godine života“, ili na procijenjeni gubitak kada je riječ o ljudskom vijeku. Cifra od oko 8,5 milijardi eura godišnje zasnovana je na procijenjenom broju smrtnih slučajeva, a eksperti navode da je riječ o optimističnom scenariju.
"Ukupni broj od maksimalno 8,5 milijardi eura godišnje je preniska procjena jer ne uključuje sva zdravstvena stanja koja su povezana sa izlaganjem zagađenosti vazduha. Ona ne uključuje procjenu troškova ili bilo kakvu kvantifikaciju zdravstvenih troškova koji su posledica zagađenosti živom iz postojećih i budućih postrojenja koja rade na ugalj. Tu se ne uzima u obzir nedavno otkriće koje ukazuje na to da je izlaganje zagađenosti vazduha povezano i sa rakom pluća, hroničnom opstruktivnom bolesti pluća, smanjenjem funkcije pluća, malom porođajnom težinom, prijevremenim porođajima i kognitivnim razvojem kod dece. Procjena ne uključuje ni zdravstvene troškove koji su posljedica punog životnog ciklusa uglja, kao što su kopanje ulja i odlaganje otpada niti indirektne zdravstvene troškove koji su posljedica emisija ugljen dioksida koji dovode do promjene klime, što opet utiče na zdravlje", piše u studiji.
Bonus video:
