Nacionalni koordinator za borbu protiv nasilnog ekstremizma Dragan Pejanović, rekao je da je od 2012. godine 23 punoljetnih građana Crne Gore otišlo na ratišta u Siriji i Iraku.
On je na drugom sastanku Nacionalne platforme za suzbijanje nasilnog ekstremizma i radikalizacije koji vode ka terorizmu, poručio da je Crna Gora spremna da odgovori na pojavu radikalizacije što potvrđuju rezultati i eksperti, kao i Izvještaj o napretku za ovu godinu.
Pejanović je rekao da je Crna Gora zahvaljujući preventivnim aktivnostima obezbijedila da ovaj fenomen samo malo zakači Crnu Goru.
"Samo 23 punoljetna građana otišla su na ratište. Sve što je urađeno pokazuje da je Crna Gora spremna za odgovor za ovo pitanje", kazao je Pejanović.
On je poručio da je Crna Gora spremna da odgovori na ove i naredne izazove.
Pejanović je kazao da će fokus biti na lokalnom nivou i da će biti nastavljene aktivnosti na jačanju svijesti.
"Mediji su doprinijeli u borbi protiv ove pojave i hvala im jer nijesu napravili ono što su oni u okruženju a to je da budu megafon teroristima", kazao je Pejanović.
Međusobno uvažavanje i poštovanje raznolikosti putokaz su zdravog društva u kome za ekstremizam nema mjesta, ocijenio je ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić,
Konferenciju su organizovali Nacionalni operativni tim za praćenje sprovođenja Akcionog plana za implementaciju Strategije suzbijanja nasilnog ekstremizma (NOT) i Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
„U Crnoj Gori se njeguje međusobno uvažavanje i suživot kao putokaz zdravog društva u kome za ekstremizam nema mjesta. Svi zajedno treba da gradimo multikulturnu zajednicu u kojoj će se svi naši višeslojni identiteti ravnopravno iskazivati", kazao je Nuhodžić.
Prema njegovim riječima, po tome je Crna Gora prepoznata na ovim prostorima i šire.
"Bogatstvo različitosti – evropski je stav, duboko usađen u crnogorsku stvarnost. Ali to u našem slučaju nije samo maksima – nego je i način života“, poručio je Nuhodžić.
On je naveo da etnonacionalizam povećava agresivni potencijal, čime doprinosi stvaranju plodnog tla za ekstremizam, neprestanog začaranog kruga radikalizacije, agresije i nasilnih odgovora.
Nuhodžić je ocijenio da je region Jugoistočne Evrope jedno od osjetljivih područja.
„Imajući u vidu negativno nasljeđe iz ratova sa kraja 20. vijeka, preplijetanje različitih interesa i uticaja, ali i često pogrešnih razumijevanja nacionalnih i vjerskih raznolikosti, iz istorije moramo izvući mudre i trajne pouke. Od svih zemalja regiona, Crna Gora je najmanje pogođena pojavom nasilnog ekstremizma", rekao je Nuhodžić.
Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica podsjetio je da je prije tačno godinu, uz podršku OEBS-a, osnovana Platforma, kao forum u kome učestvuju predstavnice i predstavnici državnih institucija, lokalnih uprava, vladajućih i opozicionih partija, medija, NVO-a, vjerskih zajednica, međunarodne i akademske zajednice.
»Ona predstavlja originalan i uspješan model organizacije i saradnje različitih aktera, kroz koji su u prethodnoj godini osnaženi kapaciteti države za borbu protiv ekstremizma. Platforma je do sada u prevenciju i suprostavljanje ekstremizmu uključila više od 600 osoba«, kazao je Koprivica.
Prema njegovim riječima, u Platformu su uključili ljude koji se tom temom bave kroz rad na sedam različitih polja.
»Danas se kroz program EU Evropa za građane, zajedno sa partnerima iz Hrvatske, Srbije, Italija, Poljske, Mađarske i Belgije sjećamo pada Berlinskog zida, ali 1989. i posljedica rasta nacionalizma koji je bio jedan od uzroka rata u Jugoslaviji«, dodao je Koprivica.
Danas se, kako je dodao, kroz razgovor o prošlosti - priča o budućnosti.
"A kroz taj razgovor želimo pozivati na dosljedno poštovanje ustavnih principa vladavine prava i države jednakih građanki i građana", kazao je Koprivica.
On je rekao da CDT poziva na akciju jer se građankama i građanima Crne Gore, sve češće, podvaljuju opasni narativi i dezinformacije, kojima se društvo želi vratiti u mrak devedesetih.
"Nudi im se prošlost umjesto sadašnjosti i budućnosti, a konflikt umjesto tolerancije.
Građanke i građani se moraju suprotstaviti etno nacionalizmu i svakom onome ko ga koristi kao sredstvo za očuvanje ili osvajanje vlasti, bez obzira da li ga kreira vlast, opozicija ili neko van Crne Gore", rekao je Koprivica.
Kako je kazao, Crna Gora mora izbjeći ono što se desilo drugima u okruženju.
»Ne smijemo dozvoliti spajanje nacionalnog i nacionalističkog jer ono izazva ubijanja, progone, silovanja, etnička čišćenja. Zato naša Platforma počiva na principu razumijevanja i akcije svih segmenata društva, svih vjera i nacija, ali ne i etno nacionalista«, rekao je Koprivica.
Šeg Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Aivo Orav ocijenio je da je nasilni ekstremizam globalni problem koji se može manifestovati na svim mjestima, u svim kulturama i ideologijama.
On je rekao da sa zadovoljstvom primjećuje da Crna Gora planira da formira multidisciplinarni tim koji će se obratiti lokalnim zajednicama, što je ključno za stvaranje preventivnih mjera.
"Ova mreža objedinjuje ekspertizu i podstiče širenje i razmjenu iskustava o antiradikalizaciji i pokušajima rješavanja uzroka ekstremizma u preventivnim mjerama", rekao je Orav.
Kako je naveo Evropska komisija uložila je velika sredstva u borbu protiv ove prijetnje baveći se uslovima pogodnim za nasilni ekstremizam, izgradnjom kapaciteta za jačanje vladavine zakona, podsticanje razvoja i jačanje otpornosti ranjivih zajednica.
»EU takođe snažno podržava Crnu Goru u ovoj oblasti. Pored programa Evropa za građane, u okviru Policijske akademije, u okviru projekta EU za podršku vladavini prava, vrijednog tri miliona EUR, sprovedene su obuke o tome kako sprovesti istrage o finansiranju terorizma, sa fokusom na slučajeve u Crnoj Gori«, kazao je Orav.
Bonus video:
