Povoljna klima u Crnu Goru može donijeti i tropske komarce, a oni dengu i malariju

Interesantno je, dodao je Pešić, razbiti famu koja prati komarce da ulaze uglavnom u osvijetljene prostorije.
397 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 22.05.2011. 19:36h

Komarci iz tropskih krajeva, koji prenose opasne bolesti, zahvaljujući povoljnim klimatskim uslovima kako tvrde domaći naučnici, lako mogu da se odomaće kod nas, a opasnost je utoliko veća jer visoke temperature umnogome umanjuju učinak hemije kojom se zaprašaju dosadne krvopije.

Iako do sada u Crnoj Gori nijesu registrovane denga, groznica Zapadnog Nila i malarija – zarazne bolesti koje prenose komarci, s obzirom na epidemiološku situaciju u zemljama iz okruženja i u Evropi, one bi se mogle očekivati i kod nas, upozoravaju iz Instituta za javno zdravlje.

Zarazne bolesti koje prenose komarci bi se mogle očekivati i kod nas, upozoravaju iz Instituta

"S obzirom na to da je denga groznica prošle godine registrovana u susjednoj Hrvatskoj, a groznica Zapadnog Nila u velikom broju evropskih država, postoji rizik od pojave i širenja tih bolesti kod nas, a tome pogoduju i ovdašnji klimatski uslovi, visoke temperature i izražena vlažnost", objašnjava za “Vijesti” načelnik Odjeljenja za epidemiologiju zaraznih bolesti Instituta za javno zdravlje dr Vesna Beatović.

Ističući da su u Crnoj Gori u proteklih deset godina registrovane bolesti - lajšmanioza koju prenose komarci, u narodu poznatiji kao nevidi i lajmska bolest koja se može zaraditi od ujeda krpelja, dr Beatović smatra da postoji rizik i od ponovne pojave malarije, koja je kod nas iskorijenjena 1964. godine.

Uz to je, prema njenim riječima, na našem području registrovano intenzivno širenje azijskog, tigrastog komaraca, koji prenosi ta oboljenja.

"Inkubacija groznice Zapadnog Nila je do 14 dana nakon uboda zaraženog komarca, a kod oko 80 odsto zaraženih osoba nema pojave nikakvih simptoma ili je to blaga klinička slika praćena povišenom tjelesnom temperaturom, glavoboljom, bolovima u mišićima i zglobovima, mučninom, povraćanjem..", objasnila je dr Beatović.

To je od prošle godine, prema njenim riječima, postala prijeteća zarazna bolest u Evropi u Grčkoj, Turskoj, Izraelu, Rumuniji, Italiji... zemljama u kojima naši građani često turistički borave.

Anopheles sa Skadarskog jezera prenosi malariju

Dr Beatović je navela da malariju prenosi vrsta komarca anopheles, koji je posebno nastanjen u okolini Skadarskog jezera.

"Bolest se može prenijeti i putem krvi zaraženog prilikom transfuzije, transplantacije tkiva i organa, razmjenom zagađenih igala i špriceva i veoma rijetko sa majke na dijete. Od malarije godišnje u svijetu umre preko milion osoba, a endemski se javlja u više od 100 zemalja", kazala je dr Beatović.

Stoga ona savjetuje građanima da se prije odlaska u oblasti u kojima je registrovano to oboljenje obavezno obrate epidemiološkim službama Instituta ili domova zdravlja radi propisivanja preventivnih ljekova.

Najveći broj oboljelih od lajšmanioze, prema riječima dr Miloša Mažibrade, registrovan je u Podgorici, Baru i Ulcinju.

"Denga groznicu koja je prvi put registrovana prije četiri godine u Hrvatskoj prenosi tigrasti azijski komarac, koji se nastanio duž cijele Jadranske obale", objasnio je doktor Instituta Nebojša Sekulić.

Bolest protiv koje još nema ni lijeka, ni vakcine, kako je dr Sekulić kazao, manifestuje se glavoboljom, opštom slabošću, temperaturom, izrazito jakim bolovima u zglobovima i mišićima, bolovima u očnim dupljama, povećanim limfnim čvorovima i osipom ili crvenilom kože, dok se katkad mogu javiti tačkasta, a rijetko i jaka krvarenja koja vode u denga šok sindrom ili denga hemoralgičnu groznicu, sa lošim ishodom.

Tigrasti se komarac od običnog razlikuje po tome što napada i danju, a ne samo noću. Ima karakteristične bijele pruge na nogama, njegov ubod ostavlja jači trag na koži. Ime je dobio zbog bijelih pruga na tamnosmeđem tijelu, a domovina mu je istočna Azija, gdje prenosi žutu i denga groznicu i ostala slična zarazna oboljenja.

Tigrasti se komarac od običnog razlikuje po tome što napada i danju, a ne samo noću.

Najveći broj oboljelih od lajšmanioze, prema riječima dr Miloša Mažibrade, registrovan je u Podgorici, Baru i Ulcinju.

"Dok je kožna lajšmanioza uglavnom lakše oboljenje, visceralni oblik (crna groznica) ima mnogo ozbiljnije posljedice po zdravlje. Parazit napušta kožu i napada organe imunološkog sistema. Početak bolesti je neupadljiv, moguć je gubitak apetita i tjelesne težine, malaksalost, bljedilo, dok se nešto kasnije javlja temperatura (na koju ne utiču antipiretici i antibiotici), uvećanje slezine, jetre i limfnih žlijezda", objasnio je dr Mažibrada, dodajući da većinom obolijevaju djeca starosti od prve do desete godine.

Nestručno zaprašivanje otvara prostor tigrastim komarcima

Da Crnoj Gori zbog nestručnog zaprašivanja prijeti najezda azijskih tigrastih komaraca, prenosilaca brojnih zaraznih bolesti, opominje rukovodilac studijskog programa biologija profesor Vladimir Pešić.

"Problem je što se zbog nestručnog zaprašivanja komaraca od strane nadležnih komunalnih službi obični komarci suzbijaju, a tigrasti zauzimaju staništa, te se veoma brzo šire na našim prostorima", objašnjava profesor Pešić.

On navodi da se zaštita građana od komaraca kod nas svodi na uništavanje odraslih formi, bez sistemskog i dugoročnog plana suzbijanja i prethodne stručne analize o njihovim staništima.

"Naime, kućne komarce ne privlači svjetlo, već u prostorije u kojima ima ljudi ulaze prvenstveno zbog povećane koncentracije ugljen-dioksida koji se oslobađa disanjem i preko kože", razjasnio je nedoumicu profesor Pešić.

"Takođe, jedina smo država u regionu koja nema izrađen monitoring komaraca, kako tigrastog, tako ni drugih insekata - krpelja i nevida, bez čega je teško procijeniti sadašnje stanje i dati adekvatna rješenja za efikasno suzbjanje insekata opasnih po zdravlje ljudi",tvrdi prof. Pešić, dodajući da je tigrasti komarac nastanjen na primorju, okolini Skadarskog jezera, Podgorici i u Bjelopavlićima, u blizini rijeke Zete.

Interesantno je, dodao je Pešić, razbiti famu koja prati komarce da ulaze uglavnom u osvijetljene prostorije.

"Naime, kućne komarce ne privlači svjetlo, već u prostorije u kojima ima ljudi ulaze prvenstveno zbog povećane koncentracije ugljen-dioksida koji se oslobađa disanjem i preko kože", razjasnio je nedoumicu profesor Pešić.

Stručnjaci upozoravaju građane da se protiv komaraca i opasnosti koje nose može izboriti i rješavanjem problema kanala, bara, bazena za kupanje, septičkih jama, šahtova, podnožja liftova, poplavljenih podruma, posebno starih i odbačenih automobilskih guma, te posuda sa ustajalom vodom.

Zaprašivanje od 1. do 10. juna

Zaprašivanje komaraca ove godine počeće 1. i trajaće do 10. juna, dok je u toku larvicini proces, odnosno direktno uništavanje larvi komaraca - saopštili su iz Službe za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju Instituta za javno zdravlje.

Načelnik Službe Dejan Prelević objasnio je da se uništavanje larvi obavlja u zabarenim površinama, tamo gdje se procijeni da postoje najveći uslovi za njihovo razmnožavanje, dok se zaprašivanje – ispuštanje dimnog rastvora u vazduh, obavlja nekoliko puta tokom ljetnjeg perioda, nakon čega su građani od tih insekata oslobođeni u narednih dvadesetak dana.

Međutim, iako se, kako je Prelević naveo, trude da zapraše čitavo područje grada zbog pojedinih fizičkih prepreka, to često nijesu u prilici, te on preporučuje građanima da se oslone i na druge poznate načine zaštite.

Bonus video: