Prosjaci zagospodarili Budvom

Sa dolaskom turista na primorje stižu i oni koji pokušavaju da zaarde na pločniku, nadležni bez pravog rješenje kada je u pitanju suzbijanje prosjačenja među djecom
93 pregleda 14 komentar(a)
Ažurirano: 21.08.2013. 17:08h

Više nego ikada do sada problem prosjačenja u Budvi kulminirao je tokom ovogodišnje ljetnje sezona, pa se na ulicima i plažama može vidjeti na desetine djece, žena, djevojaka, invalida, te gluvonijemih ili slabovidih osoba na štakama ili u kolicima, koji od turista i prolaznika traže novac.

Turistički poslenici u više navrata uputili su javni poziv da se što hitnije sa ulica uklone prosjaci, za koje sumnjaju da su u većini slučajeva dio organizovanih grupa, odnosno da su prevaranti, jer mnogi od njih godinama unazad dolaze upravo na početku ljeta i tu ostaju sve dok sezona traje.

Najveći problem predstavljaju maloljetnici koji su, voljno ili prisilno, česti u prosjačenju

U Upravi policije tvrde da intenzivno rade na “sprečavanju i suzbijanju svih društveno negativnih pojava”.

"U tu svrhu izvode se i planske akcije suzbijanja prosjačenja na teritoriji cijele Crne Gore i to na lokacijama gdje se najčešće vrši prosjačenje - gradske raskrsnice, ulice, neposredna blizina ugostiteljskih objekata”, piše u odgovoru “Vijestima” iz policije.

Istraživači Instituta su otkrili i da je u 15 slučajeva evidentirano da su majke prosile sa djecom mlađom od dvije godine

Najveći problem predstavljaju maloljetnici koji su, voljno ili prisilno, česti u prosjačenju. Na taj problem ukazuju i brojni izvještaji međunardnodne zajednice koji opisuju stanje dječjih prava u Crnoj Gori.

Jedino istraživanje koje je rađeno na ovom polju sproveo je Institut za socijalnu inkluziju tokom 2011. i 2012. godine, kada je na ulicama 12 gradova širom Crne Gore zatekao 148 maloljetnika romske i egipćanske nacionalnosti, koji su prosili svakodnevno.

Istraživači Instituta su otkrili i da je u 15 slučajeva evidentirano da su majke prosile sa djecom mlađom od dvije godine.

Direktorica Instituta Biljana Alković ističe da je tokom ljetnjih mjeseci prosjačenje među maloljetnicima izraženije.

"Svakako da je sezona mnogo atraktivniji period za one koji se bave prosjačenjem. Međutim, nije to samo fenomen koji je karakterističan za strane državljane, mnoge domicilne porodice se bave prosjačenjem", rekla je ona “Vijestima”.

Prema njenim riječima, koliko se država uspješno bori protiv te pojave, najbolje pokazuju rezultati: “Ako je konstantno veliki broj djece na ulici, to pokazuje da mjere i aktivnosti nadležnih nijesu dovoljno dobre.

Policija preduzima određene aktivnosti u sklanjanju djece sa ulica, ali izostaju druge mjere, kao što je procusuranje roditelja koji šalju djecu na prosjačenje, a nema ni kapaciteta za sklanjanje te djece sa ulica”.

Ona je napomenula da podaci vrhovnog državnog tužilaštva pokazuju da su tokom 2012. i 2013. godine podnesene samo dvije krivične prijave protiv lica zbog zanemarivanja i zlostavljanja djece, odnosno jedna po godini.

“Vrlo malo je i prekršajnih prijava protiv lica koja organizuju prosjačenje. Prema podacima Uprave policije tokom 2012. i 2013. godine podneseno je 19 takvih prijava, a broj djece koja prose, samo u Podgorici, je veći od 50”, ukazuje Alković.

Djecu sklanjaju u centar “Ljubović” na mjesec dana

U Ministarstavu rada i socijalnog staranja poručuju da su djeca koja prose izložena svakodnevnom ugrožavanju života i zdravlja, kao i riziku da postanu žrtve trgovine ljudima:

“Najčešće su isključena iz redovnog obrazovanja, bez adekvatnog porodičnog i vršnjačkog okruženja, sa preuzetom odgovornošću za sopstvenu i egzistenciju porodice”.

Prema njihovom viđenju, najveći izazov u borbi protiv te pojave je nedovoljna uključenost djece koja prose u vaspitno obrazovni sistem i sistem zdravstvene i socijalne zaštite.

Takvo viđenje ministarstva potvrđuje i primjer dvoje maloljetnika iz Ulcinja, M. S. i E. S., predstavljen u studiji Instituta za socijalnu inkluziju o prosjačenju.

Njih dvoje su sa roditeljima došli u Ulcinj iz Prizrena, a prose kod pijace i džamije u tom gradu. Prema njihovim riječima, dolazili su “neki ljudi da ih vode u školu”, ali su im roditelji rekli da tamo biju malu djecu, zbog čega su to odbili.

Djevojčica kaže da slabo vidi, ali ne nosi naočare. Roditelji ne rade, već čekaju da se oni vrate sa ulice i donesu im novac. Nakon prijave, centri za socijalni rad su zaduženi da izađu na teren i utvrde činjenice u vezi sa konkretnim slučajem.

“Službenici centara upoznaju maloljetnike sa pravima i načinima ostvarivanja prava, obavljaju posjete porodici i razgovor sa svim članovima porodice, a u slučajevima kada postoji procjena da prava i interesi djeteta nijesu zaštićeni, djetetu se imenuje staratelj”, napominju iz Ministarstva, ne precizirajućći koliko je takav scenario čest u praksi.

Ukoliko socijalni radnici utvrde da je neophodno, obavještavaju policiju i tužilaštvo, a mogu i izmjestiti dijete iz porodice u drugu porodicu ili u instituciju.

“Kada se takav slučaj desi, djeca se najčešće smiještaju u prihvatnu stanicu Centra za djecu i mlade “Ljubović” do mjesec dana... U tom periodu kontinuirano se radi sa porodicom u toku i nakon prestanka smještaja djeteta u prihvatnu stanicu, kako ne bi došlo do ponovnog bavljenja prosjačenjem”, objašnjavaju iz Ministarstva.

Beskućnik traži milostinju za alkohol

Možda najradikalniji primjer prosjačenja u Budvi je slučaj muškarca u veoma lošem psihofizičkom stanju, koji spava na ulici.

Zaprepašćujući prizor iz centra Budve

Star nekih 50 godina, gotovo nag, samo u donjem isflekanom vešu, sa vidnim povredama lica, dozorijentisanog hoda i u vidnom alkohlosanom stanju, prosi u centru grada na opšte zaprepaštenje turista.

Traži novac za hranu, ali ga mahom troši na alkohol. Takvih primjera u Budvi ima još. Službenici policije, kako je rečeno “Vijestima”, u cilju suzbijanja prosjačenja u toku juna su u primorskim opštinama registrovali šest prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru koji se odnose na prosjačenje.

Galerija

Bonus video: