Otpadne vode i čvrsti otpad prljaju more

“Kako se stanovništvo migracijama kreće ka ovom regionu, koji infrastrukturno nije planiran za postojeći broj stanovika, tako ovaj ekosistem trpi sve veći pritisak”, piše u Izvještaju
281 pregleda 0 komentar(a)
Bokokotorski zaliv, Foto: Anto Baković
Bokokotorski zaliv, Foto: Anto Baković
Ažurirano: 01.10.2015. 18:48h

Najveće zagađenje morskog ekosistema dolazi od izlivanja otpadnih voda i promjena koje nastaju zbog količine hranljivih materija u vodi, smanjene prozirnosti i zamuljenosti podloge.

Poseban vid zagađenja, navodi se u Informaciji o stanju životne sredine za 2014. godinu, predstavlja prisustvo ostataka raznih vrsta čvrstog otpada, uglavnom plastične i metalne ambalaže na plažama, pogotovo na lokacijama Stari Ulcinj i Žukotrlica.

Ispitivana područja koja su najviše podložna eutrofikaciji (proces povećavanja biološke produkcije živog svijeta usljed povećanog priliva hranljivih materija) su Dobrota, Kotor, Risan i Bojana.

Monitoring morskog ekosistema u većem obimu rađen je prvi put nakon tri godine.

“Generalno, primijećeno je da su vrijednosti za sve parametre značajno niže nego u prethodnim mjernom periodu. Dešavale su se promjene na pojedinim lokacijama u zalivu, ali su bile neznatne. Sve vrijednosti hranljivih soli, uključujući kocentraciju hlorofila, su očekivano povećane u Kotorskom i Risanskom zalivu, budući da se radi o poluzatvorenim bazenima sa slabom cirkulacijom”, piše u Izvještaju.

Navodi se da primorje obuhvata teritoriju od 2.440 kvadratnih kilometara i da spada u najgušće naseljeni region Crne Gore.

“Kako se stanovništvo migracijama kreće ka ovom regionu, koji infrastrukturno nije planiran za postojeći broj stanovika, tako ovaj ekosistem trpi sve veći pritisak”.

Temperatura vode kretala se od 9,9 do 27,3 stepena. Najniža vrijednost izmjerena je u martu u Kotoru, a najveća u avgustu u Baru.

Srednje vrijednosti temperature na pojedinim lokacijama kretale su se od 17 u Kotoru, do 22,3 stepena u Baru.

Vrijednosti za salinitet iznosile su od 12,3 odsto na površini mora u Kotoru, do 38 odsto na 40 metara dubine u Herceg Novom.

Pokazatelja zagađenja najviše u Boki, a bakterija u Risnu

Mikrobioloških indikatora zagađenja (totalni koliformi, fekalni koliformi, ešerihija koli i fekalne streptokoke) najviše ima u Bokokotorskom zalivu, a najveći broj bakterija otkriven je u Risnu . Van Bokokotorskog zaliva, najveći broj fekalnih streptokoka izmjeren je u Baru i Budvi. Mikrobiološka istraživanja sprovedena su u Kotoru, Risnu , Tivtu, Herceg Novom, Mamuli, Budvi, Baru i Ulcinju.

“Broj svih grupa bakterija je značajno smanjen u odnosu na 2011. godinu. Najveće vrijednosti izmjerene su na poziciji Bar marina, blizu obale, u januaru, ali se ponovnim mjerenjem u februaru i martu, pokazalo se da je zadovoljavajućeg kvaliteta. Na pozicijama Dobrota, Igalo i Bojana detektovan je veći broj ukupnih koliformnih bakterija, posebno nakon obilnijih padavina. Najbolji kvalitet vode je u Herceg Novom, Mamuli, kao i na poziciji Budva Jaz u ispitivanom periodu”.

Bonus video: