Pristup zadovoljenju zdravstvenih potreba mladih zahtijeva usko povezivanje pružalaca usluga u svim sektorima, čime se doprinosi da zaštita zdravlja te populacije, postane snažna obaveza i odgovornost svih segmeneta društva, ocijenjeno je na okruglom stolu nevladine organizacije Juventas.
Generalna direktorica Direktorata za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja, Alma Drešević, ocijenila je na okruglom stolu „Mladi i zdravstveni radnici“, da su dobro zdravlje, bezbjednost i adekvatan sistem podrške u svim segmentima, preduslov za kvalitetan prelazak u zrelo životno doba.
“Zbog toga je neophodan multisektorski pristup koji zahtijeva kordinisane i integrisane intervencije. Mladima su u periodu odrastanja potrebne prilagođene kvalitetne i specifične informacije o mogućnostima u oblasti zdravlja, kao i različite informacije od važnosti za ovu populaciju”, kazala je Drešević.
U nekim crnogorskim gradovima, kako je rekla, mladi ne posjećuju dovoljno savjetovališta, i ne koriste resurse koji im, kako je objasnila, mogu pomoći da riješe problem.
“Savjetovalište za mlade Doma zdravlja Podgorica u kojem gravitira najveći broj korisnika ovih usluga, od 2009. godine kontinuirano sprovodi edukaciju adolescenata i omladine u oblastima HIV/AIDS, zdravi stilovi života, odvikavanje od pušenja, vršnjačko nasilje, gojaznost, narkomanija, alkoholizam”, navela je Drešević.
Prema njenim riječima, kroz program edukacije u Podgorici, godišnje prođe 1.350 učenika, a individualnu pomoć zatraži 500 učenika.
“Poslije Podgorice, savjetovališta za mlade se najviše posjećuju u Kotoru, oko 180 godišnje, a najmanje na Cetinju i u Danilovgradu”, rekla je Drešević.
Prema njenim riječima, adekvatan pristup zadovoljenju zdravstvenih potreba mladih zahtijeva usko povezivanje pružalaca usluga u sektoru zdravstva, drugih sektora, nevladinih organizacija i lokalne uprave.
“Time se doprinosi da zaštita zdravlja mladih u svim njegovim aspektima, postane snažna obaveza i odgovornost svih segmeneta društva”, naglasila je Drešević.
Ona je istakla da mladi, za svoje nedoumice, često traže rješenje u neadekvatnim izvorima informisanja.
“Zdravlje je najveća vrijednost svakoga pojedinca i najvažniji resurs svakoga društva. Iako ne možemo da utičemo na svoj genetski potencijal, možemo da izaberemo zdrav način života, što podrazumijeva aktivnu ulogu svakog pojedinca u očuvanju svoga zdravlja, odgovorno ponašanje prema sebi, drugima i životnoj sredini”, pojasnila je Drešević.
Saradnik na javno-zdravstvenim projektima u NVO Juventas, Jovan Dašić, neveo je da u Crnoj Gori postoji 18 savjetovališta za mlade, napominjući da je javnost slabo upućena u njihovo postojanje i rad.
“Zbog toga se njihove usluge ne koriste u odgovarajućoj mjeri. Nažalost, djeca u riziku od socijalne isključenosti nisu obuhvaćena nijednim preventivnim programom, koji bi trebalo biti uključen u savjetovalištu za mlade, izuzimajući rad sa mladim Romima koji se sprovode u kampovima”, kazao je Dašić.
On je dodao da savjetovališta često raspolažu limitiranim kadrovskim, materijalnim i prostornim kapacitetima što, kako je kazao, utiče na kvantitet i kvalitet pruženih usluga.
Prema njegovim riječima nedostaju detaljne smjernice za organizaciju rada savjetovališta, temeljan pristup u pripremi godišnjih planova rada, a, potrebno je, kako je kazao, unaprijediti sistem vođenje evidencija.
“Što se tiče savjetovališta za mlade mi nemamo centralizovan sistem vođenje evidencija, kada su u pitanju pružene preventivne usluge”, rekao je Dašić.
On je istakao da je potrebno opredijeliti jasan budžet za rad savjetovališta, uvesti jasan i centralizovan sistem vođenja evidencija, izraditi plan i program za djecu i mlade u riziku od socijalne isključenosti, kao i razviti programe promocije savjetovališta na lokalnom i nacionalnom nivou.
Direktorica Centra za promociju zdravlja u Institutu za javno zdravlje, Agima Ljaljević, ocijenila je da je promocija zdravlja veoma bitna za sve populacione kategorije, a posebno, kako je rekla, za mlade.
“Jer su mladi budućnost svakoga društva. Zemlje koje brinu o zdravstvenim sistemima i zdravstvenom stanju svoje populacije jako puno ulažu u zdravlje maldih, jer samo zdravi ljudi mogu da razmišljaju o prosperitetu i da rade na napretku jedne države”, kazala je Ljaljević.
Prema njenim riječima, zabrinjavajuće je da raste upoteba duvana, alkohola i psihoaktivnih supstanci.
“Sve veći broj mladih ljudi poseže za kockom. Postoje podaci o neadekvatnom seksualnom ponašanju, o neadekvatnoj ishrani. Sve ovo ukazuje da zaista moramo raditi na razvijanju promocije zdravlja”, istakla je Ljaljević.
Ona je navela da opada prirodni priraštaj, da se mladi sve više neadekvatno ponašaju, a, kako je kazala, morbiditetni i mortalitetni podaci su uglavnom vezani za ponašanje.
“Čak 70 odsto oboljenja koja se javljaju u populacji vezuju se za ponašanje. A naši mladi su pokazali da ne raspolažu adekvatnim vještinama koje bi bile osnovni razlog preuzimanja ponašanja koje je u skladu sa zdravljem”, objasnila je Ljajević.
Koordinatorka omladinskog programa u NVO Juventas, Marija Ružić Stajović, kazala je da istraživanja pokazuju da mali broj učenika bira predmet Zdravi stilovi života.
“Predmet je izborni za osmi i deveti razred osnovnih škola, kao i za prvi i drugi razred gimnazija, dok srednje stručne škole, kojih ima najviše, nemaju predviđen taj predmet”, pojasnila je Ružić Stajović.
Ona je istakla da je zabilježen nizak stepen znanja mladih o reproduktivnom zdravlju, uz, kako je kazala, rast broja inficiranih polno-prenosivim bolestima i rast broja zavisnika od psihoaktivnih suspstanci.
Samostalna savjetnica u Direktoratu za mlade u Ministartvu sporta, Andrea Popović, kazala je da je nacrtom akcionog plana za narednu godinu predviđeno da zdravlje mladih obuhvati 20 aktivnosti.
“Svakako najznačajnije od njih jesu promocija savjetovališta za mlade, sprovođenje istraživanja koja se odnose na zdravlje mladih u svim školama. Tu je i organizovanje obuka za vršnjačke edukatore, a jedna od najvažnijih stavki jeste potpisivanje memoranduma o saradnji između lokalnih samouprava, javnih zdravstvenih ustanova i omladinskih organizacija u vezi sa unapređenjem informisanja mladih o zdravlju”, najavila je Popović.
Pedijatrica i koordinatorka Savjetovališta za mlade u Domu zdravlja u Kotoru, Vesna Maćić kazala je da oko 700 osoba godišnje posjeti Savjetovalište za mlade u Kotoru, napominjući da bi u budućoj generaciji savjetovališta bilo dobro da se odredi tim koji će se samo time baviti.
“U Savjetovalištu sada rade pedijatri koji su u svojoj ambulanti sa 50, 60 70 pregleda. Naravno da im je ovo dopunska aktivnost i opterećenje. Savjetovališta ako misle da funkcionišu kako treba moraju da budu nešto što je cjelovito. Dakle, treba da postoji neko ko bi se samo time bavio”, objasnila je Maćić.
Vršnjačka edukatorka u SMŠ „Mladost“ u Tivtu, Polina Čečina, kazala je da postoji neodgovornost mladih prema sebi, kao i prema partneru kada je u pitanju seksualno i reproduktivno zdravlje.
“Iskreno se nadam da smo našim radionicama, kako u Tivtu, tako i u drugim gradovima, uspjeli da doprinesemo edukaciji srednjoškolaca. Jer za kafom mladi govore kako su bili kod zubara ili očnog, ali nikako ne o ginekologu ili urologu. O tome se ne priča”, rekla je Čečina.
Okrugli sto je završna aktivnost projekta „Promocija populacionih savjetovališta među mladima u Crnoj Gori“, koji je finansijski podržalo Ministarstva sporta Crne Gore, tj. Direktorat za mlade.
Bonus video:
