Pijaca organskih proizvoda, gdje će građani moći da kupe sertifikovani organski med, razne vrste sireva, brašna, sokova, organizovaće se na Trgu Republike svake subote do jeseni.
Desetak proizvođača su danas na drvenim štandovima, koje su zadužili od Ministarstva poljoprivrede, građanima ponudili sertifikovane, organske proizvode.
Nikšićanka Dragica Mirjačić je izložila proizvode od drenjina, koje uzgaja na porodičnoj plantaži od dva hektara u selu Bršno.
“Sakupljanjem i preradom drenjine se bavimo već deset godina, a ideja za bavljenje tim poslom potekla je od mog supruga. Kraj odakle potiče zove se Drenova glavica, gdje ima puno drenjina, koje se nažalost, gaze i propadaju. Htjeli smo da pokažemo šta se sve može napraviti od drenjine”, kazala je Mirjačićeva.
Na štandu je izložila 13 proizvoda od drenjine - bistre sokove, sirupe sa i bez šećera, džemove, kisjele, sušene i marinirane drenjine, likere, rakije.
“Cijene nijesu visoke s obzirom na kvalitet proizvoda. Sirup je pet eura, matični sok bez šećera i džemovi po šest eura”, kazala je Mirjačićeva. Ministar poljoprivrede Petar Ivanović je kazao da su odlučili da u saradnji sa Udruženjem organskih proizvođača Crne Gore promovišu organsku proizvodnju kroz kampanju “Dani crnogorske organske hrane”.
“Raduje me da u okolini Podgorice raste broj poljoprivrednika koji žele da šire svoja gazdinstva...ali nije tako lako pokrenuti organsku proizvodnju. Zbog toga moramo krenuti od ovih ljudi koje imamo sada i postepeno povećavati njihov broj i paletu proizvoda”, kazao je Ivanović.
On je istakao da proizvođači organske poljoprivrede zarađuju više od onih koji se bave klasičnom proizvodnjom, jer investiraju više.
Vesna Borović iz Pljevalja, koja šest godina ima sertifikat organskog proizvođača, kazala je da u okolini tog grada sa porodicom proizvodi organski krompir, luk i brašno.
“To je neka ljubav i tradicija koja se neće napuštati bez obzira na finansijski efekat, koji nam nije toliko ni bitan. Od države dobijamo subvencije, koje su važne posebno nama koji smo u početnoj fazi investicija, da pokrijemo troškove i kredite”, kazala je Borovićeva.
Slaviša Petrović iz pljevaljskog sela Glibać, se organskom proizvodnjom heljde, ječma, raži i pšenice bavi od 2007.godine i kaže se da se taj posao jendim dijelom isplati. On je kilogram heljdinog brašna prodavao za tri, a raži za euro.
Sve više zainteresovanih za organsku proizvodnju
Ivanović je kazao da raste broj ljudi koji bi htjeli da se bave organskom proizvodnjom, istakavši da ga prvenstveno interesuju oni koji bi sada počeli sa proizvodnjom organskog mesa, voća i povrća.
"Čini nam se da tu postoji praznina koju možemo da popunimo... Neki proizvođači su uspjeli da dođu do kraja i zaokruže sve što je potrebno, a neki još uvijek nijesu. Organska proizvodnja mora biti ne samo od sjemena, već i do krajnjeg proizvoda kompletno obrađena, kako nalažu propisi”, istakao je Ivanović.
On je ocijenio da bi veliki uspjeh bio ako bi uspjeli da zadovolje potrebe domaćeg tršišta, istakavši da bi, ukoliko sve bude išlo po planu, možda do ulaska u EU, naša država mogla da bude prepoznata sa nekoliko organskih proizvoda, koje bi mogla izvoziti.
Bonus video:
