Opština Nikšić, koja duguje više od 40 miliona, donirala je 100.000 eura za rekonstrukciju bezena u gradu pod Trebjesom.
Prema nezvaničnim ali pouzdanim informacijama “Vijesti”, lokalna vlast na čelu sa Veselinom Grbovićem uspjela je da, posredstvom privrednika, obezbijedi još 200 hiljada eura za tu namjenu.
Na donatorskoj večeri koju su preksinoć organizovali Opština Nikšić i Vaterpolo savez Crne Gore prikupljeno je 1.000.056,500 eura za rekonstrukciju olimpijskog bazena, koji se gradio od 1972. do 2000. godine.
Kako “Vijesti“ nezvanično saznaju, dvije trećine prikupljenih sredstava su novčani prilozi, dok se ostale donacije odnose na građevinske radove i materijal.
Iz lokalne uprave “Vijestima“ je saopšteno da neće izlaziti u javnost sa podacima ko je sve i koliko novca donirao, jer “postoji još desetak zainteresovanih donatora, koji te večeri nijesu uspjeli da dođu“.
Među više od 50 donatora je i premijer Milo Đukanović, a predsjednik Upravnog odbora Vaterpolo saveza Srđan Kovačević preksinoć je kazao da su novac donirali privrednici iz Nikšića i cijele Crne Gore, ali i dvije kompanije iz regiona.
“Vijesti” nezvanično saznaju da je jedna od njih “Energoinvest“ iz Sarajeva.
“Dobio sam informaciju da je nekoliko kompanija dalo značajna finansijska sredstva, ali u ovom trenutku nemam brojke. Ovo veče je pokazalo da u Crnoj Gori ima kompanija koje su spremne da prepoznaju pravi projekat i podrže ga na pravi način. Nadam se da će ovo biti uspješan model preko kojeg možemo nastaviti dalje da radimo i gradimo“, kazao je Kovačević, nakon donatorske večere.
Grbović je kazao da će radovi na rekonstrukciji bazena biti završeni do kraja godine, a da je neophodno prikupiti još oko 150.000 eura.
On je pojasnio da su projekte uradili stručnjaci iz Opštine i Elektroprivrede, uz određene konsultante iz Crne Gore i regiona.
Budući izgled bazena predstavio je arhitekta Nebojša Adžić, sekretar Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine.
Novi bazen trošiće do 100.000 eura energije godišnje
Kovačević je ocijenio da je studija o optimalnom korišćenju energije pokazala da bi se postojeći bazen, uz relativno male dorade, mogao staviti u pogon, ali da bi račun za energiju bio oko 580.000 eura godišnje.
“Mnogo je bolje ne otvarati bazen u takvim okolnostima. Studija je pokazala da se optimalnijim korišćem energije ovaj račun može svesti do 100.000 eura godišnje, a nadamo se i manje, i samim tim bazen je održiv. Urađeni su svi projekti, a donatorsko veče je sredina puta koji prolazimo da bi bazen pustili u rad“, kazao je Kovačević.
Nakon otvaranja 2000. godine, bazen je kratko radio, a od jeseni 2001. nije u funkciji, zbog tehničkih nedostataka i nemogućnosti zagrijavanja vode.
Bonus video:
