Javna rasprava o Nacrtu izmjena i dopuna Zakona o elektronskim medijima, počela je prije sedmicu.
Zakon se mijenja nakon četiri godine, uglavnom zbog usklađivanja sa evropskim standardima u dijelu državne pomoći javnim servisima. Članovi Radne grupe koja je pripremala Nacrt uglavnom su nezadovoljni, jer smatraju da je potrebno mnogo više promjena u oblasti elektronskih medija.
Neki od predloga koji nisu prošli odnose se na rad Fonda za podsticanje medijskog pluralizma, povećanje kvote sopstvene produkcije, ali I jasnije definisanje pitanja koliko novca mogu da dobiju lokalni javni servisi.
Goran Đurović je član Radne grupe za pripremu Nacrta izmjena Zakona o elektronskim medijima, kao predstavnik nevladinog sektora. Predložio je 16 amandmana, ali nijedan nije prihvaćen.
"Najvise rasprave je bilo oko uvođenja procenata za obaveznu produkciju kod svih medija 05:19 moja sugestija jeste da se uvede minimalni procenat sopstvene produkcije, koji bi morao da podrazumijeva angazovanje dodatnih ljudi, veću prozvodnju od javnog interesa i veće zadovoljenje potreba građana", kazao je Đurović.
U Agenciji za elektronske komunikacije, koja je takođe učestvovala u pisanju Nacrta, smatraju da se ne moze određivati koliko bi mediji trebalo da imaju sopstvenog programa.
"Ne možemo zakonom nametati kvote koje su za nacionalnu TV dostižne, ali nedostižne za manje televizije. U trenutku kada se sve veći broj medija oslanja na platforme koje ne zahtijevaju radiodifuzne frekvencije, nametanje kvota nije najbolji mehanizam za ostvarivanje ciljeva", kazala je za TV Vijesti Jadranka Vojvodić iz Agencije za elektronske medije.
Saglasnost postoji u vezi sa boljim definisanjem rada Fonda za podsticanje medijskog pluralizma. Đurović smatra da bi Fond trebalo dodatno finansirati iz državne kase i budžeta kablovksih operatera.
"Fond za razvoj medijskog pluralizma koji je danas samo dostupan za radio stanice od nedavno, ali ne i za tv, je pitanje koje nažalost nije previše interesovale Ministarstvo kulture", kazao je Đurović.
Agencija je tražila da se preciznije definiše dodjela novca medijima, ali ni njihovi predlozi nisu prošli.
"Agencija se od pocetka zalagala za sveobuhvatnije izmjene zakona, jer izmjene zakona je zahtjevan proces pa smo smatrali kada se već pokreću izmjene zakona, da bi tebalo pristupiti u malo većem obimu", kazala je Vojvodić.
Ministarstvo kulutre se ipak zadržalo samo na odredbama koje se tiču usklađivanja sa evrospkim standardima i to u dijelu državne pomoći javnim servisima. Unija lokalnih javnih emitera tražila je da se zakonom odredi procenat novca koji će dobijati iz opštinskih budžeta, kako ne bi zavisili od političke volje. U Nacrtu je međutim definisano da se to odredjuje ugovorom između medija i države, odnosno opštine.
"Ukoliko dođe na vlast SNP, određena TV ima probleme, ukoliko u drugom gradu dodje DPS, onda druga TV ima problema. Želimo da budemo u potpunosti zašitećni koz zakonske norme", rekao je Dragić Rabrenović, iz Unije lokalnih javnih emitera CG.
Javna rasprava o Nacrtu izmjena Zakona o elektronskim medijima traje do sredine maja. U tom periodu postoji šansa da ovi predlozi ipak uđu u tekst dokumenta koji će potom ići na Vladu, a onda u Skupštinu. U Nacrtu je predviđeno da zakon počne da važi od 1. januara 2016. godine.
Bonus video:
