Potpredsjednik Vlade i ministar pravde Duško Marković najavio je mogućnost formiranja Specijalnog tužilaštva za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije koje bi bilo autonomno, a ne, kao do sada, u sastavu Vrhovnog državnog tužilaštva.
Cilj je, kako je rekao “Vijestima”, reorganizacijom postići tješnju saradnju svih institucija koje su zadužene za antikorupciju. Ona bi podrazumijevala da je specijalni tužilac direktno nadležan za sektore u policiji, Upravi carina, Poreskoj upravi i Upravi za sprečavanje pranja novca zadužene za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Samim tim bi bio direktno odgovoran za eventualne propuste, za koje se sada međusobno optužuju policija, tužilaštvo.
Marković je najavio da će Ministarstvo pravde i MUP do kraja septembra pripremiti analizu o tome kako sarađuju organi zaduženi za borbu protiv kriminala i korupcije i do kraja godine pripremiti poseban zakon, kojim će biti propisane obaveze međuinstitucionalne saradnje.
Saradnja za sada nije dobra
On je priznao da saradnja između institucija koje su zadužene za borbu protiv korupcije i kriminala (policija, tužilaštvo, Uprava carina, Poreska uprava i Uprava za sprečavanje pranja novca) nije na zadovoljavajućem nivou i da se moraju tražiti novi modeli kako bi se oni natjerali na veću porofesionalnost.
“Saradnja nije na zadovoljavajućem nivou i to nije samo naša ocjena nego i Evropske komisije”, podsjeća Marković.
Da li će biti u novom timu: Đurđina Ivanović
On je istakao da jedan od modela predviđa formiranje specijalnog tužilaštva za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, s tim što bi Istražni tim sadašnjeg Specijalnog odjeljenja tužilaštva, koje vodi Đurđina Ivanović, prestao da funkcioniše i postao sastavni dio samostalnog Specijalnog tužilaštva.
Ako se država odluči za taj model, to bi značilo prekid dugogodišnje prakse da tužilaštvo sa kolegama iz policije, carinicima, poreznicima i službenicima za borbu protiv pranja novca komunicira iz kancelarije i uglavnom dopisima, umjesto da izađu na lice mjesta. Specijalni tužilac bi bio vođa tima, a policija obavezana zakonom da više ne smije samoinicijativno da vode istragu.
Specijalni će biti šef svima?
“Tačno će se znati adresa za odgovornost. Ako se opredijelimo za to rješenje, tužilac za organizovani kriminal biće zadužen i za odjeljenja za organizovani kriminal u policiji, Upravi carina, Poreskoj upravu i Upravi za sprečavanje pranja novca. Obezbijediće se institucionalna kohezija svih subjekata pod okriljem tužilaštva za borbu protiv korupcije i kriminala. Specijalnom tužiocu bi bili podređeni svi ostali koji će imati svoje timove. Tužilac će izdavati naloge da mu se dostavljaju informacije koje nijedan državni organ ne smije da uskrati, a ne kao do sada da kada tužilac zatraži informaciju da službenik ode kod direktora da je odobri. I to će biti njihova zakonska obaveza”, naglasio je Marković.
U Izvještaju EK o analitičkom pregledu usklađenosti zakonodavstva Crne Gore za Poglavlje 23 konstatuje se da se tužioci susreću s teškoćama u vođenju istrage jer su njihova ovlašćenja prema policiji ograničena i nemaju pristup relevantnim bazama podataka.
Zato je Crnoj Gori preporučeno da preispita funkcionalnost Specijalnog tima, da tužioci imaju pristup bazama podataka, da unaprijede finansijske istrage eventualnim osnivanjem tima viskokvalifikovanih inspektora za tu oblast i poboljšaju saradnju i razmjenu informacija između organa zaduženih za borbu protiv korupcije i kriminala.
Loša saradnja državnih institucija u razmjeni informacija, prije svega policije i tužilaštva, najviše je koštala državni budžet iz kojeg je od 2007. do 2012. izdvojeno nekoliko miliona eura, nakon što je u istom periodu 7.000 optužnica palo na sudu, pa su uslijedila obeštećenja zbog neosnovanog postupka. Većina optužnica je pala zbog nedostatka dokaza.
Hrvati i Slovaci će nam pomagati
Marković je rekao da će rješenja tražiti upoređujući ih sa onima koja su primijenile zemlje koje imaju iskustvo u ispunjavanju evropskih obaveza poput Hrvatske, Bugarske, Rumunije, Slovačke. U obzir će biti uzeto i iskustvo Srbije, kada je u pitanju normativno uređenje borbe protiv kriminala i korupcije.
“Ministarstva će, u svoj rad, vjerovatno uključiti hrvatske i slovačke eksperte kako bi došli do konkretnih predloga o institucionalnom funkcionisanju antikorupcijskih organa”, kazao je Marković.
EK: U koordinaciji postoji ogroman jaz
U izvještaju o usklađenosti zakonodavstava Crne Gore sa pravom EU, koji je EK pripremila kao podlogu za pregovore u poglavljima 23 i 24, konstatuje se da postoji ogroman jaz u koordinaciji između organa za sprovođenje zakona, počevši od faze istrage do suđenja.
“Ne postoji dovoljna kontrola nad odlukama tužioca da okonča predmete jer je privatno gonjenje predviđeno kao jedini pravni lijek u ovakvim slučajevima. Takođe, mogućnost posrednog ili neposrednog političkog uticaja na izbor sudija i tužilaca može imati negativan uticaj na njihovu spremnost da sprovedu efektivnu istragu u predmetima korupcije na visokom nivou”, piše u tom dokumentu.
Dodaje se da se ne sprovodi procjena opasnosti, što je, makar kada je u pitanju tužilaštvo, potvrdila nedavno i vrhovna tužiteljka Ranka Čarapić kada je rekla da tužilaštvo nije znalo niti je imalo tzv. ”Bijelu knjigu” o crnogorskim kriminalnim grupama i da su im je “dali” prije dva mjeseca. Policija je taj interni dokument sačinila prije pet godina. Ministar pravde nije želio da odgovori da li je moguće da tužilaštvo učestvuje u preventivnoj borbi protiv kriminala i korupcije, a da nema dokument u kojem su nabrojani kriminalni klanovi i poslovi kojima se bave.
Izostao je i odgovor na pitanje na osnovu čega onda specijalni tužilac pravi strateške planove u borbi protiv organizovanog kriminala, kao i da li ga zabrinjava neobaviještenost VDT-a i specijalng tužioca s obzirom na zadatke iz poglavlja 23 i 24 za otvaranje pregovora sa EU.
Galerija
Bonus video:
