Primorci traže betoniranje obale

Plan obuhvata teritoriju šest primorskih opština, kao i teritorijalno more i unutrašnje morske vode, izuzev prostora koji je obuhvaćen granicom Nacionalnog parka "Skadarsko jezero" u opštini Bar i Nacionalnog parka "Lovćen" u opštini Budva
169 pregleda 3 komentar(a)
Budva iz satelita, Foto: Google Maps
Budva iz satelita, Foto: Google Maps
Ažurirano: 02.10.2016. 20:04h

Tokom javne rasprave o Nacrtu Prostornog plana posebne namjene za obalno područje Crne Gore (PPPNOP) pristiglo je rekordnih 800 primjedbi, uglavnom građana, a prosto nevjerovatno zvuči činjenica da stanovnici primorskih opština, umjesto zaustavljanja, traže dalje betoniranje obale.

Kako se navodi u Vladinoj informaciji o toku izrade PPPNOP primjedbe građana se u najvećem broju, gotovo isključivo, odnose na pojedinačne parcele u vlasništvu za koje se traži promjena namjene zemljišta, iz zelenih površina i poljoprivrede u namjenu stanovanja i turizma.

“U velikoj mjeri se zahtjevi građana odnose na zadržavanje namjene iz važećih planskih dokumenata, s obzirom da je Nacrt PPPNOP u određenoj mjeri redefinisao namjenu prostora, a sve u cilju smanjenja građevinskih područja, za koje je u prethodnim analizama dokazano da su predimenzionisana. Mjesne zajednice su dale primjedbe vezane za status usvojenih lokalnih planskih dokumenata kao i status pojedinih zona u nacrtu plana, odnosno za pitanja stečenih prava po osnovu namjena iz važećih planova. Primjedbe opština se u najvećoj mjeri odnose na sugestije u vezi planskog tretmana određenih strateških pitanja i pitanja od lokalnog interesa, odnosno na viđenje nadležnih u vezi važnih lokacija za ekonomski i turistički razvoj opština”, piše u informaciji.

Plan obuhvata teritoriju šest primorskih opština, kao i teritorijalno more i unutrašnje morske vode, izuzev prostora koji je obuhvaćen granicom Nacionalnog parka "Skadarsko jezero" u opštini Bar i Nacionalnog parka "Lovćen" u opštini Budva.

Prostor šest primorskih opština ima površinu od 1.591 kvadratni kilometar, a površina teritorijalnog mora i unutrašnjih voda iznosi oko 2.540 kilometara kvadratnih.

U njemu se konstatuje da samo opština Tivat ima svoj prostorni plan.

“Analiza važećih prostorno-planskih dokumenata i stanja stvarne izgrađenosti pokazuju da su građevinska područja u obalnom području izrazito predimenzionisana u odnosu na broj stanovnika i turističke kapacitete. Udio građevinskih područja u ukupnoj površini šest crnogorskih primorskih opština je 15,5 odsto, od čega je izgrađeno samo 18,5, a ostatak od 81,5 odsto ili 19.042 hektara čini neizgrađeni dio građevinskih područja. Isti pokazatelji u pojasu širine jednog kilometara od obalne linije, govore da je za izgradnju planirano čak 46 odsto teritorije, od čega je izgrađeno manje od jedne trećine. Kao poređenje, može se navesti da udio građevinskih područja u ukupnoj teritoriji hrvatskih obalnih županija (imaju sličnu gustinu naseljenosti kao Crnogorsko primorje) iznosi pet do sedam odsto”, piše u PPPNOP.

O razmjerama predimenzioniranosti građevinskih područja, kako se navodi, govori i podatak da je površina planiranog građevinskog područja koje nije izgrađeno od 19.042 hektara dovoljna da se smjeste objekti stanovanja u kojima bi moglo živjeti još 600.000 do 800.000 stanovnika i turistički kapaciteti za najmanje 270.000 novih kreveta.

“Planiranje građevinskih područja, višestruko većih od potrebnih, predstavlja neracionalno trošenje vrijednih i neobnovljivih prostornih resursa, ali ima i brojne dodatne negativne posljedice. U ekonomskom smislu, dugoročno posmatrano, ovakav trend dovodi do pada atraktivnosti turističkog prostora, pada rejtinga destinacije i, na kraju, do pada prihoda od turizma. Prenamjenom poljoprivrednog zemljišta ne nanosi se šteta samo poljoprivredi, već se generišu i druge negativne posljedice kao što su erozija zemljišta, zagađenje životne sredine, narušavanje kulturne baštine...”, piše u dokumentu.

Njime je predviđeno smanjenje planiranog građevinskog područja i svođenje u razumne, održive okvire, sa 15 na devet odsto.

Plan propisuje da u širem obalnom pojasu od 1.000 metara nije dozvoljena nova stanogradnja, već isključivo izgradnja u svrhu turističke i privredne djelatnosti.

Prvi put je definisan i “obalni odmak” od 100 metara.

Predviđeno je i da se udio smještaja mjerenih brojem ležajeva u hotelima i turističkim naseljima povećava sa 21 odsto iz 2011. na 55 odsto, dok se udio privatnih kuća i apartmana smanjuje sa 76 na manje od 45 odsto.

“Cilj je da se akcenat stavi na razvoj visokokvalitetnog hotelskog turizma, a da se smanji stanogradnja, posebno u uskom obalnom pojasu”, navodi se u dokumentu.

Ozon skupio 600 potpisa za zabranu gradnje na primorju

Ekološki pokret “Ozon” je tokom javne rasprave skupio više od 600 potpisa građana i dobio podršku 37 nevladinih organizacija za peticiju za stavljanje moratorijuma na gradnju na Crnogorskom primorju

“Ministar Branimir Gvozdenović obećao je nevladinim organizacijama da će nakon analiza pristiglih komentara organizovati još jednu javnu raspravu za inovirane dokumente. Od toga, za sada, nema ništa. Predviđeno je da izradom plana upravlja Savjet projekta u kome nema predstavnika NVO sektora, iako su se pohvalili odličnom saradnjom sa nevladinim organizacijama”, kazao je direktor “Ozona” Aleksandar Perović.

NVO sektor ističe da je 70 odsto prirodnih cjelina izbrisano

U komentarima NVO sektora na Nacrt Plana navodi se da je do 70 odsto primorskih prirodnih cjelina zauvijek izbrisano i zamijenjeno betonom, hotelskim kompleksima, otpadom, postrojenjima, hangarima, stovarištima ili vještačkim staništima.

Oni su kazali da Plan za jedna ista područja predviđa realizaciju dvije ili više aktivnosti koje su u suprotnosti, odnosno gdje jedna drugu potiru.

“Na primjer, na Adi Bojani i u Buljarici u jednom poglavlju ovog plana predviđeno je očuvanje vodene vegetacije, a u drugom poglavlju je predviđena izgradnja hotelskog kompleksa sa marinom, što podrazumijeva isušivanje te uvale i narušavanje prirodne harmonije ovih područja, a koja su uvrštena u Emerald staništa i područja od značaja za ptice. Realizacijom ovih hotelskih kompleksa imali bismo kratkotrajnu dobit, a dugoročni gubitak. Čak plan ne obrazlaže zašto je bolje izgraditi marinu sa hotelskim kompleksom nego sprovesti neki drugi vid razvoja turizma”.

Oni navode da je plan konfliktan, te da su predložene zone za proširenje obalnog odmaka, odnosno zone ograničene ili zabranjene gradnje uz obalu Ušće Sutorine, Ušće Morinjske rijeke, Tivatska solila, Buljarica, Velika plaža i Ada Bojana.

Buljarica je i jedna od nekoliko tzv. izdvojenih turističkih zona predviđenih Nacrtom Prostornog plana, zona gdje je upisano 13.680 novih kreveta.

Bonus video: