Radona najviše u Nikšiću, najmanje u Budvi

Na današnjoj prezentaciji trogodišnjeg nacionalnog projekta „Mapiranje radona u Crnoj Gori i unapređenje nacionalnog sistema zaštite od radona“ ocijenjeno je da situacija, ipak, nije zabrinjavajuća
545 pregleda 1 komentar(a)
Ažurirano: 13.02.2018. 18:23h

Crna Gora spada u sam vrh evropskih zemalja po koncentraciji štetnog radioaktivnog gasa radona u stambenim i radnim prostorijama, s obzirom na geologiju, ali situacija nije zabrinjavajuća.

To je ocijenjeno na današnjoj prezentaciji trogodišnjeg nacionalnog projekta „Mapiranje radona u Crnoj Gori i unapređenje nacionalnog sistema zaštite od radona“.

"Prosječna vrijednost kocentracije radona se procjenjuje da iznosi 110 bekerela po metru kubnom. To je relativno visoka vrijednost, na nivou kao što ga ima Švedska, više od dva puta od onoga što ga imaju Engleska i Francuska. Mi smo negdje u vrhu Evrope, a to uslovljava geologija Crne Gore, jer krečnjački tereni su poznati, kao prohodni za pojavu tog gasa. Sličnu koncentraciju ima Albanija. Maksimalna koncentracija koju smo našli u nekom od stanova je 2.320 bekerela, što je znatno iznad svih standarda, ali nije tako strašno jer se u drugim državama nalaze koncentracije koje mogu biti i desetostruko veće", kazao je rukovodilac projekta, akademik Perko Vukotić.

On je naveo da je ukupno uzorkovano 1095 stanova na teritoriji čitave Crne Gore.

"Iznad 100 bekerela imamo 29,2 odsto stalno naseljenih stanova. Iznad 300 bekerala, 7,9 odsto, iznad 400 bekerela 4,6, a iznad 1000 bekerela 0,6 odsto. Srednja godišnja koncentracija najniža je u opštini Budva (40 bekerela), a najveća u Nikšiću 201 bekerel. Radi se samo o prosjecima, tako da u nekim stanovima koncentracija može da bude mnogo veća ili manja, što zavisi od karakteristika stanova, gradnje i navika stanara oko provjetravanja prostora", kazao je Vukotić.

On je naveo da su načini borbe za smanjenje koncentracije radona i zavise od toga kako država postavi sistem, ali i od volje svakog pojedinca, odnosno vlasnika stana, jer država ne može da naredi nikome da preduzeme mjere.

"Mi smo predložili da se iznad 300 bekerela, što bi trebalo da bude gornja granica, svim vlasnicima bude preporučeno da nađu način da smanje koncentraciju da bi smanjili rizik obolijevanje od raka pluća. Da li će iza toga slijediti neka vrsta podrške u vidu smanjivanja poreza ili drugo, to će Vlada odlučiti. Čvrsto smo stali iza stanovišta da u situaciji sa stanovima iznad 1000 bekerela država obezbjeđuje fianansijsku pomoć za remedijaciju stana. Uvjereni smo da to država može da obezbijedi, jer se radi o malom broju stanova", kazao je Vukotić.

Prva preventivna mjera, kako je naveo , je što češće provjetravanje, ali je to rijetko dovoljno, pa treba preduzeti i neke građevinske mjere.

"Zato smo preporučili i uspjeli da se kao preventivna mjera u novi zakon o gradnji uvede zaštita od radona. Izuzetno je jeftino uraditi zaštini sloj pri gradnji zgrade u temeljnoj ploči,npr zaštitnom folijom. To ne može uticati na cijenu gradnju ni jedan odsto. Najskuplje je liječenje", kazao je Vukotić.

Generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu Ivana Vojinović najavila je izradu novih propisa, kojima će se odrediti konkretne mjere za smanjenje koncentracije radona u stanovima i radnim prostorijama i kao gornju graničnu vrijednost odrediti 300, umjesto dosadašnji 400 bekerela.

Rezultati mjerenja radona u stanovima i kućama u Crnoj Gori predstavljaju temelj na kome se Ona je kazala da je jedan od razloga koji su bili opredjeljujući da se započne realizacija projekta naučna činjenica da od svih izvora jonizujućeg zračenja prirodnog porijekla, radioaktivni gas radon najviše doprinosi ozračenju stanovništva.

„Osnovni ciljevi projekta bili su završetak radonske mape u Crnoj Gori, objektivna procjena radiološke opterećenosti stanovništva Crne Gore, edukacija građana o štetnom uticaju radona na zdravlje čovjeka, jačanje kadrovskih i instuticionalnih kapaciteta za mjerenje i ublažavanje uticaja radona“, kazala je Vojinović.

Vojinović je saopštila da je jedan od ciljeva projekta predstavljao inoviranje crnogorske radonske legislative u skladu sa direktivama Evropske unije i smjernicama Međunarodne agencije za atomsku energiju i priprema Strategije zaštite građana od radona sa Akcionim planom.

Ona j ekzala da je u okviru projekta sprovedeno je ispitivanje javnog mnjenja o radonu - u oktobru 2014. i u novembru 2016., u oba slučaja na više od hiljadu ispitanika u Crnoj Gori.

To je, prema riječima Vojinović, posebno važno kako bi spoznali informisanost prosječnog građanina o štetnom uticaju radona kod dugoročnog i prekomjernog udisanja u boravišnim i radnim prostorijama.

Projekat je realizovan i finansiran u saradnji Vlade Crne Gore i Crnogorske akademije nauka i umjetnosti i Međunarodne agencije za atomsku energiju (MAAE) iz Beča.

Galerija

Bonus video: