Stanje ljudskih prava u Crnoj Gori i dalje nije na zadovoljavajućem nivou, uprkos većoj slobodi građana da prijave slučajeve kršenja i spremnosti institucija da ih češće procesuiraju, smatraju u nevladinoj organizaciji Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR).
Kršenja ljudskih prava, kako piše u Drugom kvartalnom izvještaju te NVO za ovu godinu, postoje u oblastima suočavanja sa prošlošću, policijskoj torturi i stanju u zatvorima, politički motivisanom nasilju, kao i slobodi izražavanja.
U izvještaju je navedeno da policijski službenici protiv građana koji prijavljuju prekoračenja podnose krivične i prekršajne prijave zbog napada na policijske službenike.
“Ovakvo postupanje službenika policije ne ohrabruje građane koji prijavljuju prekoračenja da to čine, te je neophodno da nadležni pokrenu postupke odgovornosti policijskih službenika za koje se utvrdi da su podnijeli krivične prijave protiv građana kako bi opravdali i prikrili svoja postupanja”, piše u dokumentu.
U izvještaju se navodi da su kršenja prava prisutna i u oblastima slobode izražavanja i okupljanja, vjerskih sloboda, diskriminacije, prava djeteta, manjinskih prava, statusa raseljenih i u oblasti ekonomskih i socijalnih prava, iako je, prema ocjeni YIHR, institucionalni sistem za zaštitu ljudskih prava solidno izgrađen.
Loša saradnja Ministarstva
“Institucije koje se bave ljudskim pravima ostvarile su bolju saradnju sa NVO nego u ranijem periodu. Još je loša saradnja Ministarstva za ljudska i manjinska prava sa NVO”, ocijenili su iz te organizacije.
Iz Inicijative su naveli da proces suočavanja sa prošlošću i dalje nije na zadovoljavajućem nivou i da je postavljanje spomen-obilježja civilnim žrtvama ratova obaveza države kojim se poštuju žrtve ratova i sprovodi kvalitetan proces suočavanja sa prošlošću.
“Prije postavljanja spomen-obilježja bilo je neophodno sprovesti hitne i efikasne istrage koje bi imale osuđujuće presude za sve učinioce ratnih zločina i neophodno je u obrazovni sistem uvesti činjenice u vezi sa ratnim dešavanjima iz devedesetih”, piše u izvještaju.
“Politički motivisano nasilje izraženo je i u ovom kvartalu. Slučajevi politički motivisanog nasilja ogledaju se u prijetnjama, govoru mržnje i neprimjerenoj verbalnoj komunikaciji”
Navodi se i da je Inicijativa u drugom kvartalu ove godine registrovala 11 prijavljenih slučajeva zlostavljanja, nečovječnog i nehumanog postupanja ili kažnjavanja policijskih službenika i prekoračenja ovlašćenja.
Upozorava se na pretrpanost zatvora, što, kako piše u Izvještaju, proizvodi sve druge probleme poput loše medicinske zaštite, nedostatka fizičkih aktivnosti, nemogućnosti obezbjeđivanja sigurnosti svim osuđenim od drugih osuđenih, a dolazi i do neželjenih posljedica po zdravlje i sigurnost osuđenika i povećanja slučajeva u kojima službenici prekoračuju ovlašćenja.
“Politički motivisano nasilje izraženo je i u ovom kvartalu. Slučajevi politički motivisanog nasilja ogledaju se u prijetnjama, govoru mržnje i neprimjerenoj verbalnoj komunikaciji”, piše u dokumentu.
Sloboda izražavanja je, dodaje se, i dalje na zabrinjavajućem nivou, iako je učinjen značajan napredak.
“Kleveta je potpuno dekriminalizovana, a Vrhovni sud donio je načelni pravni stav da sudovi, ukoliko utvrde odgovornost novinara, visina dosuđene naknade treba da bude u skladu sa praksom Evropskog suda za ljudska prava”, piše u Izvještaju.
Veliki broj zabrana mirnih okupljanja
U Izvještaju je ocijenjeno da nije ostvaren napredak u istragama za ranije napade za novinare, a konstatuje se da su registrovane prijetnje novinarima i nastavljeni brojni sudski postupci protiv njih.
Navedeno je i da je sloboda mirnih okupljanja na zabrinjavajućem nivou, kao i da postoji veliki broj zabranjenih mirnih okupljanja radnika i kritičara vlasti uz izgovor da se ugrozio saobraćaj.
“Ustavni sud mora u hitnoj proceduri da postupi po Inicijativi za ocjenu ustavnosti Zakona o mirnim okupljanjima koji nije u saglasnosti sa Ustavom i međunarodnim standardima”, poručili su iz Inicijative.
Navodi se i da Uprava policije mora da prihvati međunarodne standarde prilikom izdavanja rješenja o mirnim okupljanjima.
Bonus video:
