Otpad iz Kalimanja je opasan i nije smio da se prosipa u more

Elaborat, urađen po nalogu Ekološke inspekcije koja je prošle godina zaustavila sporne radove u Kalimanju, Agencija za zaštitu prirode i Opština stavile su na javnu raspravu do 26. februara
5350 pregleda 0 komentar(a)
Ekološka inspekcija stopirala radove, Foto: Siniša Luković
Ekološka inspekcija stopirala radove, Foto: Siniša Luković

Mulj iz podmorja gradske lučice Kalimanj, koji je Opština Tivat prije nekoliko mjeseci krenula da bagerom isisava iz marine i prosipa direktno u more u Tivatskom zalivu, opasan je otpad i mora se sasvim drugačije tretirati.

To piše u Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu realizacije projekta čišćenja i dubljenja akvatorijuma marine Kalimanj, koji je po narudžbi lokalne uprave Tivta, uradila kompanija Liming Projekt iz Podgorice.

Elaborat, urađen po nalogu Ekološke inspekcije koja je prošle godina zaustavila sporne radove u Kalimanju, Agencija za zaštitu prirode i Opština stavile su na javnu raspravu do 26. februara.

Skoro 200 hiljada eura vrijedan posao iskopavanja oko 40 hiljada kubika mulja i nanosa iz podmorja gradske marine Kalimanj dobila je tivatska kompanija „Iva put“. Po odredbama tendera Opštine, izvođač je bio u obavezi da iskopani materijal iz podmorja gradske lučice odvede na udaljenost ne manju od kilometar od obale Tivta i odloži na dubinu mora ne manju od 10 metara.

Način na koji je tom poslu pristupila „Iva put“ u aprilu prošle godine zaprepastio je Tivćane jer je plovnim bagerom-refulerom ta kompanija počela da iskopava nanose mulja iz krajnjeg sjeverozapadnog dijela Kalimanja, kod restorana „Volat“ i materijal plutajućim cjevovodom odvodila na samo oko 250 metara udaljenosti i prosipala na ulazu u marinu, u tjesnacu Grlo, na taj način zatrpavajući ionako uzak i plitak jedini ulaz u tivatsku gradsku marinu.

Kalimanj
Plovni bager u zapadnom dijelu Kalimanja(Foto: Siniša Luković)

Nakon što se javnost pobunila, iz Opštine su saopštili da je to bilo samo „testno uklanjanje mulja“, pa su iz „Iva puta“ ubrzo postavili plutajući cjevovod za izbacivanje mulja iz gradske lučice na udaljenost od nekoliko stotina metara od obale Tivta pred rtom Pakovo.

Iako je on predstavljao prepreku na moru i opasnost za manja plovila, cjevovod od plastičnih cijevi promjera preko 20 centimetara koji su na površini mora držale brojne za njega privezane metalne bačve, nije bio propisno obilježen, niti osvijetljen tokom noći, što bi morao biti po propisima o sigurnosti pomorske plovidbe. Postavljanje plutajućeg cjevovoda i obavljanje podmorskih radova u Kalimanju tada nisu ni objavljeni preko oglasa za pomorce Uprave pomorske sigurnosti, iako je to takođe po propisima, moralo biti učinjeno.

Nakon što su se u junu pobunili hotelijeri čiji su se gosti žalili na nesnosan smrad i zamućeno more jer je nanos mulja koji se ispumpavao u more pred rtom Pakovo bio pun kanalizacionog otpada i zauljenih materija, reagovala je i Ekološka inspekcija koja je zaustavila radove i naložila Opštini da prije njihovog eventualnog nastavka, izradi Elaborat i preduzme mjere da se smanji zagađivanje šireg akvatorijuma Tivatskog zaliva.

Elaborat je pokazao da je da takav način izvođenja radova u Kalimanju bio poguban po životnu sredinu, jer mulj iz podmorja gradske marine zbog sadržaja fekalija i štetnih hemikalija u sebi, ima status opasne materije i kao takav, podliježe sasvim drugačijoj proceduri uklanjanja i kasnijeg tretiranja.

„Sam postupak prihvata započinje tako što se velikim bagerom vrši iskopavanje sedimenta i utovar u ADR vozilo. Nakon izvršenog utovara bagerovanog sedimenta, otpad se transportuje u firmu koja ima ovlašćenje za predmetne poslove („Hemosan“ reciklažni centar u Baru) ili druga, gdje se privremeno odlaže na površinu namijenjenu za miješani otpad. Ukoliko Agencija za zaštitu životne sredine odobri, sljedeći korak podrazumijeva tretman otpada prilikom čega se dodaju hemikalije u cilju stabilizovanja istog. Nakon stabilizacije tretirani otpad se smatra neopasnim i kao takav može se bezbjedno odlagati na predviđenu lokaciju. U slučaju da Agencija ne odobri tretman ove vrste otpada, pomenuti se privremeno skladišti u Eko centru firme sa kojom Opština potpiše ugovor, a nakon izdavanja dozvole za izvoz otpad se izvozi u zemlju EU”, piše u Elaboratu.

Pored toga što predviđa potpuno drugačiji način izvođenja radova u odnosu na to kako je ovaj projekat počela realizovati Opština, Elaborat jasno propisuje i obavezu da se prije početka radova izvrši fizičkohemijska analiza sedimenata sa dna marine Kalimanj, te ista ta analiza ponovi kada se završe radovi.

Kusovcu sve u redu i niko nije kriv zbog skandala

Gradonačelnik Tivta Siniša Kusovac (DPS) lani je, nakon što su radovi na čišćenju podmorja gradske marine zaustavljeni intervencijom Ekološke inspekcije, kazao da niko od njegovih saradnika u Opštini zbog toga neće snositi odgovornost.

„Prvobitna procjena je bila da nam za to ne treba Elaborat jer se u sklopu ovog projekta ništa ne gradi, niti se nešto pomjera. Nema nikakve finansijske štete za Opštinu i ništa nije plaćeno izvođaču mimo onoga što je do sada urađeno“, kazao je Kusovac početkom novembra. On je ustvrdio da se „ništa ne pomjera“ u Kalimanju, iako se tenderom koji je raspisala Opština tražilo pomjeranje odnosno uklanjanje ni manje ni više nego 40 hiljada kubika materijala iz podmorja gradske marine. On je dodao da će Elaborat pokazati što će se dalje i kako moći raditi u Kalimanju.

„Odgovornosti ne mora da ima iko u Opštini jer nije ni bila nikakva šteta“, zaključio je tada Kusovac. Samo zbog toga što je radove u Kalimanju počela bez izrade Elaborata o procjeni uticaja, Opštinu Tivat kao investitora, po članu 35. Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu, Ekološka inspekcija je morala da sankcioniše novčanom kaznom u iznosu od 2.000 do 40.000 eura.

Bonus video: