Propisi glavu čuvaju do sedam Rihtera - Vijesti.me
Poštovanje struke prilikom gradnje - NAJBOLJA zaštita od zemljotresa

Propisi glavu čuvaju do sedam Rihtera

Ukoliko nakon jakog zemljotresa, građevina ne bude sigurna za život, ali izdrži dok se građani bezbjedno evakuišu, inženjeri su dobro odradili posao, kaže profesor Srđan Janković koji na Građevinskom fakultetu predaje o zemljotresnom inženjerstvu i seizmičkom planiranju

Primjer dobre i loše gradnje u Draču koji je nedavno prodrmao zemljotres od 6,4 Rihtera
Primjer dobre i loše gradnje u Draču koji je nedavno prodrmao zemljotres od 6,4 Rihtera (Foto: Savo Prelević)

Poštovanje zakona i pravila građevinske struke prilikom izgradnje objekata najveći su garant da se kuća ili zgrada neće srušiti tokom jakog zemljotresa.

To je ocjena profesora Građevinskog fakulteta Srđana Jankovića, koji na toj ustanovi predaje o zemljotresnom inženjerstvu i seizmičkom planiranju.

Janković je precizirao da prema sadašnjim propisima objekti moraju biti građeni i projektovani da izdrže udar zemljotresa jačine sedam stepeni Rihtera.

On tvrdi da ne postoji stoprocentna sigurnost da objekat, bez obzira koliko dobro planiran, neće biti oštećen tokom zemljotresa.

“Mi ne projektujemo sigurnost od zemljotresa da bismo sačuvali objekte, već da bismo sačuvali ljudske živote. Ukoliko nakon zemljotresa, zgrada ili kuća ne budu sigurne za život, ali ostanu da stoje dok se građani bezbjedno evakuišu, inženjeri su dobro odradili svoj posao”, kazao je Janković “Vijestima”.

Kao primjer naveo je šestospratnicu u blizini Tirane, koja je preživjela razorni zemljotres sa epicentrom u blizini albanskog primorskog grada Drača. Zgrada je značajno oštećena, ali se nije srušila. Građani su evakuisani, a zgradu su potom srušili pripadnici albanske Vojske.

Od posljedica zemljotresa, jačine 6,4 Rihtera, prema posljednjim procjenama, potpuno su srušena 1.183 objekta, a poginule su 52 osobe...

Janković podsjeća da su njegove kolege u bivšoj Jugoslaviji o zemljotresima prilikom gradnje počeli da razmišljaju tek nakon jakog potresa u Skoplju (današnja Sjeverna Makedonija) 1963. godine (6,1 Rihtera), koji je pokazao nedostatke “zidanja”. Tada su uvedeni prvi propisi u projektovanju radi zaštite od zemljotresa. Ti propisi su znatno pooštreni nakon razornog zemljotresa u Crnoj Gori 1979. godine (6,9 Rihtera), od kojeg je u aprilu navršeno 40 godina.

“Kako smo mi inženjeri mnogo naučili iz makedonskog i crnogorskog zemljotresa, tako ćemo dosta naučiti i iz ovog zemljotresa u Draču”, kazao je on.

Bez projekta nema sigurnosti

Janković je ocijenio da su zbog toga, kada je riječ o opasnosti od zemljotresa, značajno bezbjedniji objekti koji su rađeni po zakonu, od nelegalnih.

“Najprije zbog toga što ne vjerujem da je neko ko je gradio bez dozvole da bi uštedio novac, bio spreman da plati za projekat. A ukoliko nema projekta, nikada ne možete sa sigurnošću znati da li su ispoštovana pravila struke kada je riječ o zaštiti od zemljotresa”, pojasnio je.

Srđa Janković
Naučićemo dosta i od zeljotresa u Albaniji: Janković(Foto: Luka Zeković)

Pravila podrazumijevaju dobro projektovanje objekata, što podrazumijeva uglavnom simetričan, pravilan raspored vertikalnih nosećih elemenata (stubova i zidova), njihovu ujednačenu krutost i dimenzije, pravilan raspored mase po visini objekta.

Janković tvrdi da su sva ta pravila regulisana crnogorskim propisima o izgradnji, ali da ih je neophodno mijenjati jer su prilično stari (datiraju iz osamdesetih godina), dok danas mnogo više znamo o zemljotresima nego što smo tada znali.

Prema ranijoj procjeni Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT), u Crnoj Gori je izgrađeno oko 100 hiljada nelegalnih objekata. Nakon što je Skupština Crne Gore prošle godine usvojila Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata, nadležnim je podesena 51 hiljada zahtjeva za legalizaciju.

Janković upozorava da su rješenja iz tog Zakona loša, jer se kontrola “previše udaljila od države”.

“Nije dobro kada je sve u privatnim rukama, jer nemamo dovoljno veliko tržište u oblasti projektovanja koje može samo sebe da reguliše. A stvorena je zabluda u javnosti da ukoliko vam projektantska firma udari pečat na jednom papiru, to automatski znači da vam je objekat bezbjedan, a to nije tako”.

O promašenosti zakona, kada je riječ o odnosu divlje gradnje i zemljotresa, nedavno je za “Vijesti” govorio i ulcinjski građevinski inženjer Mentor Lunji, autor knjiga “Aseizmičko projektovanje i ahitektura“ na crnogorskom jeziku i “Seismic Architecture” na engleskom, za koju je dobio godišnju nagradu Inženjerske komore.

“Omogućava legalizaciju objekata preko formalne i površne statičke analize. Ne smijemo i ne možemo da nagradimo divlje graditelje pojednostavljenim statičkim procedurama, naročito kad je sigurnost objekata u pitanju“, kazao je Lunji.

Od avgusta 2020. samo EU standardi

Crnogorski investitori i projektantske kuće tvrde da veliku pažnju prilikom izgradnje (projektovanja) stambenih zgrada posvećuju zaštiti od zemljotresa. Ističu da ih na to obavezuju zakon i struka, sadržani u “JUS” standardima gradnje, ali i mnogo detaljnijim i opširnijim evropskim standardima (Eurokod), koji će od avgusta naredne godine biti jedini građevinski standardi u Crnoj Gori. Prema oba propisa, objekti moraju biti građeni i projektovani da izdrže udar zemljotresa jačine sedam Rihtera.

Iz MORT-a tvrde da primjena “JUS” standarda, koje smo naslijedili iz Jugoslavije, pri projektovanju i izgradnji objekata obezbjeđuje sigurnost objekata i u seizmički aktivnim područjima, ali da se “zbog napretka tehnologija građenja, pojave novih građevinskih proizvoda, novih tehnika i tehnologija ispitivanja i materijala i konstrukcija, pristupilo inoviranju tehničkog zakonodavstva”.

Tvrde da su posljednjih godina aktivno radili na donošenju novih propisa i standarda za projektovanje građevinskih konstrukcija, za koje je država opredijelila oko milion eura.

“Za usvajanje eurokodova - standarda za proračun građevinskih konstrukcija, država je opredijelila 1.000.000 eura i to za prevođenje i izradu nacionalnih aneksa u kojima svaka država definiše nacionalne parametre. U sklopu Eurokoda 8 - Projektovanje seizmički otpornih konstrukcija, dio 1 - Opšta pravila, seizmička dejstva i pravila za zgrade - Nacionalnim aneksom data je i karta seizmičkih zona teritorije Crne Gore. Na osnovu ovog standarda objekat se projektuje na otpornost na zemljotres u zavisnosti u kojoj je seizmičkoj zoni”, pojasnili su iz tog resora.

Prema sezmičkoj rejonizaciji Crne Gore koju je uradio Seizmološki zavod, primorju prijeti razorni zemljotres od šest do šest i po Rihtera. Malo manji intenzitet zemljotresa, od 5,5 do 6, prijeti centralnom dijelu (Cetinje, Podgorica, Danilovgrad) i okolini Berana, dok ostatku sjevera prijeti prirodni hazard jačine od 4,5 do 5,5 Rihtera.

Iz Ministarstva navode da su, na osnovu smjernica koje su pripremali eksperti iz Crne Gore za pojedine vrste građevinskih konstrukcija, donijeli pravilnike za različite vrste građevinskih konstrukcija: betonskih, čeličnih, drvenih, zidanih, prednapregnutih i aluminijumskih.

“Ovim pravilnicima propisuju se tehnička svojstva za određene vrste građevinskih konstrukcija u objektima, zahtjevi za izradu tehničke dokumentacije, zahtjevi za građenje, za upotrebu, održavanje i drugi zahtjevi, kao i tehnička svojstva i drugi zahtjevi za građevinske proizvode koji se ugrađuju u njih. Pravilnicima je propisana paralelna primjena propisa naslijeđenih iz bivših zajedničkih država i eurokodova do početka avgusta 2020. godine. Od avgusta 2020. godine, projektovanje građevinskih konstrukcija radiće se samo u skladu sa eurokodovima”, navodi se u odgovoru Ministarstva.

Saopštili su i da se u organizaciji MORT-a i Inženjerske komore Crne Gore obučavaju inženjeri za primjenu novih propisa.

Propise, tvrde, treba da primjenjuju svi učesnici u izgradnji: projektanti, revidenti koji vrše kontrolu projekta, izvođači i stručni nadzor koji vrši kontrolu građenja objekta. Kontrolu građenja objekta, naveli su, obavlja MORT preko urbanističko-građevinskog inspektora.

Smatraju da je osnovni uslov za zaštitu od zemljotresa da svi učesnici u izgradnji poštuju propise - “odnosno da projektuju, grade i održavaju objekat u skladu sa važećom tehničkom regulativom”.

Procedure izgradnje

U Ministarstvu pojašnjavaju da, prema važećoj tehničkoj regulativi, svi objekti moraju da se projektuju na otpornost na zemljotres u zavisnosti u kojoj su seizmičkoj zoni.

Ti projekti se reviduju (provjeravaju od strane stručnih lica - revidenata) i objekti mogu da se grade samo ako su dobili pozitivan izvještaj o reviziji, koji prati izjava revidenta da se na osnovu predmetnog projekta može graditi objekat.

“Revidenti obavezno provjeravaju i da li je objekat projektovan da izdrži seizmičku silu za seizmičku zonu u kojoj treba da se gradi”, navodi se u odgovoru Ministarstva.

Prilikom izgradnje objekta po projektu, izvođači su dužni da grade samo na osnovu revidovanog glavnog projekta, a njegov rad u toku izgradnje kontroliše stručni nadzor.

“Vršenje stručnog nadzora nad izgradnjom objekata počinje od dana izvođenja pripremnih radova na objektu do završetka svih radova i stavljanja objekta u upotrebu i obuhvata sve faze građenja. Obaveze vršioca nadzora uređene su Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata, odnosno da bi se objekat stavio u upotrebu stručni nadzor nad izgradnjom objekta mora da sačini konačni izvještaj o izvršenom stručnom nadzoru. U navedenom izvještaju mora da navede tačne konstatacije o izvedenim radovima na građenju objekta i da pisanu izjavu da je objekat građen u skladu sa revidovanim glavnim projektom, odnosno izgrađen u skladu sa revidovanim projektom izvedenog stanja, zakonom i drugim propisima, odnosno izjavu da je objekat podoban za upotrebu i da se može namjenski koristiti”, pojasnili su iz tog resora.

Nakon završetka gradnje, vršilac stručnog nadzora sačinjava konačni izvještaj o izvršenom stručnom nadzoru koji je osnov za upis objekta u katastar i upotrebu objekta.

Ojačavanje postojećih građevina jako skupo

Janković je pojasnio da je za investitore isplativost zaštite od zemljotresa nešto što se ne može izmjeriti, pa se zbog toga u taj dio ulaže “samo koliko se mora”.

“Ukoliko izgradite objekat i konstruišete ga tako da ga dobro zaštitite od zemljotresa, mogu da se dogode dva scenarija. Prvi je da se zemljotres nikada ne dogodi, pa vi samim tim ne možete procijeniti da li se isplatilo u zaštitu od zemljotresa. Drugi scenario je da se dogodi i objekat preživi, ali ponovo ne znate da li bi se isto dogodilo da nijeste uložili toliko u zaštitu”, pojasnio je Janković.

Tvrdi da, ukoliko se nakon zemljotresa pokaže da pojedini stil gradnje nije pogodan za takvu nepogodu, rijetke države, najčešće najrazvijenije, ulažu u “ojačavanje” postojećih objekata radi zaštite od zemljotresa. To je, tvrdi, preskupo - pogotovo za nerazvijene zemlje.

“Recimo u Makedoniji nakon razornog zemljotresa, vrh države je donio naredbu i propis da se iz budžeta odvoje sredstva da se svi preživjeli stambeni objekti rekonstruišu kako bi bili sigurni prilikom naleta novog zemljotresa. To se, naravno, nikada nije dogodilo”.

Uvijek govorim svojim studentima - nemojte da učite ovaj predmet samo da biste dobili ocjenu, već da bi to znanje usvojili. Ukoliko pogriješite proračun ovdje na testu, najgore što se može desiti je da padnete ispit, dok vas takva greška u projektovanju može koštati stotinu života, kazao je Janković. 

Broj poginulih usko povezan sa korupcijom

Istraživanje Univerziteta Kolorado iz Bouldera iz 2011. godine o posljedicama loše gradnje na ljudske žrtve u zemljotresima, ustanovilo je da se u prethodne tri decenije moglo izbjeći 83 odsto od ukupnog broja mrtvih samo da su se zgrade u podizale u skladu sa standardima zaštite.

Istraživanje je obuhvatilo cijeli svijet, a povod je bio razoran zemljotres na Haitiju iz 2010. I dalje je nepoznato da li je tih sedam stepeni po Rihteru usmrtilo zvaničnih 100 hiljada ljudi ili nestalih 316 hiljada, uz materijalnu štetu od oko osam milijardi dolara u jednoj od najsiromašnijih zemalja svijeta.

Autori istraživanja primijetili su da je iste godine i Novi Zeland pogodio zemljotres iste jačine, ali da niko nije poginu, dok je materijalna šteta bila relativno zanemarljiva.

Zaključak autora ovog istraživanja, profesora Nikolasa Ambrasisa i Rodžera Bilhama, bio je da se “nivo korupcije u svakoj pojedinoj zemlji savršeno poklapa s brojem poginulih u zemljotresima”.

Jedan raniji rad na istu temu, koji je objavio “Springer Science” 2007. godine, pokazao je da korupcija u svakoj zemlji ide uzajamno s lošom gradnjom zgrada, a potom i velikim brojem poginulih u zemljotresima.

Brane i nuklearne elektrane projektuju se na 10 Rihtera

Janković je kazao da se brane hidroelektrana i nukelarne elektrane, čijim bi rušenjem došlo do ozbiljnijih posljedica po ogroman broj stanovnika, projektuju da izdrže 10 stepeni Rihtera.

he piva
Brana Hidroelektrane Piva(Foto: Ivan Petrušić)

“Zemljotres te jačine još nije zabilježen u svijetu, a eksperti kažu da još nigdje ne postoji toliki rascjep tektonskih ploča da bi moglo doći do takvog potresa. Tako da niko ne zna kakve bi posljedice takvog zemljotresa mogle biti”, pojasnio je Janković.

U Crnoj Gori je rašireno vjerovanje da su jugoslovenski projektanti projektovali branu “Mratinje” na Pivi da može da izdrži veoma snažan potres koji bi, ukoliko se desi, zbrisao cijelo čovječanstvo...

Janković je kazao da je ta priča samo još jedno pretjerano romantizovanje jugoslovenskog graditeljstva.


Vidi sve komentare