Petričević: Feminizam je borba za iskorjenjivanje svih oblika dominacije i podređenosti

Petričević je, komentarišući izjavu predsjednika crnogorskog parlamenta, Ranka Krivokapića, koji je danas rekao da su „žene uvijek išle rame uz rame sa ljudima“, ocijenila da se tu ponavlja pitanje kojim su se bavili srednjovjekovni filozofi i teolozi, „razvijajući glavu o tome da li žena ima dušu, pored drugih važnih pitanja“
155 pregleda 3 komentar(a)
Odnos feminističkih politika otpora i ženskih prava, Foto: Prcentar.me
Odnos feminističkih politika otpora i ženskih prava, Foto: Prcentar.me
Ažurirano: 08.03.2016. 19:46h

Feminizam nikada nije bio borba samo za iskorjenjivanje seksizma, već svih oblika dominacije i podređenosti, poručeno je danas na konferenciji koju su organizovale nevladine organizacije Centar za ženska prava i ANIMA.

Aktivistkinja NVO ANIMA Paula Petričević je, govoreći na temu „Odnos feminističkih politika otpora i ženskih prava“, kazala da su različite vrste feminizama pokušale da unaprijede položaj žena i po pravilu ne samo žena.

„Ono što feminizam gubi procesom institucionalizacije jeste širina njegovih maksimalističkih zahtjeva. To znači da za mene feminizam nikada nije bio, niti će ikada biti, borba samo za iskorjenjivanje seksizma, već borba za iskorjenjivanje svih oblika dominacije i podređenosti“, rekla je Petričević.

Ona smatra da je najveća opasnost od isntitucionalizacije feminizma izdvajanje samo rodnog aspekta.

„Taj aspekt može da se inkorporira i mogu da se formulišu razne politike rodne ravnopravnosti, koje će nam kroz nekih 100, 200 ili 300 godina dati neke značajnije rezultate, pod uslovom da odustanemo od tih prevelikih zahtjeva“, navela je Petričević.

Ona je, komentarišući izjavu predsjednika crnogorskog parlamenta, Ranka Krivokapića, koji je danas rekao da su „žene uvijek išle rame uz rame sa ljudima“, ocijenila da se tu ponavlja pitanje kojim su se bavili srednjovjekovni filozofi i teolozi, „razvijajući glavu o tome da li žena ima dušu, pored drugih važnih pitanja“.

„Vrlo je očigledno da mi do danas, posebno na nekim mjestima i u nekim kontekstima, nijesmo još osvijestili to da su i žene ljudi“, kazala je Petričević.

Aktivistkinja NVO ANIMA Ervina Dabižinović ocijenila je da se feminističke politike otpora i ženska prava nalaze u direktnoj vezi.

Ona je kazala da je feminizam društveni pokret i da se razvijao na različite načine.

„U 18, 19. i 20. vijeku prisutan je liberalni feminizam. Taj feminizam je tražio politička prava – pravo glasa za žene, pravo na obrazovanje i pravo na ekonomsku nezavisnost. U 19. vijeku se javlja Marksistički feminizam, koji je za nas značajan, zato što je tekovina Marksističkog feminizma fokus stavila na ekonomska prava žena – na pravo na rad“, precizirala je ona.

Nakon toga je, kako je dodala, uslijedio socijalistički feminizam, koji u sebi tvori tekovine liberalnog i marksističkog feminizma i tretira ekonomska prava žena.

„Radikalni feminizam, koji se isključivo ticao razrješenja pitanja žena preko pojave patrijarhata – razvlašćivanje partrijarhata kao društvenog sistema. Radikalne feministkinje su uvele u korpus prava slobodu izbora seksualnosti i slobodu nad vlastitim tijelom“, navela je Dabižinović.

Ona je kazala da nijedan ovaj sistem nije išao dovoljno duboko ni revolucionarno da bi razvlastio patrijarhat.

Dabižinović je kazala da je utisak žena koje su bile danas u parlamentu, „da je tamo vrlo statično“.

„Čule smo da su tamo pravila igre da vi ne možete mimo protokola nešto da kažete. To je situacija u kojoj, ako vi izađete iz okvira, kršite propis i vas neko može danas da uhapsi. Ja više nemam slobodno pravo da dođem ispred Skupštine, popenjem se na stepenice, jer je danas bila policija koja ako ja prospem crvenu boju, doći će da me uhapsi“, navela je ona.

Dabižinović je kazala da nije riječ o sistemu koji je anarhija.

„Mi danas živimo demokratiju. Ta demokratija kaže da ja nemam pravo da odem i da prospem na stepenice Skupštine boju, da ne mogu u parlamentu da kažem da su mi loše odgovorili na postavljeno pitanje jer ću dobiti minus. Ta vrsta pripitomljavanja i ta vrsta manipulacije sa onim što je tekovina ženskog pokreta je problematična“, smatra ona.

Bonus video: