Radulović: Ljubav prema prirodi je ljubav prema porodici, zastavi, grbu... - Vijesti.me
MINSITAR ODRŽIVOG RAZVOJA I TURIZMA ZA "VIJESTI"

Radulović: Ljubav prema prirodi je ljubav prema porodici, zastavi, grbu...

"Crna Gora će postati zelena turistička destinacija"

Očekuje visokoplatežne goste, koje će dočekivati ekološki osviješćeni domaćini: Radulović
Očekuje visokoplatežne goste, koje će dočekivati ekološki osviješćeni domaćini: Radulović (Foto: Pavle Radulović)

Crna Gora bi u narednim godinama trebalo da postane zelena destinacija, da u nju dolaze visokoplatežni gosti koji cijene čistu i zdravu životnu sredinu, kazao je za “Vijesti” ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović.

Takve goste, kazao je on, moraće da dočekuju i ekološki osviješteni domaćini. Ministar je rekao i da niko ne može biti ponosan na stanje ekološke svijesti crnogorskih građana, pa je najavio projekte edukacije. Smatra da je briga za prirodu jednaka onoj za porodicu, zemlju, zastavu, grb. Obećao je i promjenu ličnih navika, pa će u trgovinu ubuduće, umjesto sa plastičnom kesom ići sa cegerom.

Crna Gora je nedavno otvorila Poglavlje 27- Životna sredina i klimatske promjene. Šta su prvi koraci koje će država preduzeti i za koliko vremena očekujete da bi poglavlje moglo biti i zatvoreno?

Otvaranje Poglavlja 27 je prilika da riješimo višedecenijske probleme zagađenja, unaprijedimo kvalitet života građana i sačuvamo prekrasnu prirodu koju imamo. To će se direktno ostvariti kroz nastavak rada na izgradnji infrastrukture u oblasti upravljanja otpadom, kroz remedijaciju industrijski zagađenih područja, izgradnji vodovodne i kanalizacione mreže u svim crnogorskim opštinama. Oko 30 odsto teritorije Crne Gore nije pokriveno adekvatnom kanalizacionom infrastrukturom, stoga je jasno da nam je ova, jedna od osnovnih higijenskih tekovina 21. vijeka prioritet.

Ali, prije svega edukacijom građana i mijenjanjem svijesti o važnosti brige o prirodi.

Prema trenutnim projekcijama, do 2035. u oblast životne sredine trebalo bi uložiti oko 1,5 milijardi eura. Glavni izvori finansiranja biće Eko fond, EU fondovi, donacije, sredstva iz opštinskih i državnih budžeta... Funkcionisanje Eko fonda zasnivaće se na principu “zagađivač plaća”, pa će kompanije koje svojim radom narušavaju životnu sredinu takođe “ulagati” u programe i projekte da se ona oporavi ili bolje zaštiti. Tako će na primjer kompanije koje se bave industrijskom proizvodnjom i energetikom, finansirati programe očuvanja kvaliteta vazduha. Crna Gora je bila industrijska zemlja, što je ostavilo posljedice na njenu životnu sredinu. Zato posebnu pažnju poklanjamo sanaciji i remedijaciji takozvane četiri crne ekološke tačke. Započeti su radovi na lokaciji Brodogradilišta u Bijeloj, a početkom ove godine, počinje sanacija deponija Gradac i Maljevac. Radi se i na izradi koncepta za lokaciju Kombinata aluminijuma Podgorica. Međutim, treba uložiti i u kadar koji će iznijeti ovaj proces i investirati u edukativne projekte koje će većinu stanovništva učiti kako da ne zagađuju okolinu.

Više puta je pomenuto da je jedan od najvećih problema u oblasti životne sredine, upravljanje otpadom. Sprečavanje nastanka i smanjivanje otpada je na vrhu piramide upravljanja otpadom. Kako komentarišete to da, čak i ako se pojedinac potrudi da selektivno odlaže otpad, kamioni svo smeće odvoze zajedno?

Ukoliko želite da ste uredni i da sačuvate svoje okruženje, ništa vas ne može u tome spriječiti. Još nije do kraja razrađeno pitanje selekcije otpada, ali ćemo se time intenzivno baviti u narednom periodu. Tačno je da se dešava da se selektirani otpad na kraju “prospe” u isti kamion, ali na putu smo da, zajedno sa lokalnim samoupravama, i ovaj problem riješimo. Kako bismo usadili tu naviku kod građana i obezbijedili pravu infrastrukturu za rješavanje problema selekcije otpada, MORT je za deset opština izdao saglasnost za lokalne odluke o odvojenom sakupljanju komunalnog otpada. Taj model uradili smo u saradnji sa Zajednicom opština, a do sada je izdata saglasnost za Andrijevicu, Bijelo Polje, Danilovgrad, Žabljak, Mojkovac, Petnjicu, Podgoricu, Tivat, Ulcinj i Šavnik.

Na koji način vi kao pojedinac doprinosite rješavanju tog pitanja? Kakve su vaše navike kad je u pitanju odlaganje otpada, da li selektujete otpad u domaćinstvu?

Istina je da u marketima i sam koristim plastične kese, ali neće mi biti problem da promijenim tu naviku i u trgovinu odem sa cegerom. Ekološki smo osviješćeni do nivoa da koristimo štedne sijalice, da ne bacamo otpad nigdje, osim na za to predviđene lokacije, da se racionalno troši voda i u kući i u dvorištu. Priznajem da i preda mnom ima još zadataka kojima mogu unaprijediti svoje ponašanje po ovom pitanju. Vjerujem da svi možemo mnogo više, zaista to mislim na osnovu iskustva da u Crnoj Gori ipak brzo prihvatamo promjene. Do prije 15-ak godina u Crnoj Gori je za većinu muškaraca bila sramota da pred komšijama nose kantu ili kesu sa smećem. Taj “mačo” fazon smo izgleda srećom napustili.

1,5 milijardi eura bi, prema trenutnim projekcijama, do 2035. godine trebalo uložiti u oblast životne sredine. Glavni izvori finansiranja biće Eko fond, EU fondovi, donacije, sredstva iz opštinskih i državnih budžeta…, rekao je Radulović

Bez obzira na pol, jednako smo danas nekulturni i bahati kada smeće bacamo na ulicu, tokom vožnje, kada kese “zakite” šiblje i drveće u riječnim koritima ili ih zateknemo kao dokaz da je na nekom prekrasnom proplanku neko kampovao.

Smatrate li da se crnogorski građani i marketi mogu odreći plastičnih kesa i na koji način smatrate da će biti najlakše iskorijeniti tu naviku i smanjiti količine otpada te vrste?

Smatram da, prije svega, oni koji bacaju plastične kese van kontejnera, treba da se odreknu te ružne navike. Ukidanje ili ograničavanje upotrebe plastičnih kesa samo je jedan od načina da suzbijemo njihovo prisustvo u prostoru, ali uz obaveznu edukaciju građana i adekvatnu infrastrukturu za odlaganje otpada. Najprije treba imati na umu da ukupan otpad koji nastaje proizvodnjom i upotrebom plastičnih kesa predstavlja mali udio od ukupno stvorenog otpada u svijetu, pa i kod nas. Prema nekim navodima, u Austriji je udio plastičnih kesa u kućnom otpadu 0,02 %. U Sjedinjenim Američkim Državama je to manje od 1%, na Balkanu je prosjek do 0,4%. Dakle, svojom količinom, ta vrsta otpada ne zaslužuje toliku pažnju i ne bi trebalo da je u žiži interesovanja, ali situacija kod nas je drugačija zbog nas samih - ne vodimo računa o postupanju sa otpadom generalno.

Bacati kese sa smećem bilo gdje osim u kontejner, stvar je lične nekulture i pokazatelj koliko ne cijenite prostor u kome živite.

Kako svoju djecu učite očuvanju životne sredine i koje su vaše preporuke i za druge roditelje u tom smislu?

Od svih segmenata vaspitanja, higijenske navike su jedine “autohtone” i uče se kod kuće. Supruga i ja smo od prvih dana insistirali na, za početak, urednosti i artikulisanosti. Potencirana je briga za prirodu, jer je ona jednaka brizi i ljubavi za porodicu, zemlju, zastavu, grb… Vjerujem da je malo ko, ko je iole patriota, ponosan na stanje svijesti građna u ovoj oblasti.

Ne bih dao sebi za pravo da učim druge roditelje kako da podižu potomstvo, ali bih volio da uspijemo u naumu da djecu naučimo da ne zagađuju okolinu dok su još mali. Želim da u 2019. ulažemo u edukaciju građana, posebno djece.

Na koji način su životna sredina i turizam povezani, šta vidite kao njihove najvrednije dodirne tačke? Šta bi trebalo “popraviti” u oblasti životne sredine, u cilju bolje turističke ponude?

Turisti, posebno ona kategorija kojoj težimo, su uglavnom veoma ekološki osviješćeni, pa je zdrava životna sredina sve više njihov izbor za odmor. U tom smislu, Crna Gora zaista ima šta da ponudi. Kroz razvoj ruralnog turizma, kome ćemo biti posebno posvećeni u narednom periodu, bićemo u prilici da još više pomognemo razvoj seoskih domaćinstava. Podaci pokazuju da turisti kojima je ekologija važna žele da, osim uživanja u prirodi, doprinesu svojom potrošnjom razvoju lokalne zajednice.

Zdrava životna sredina znači i čisto plodno zemljište na kome bi trebalo da sadimo proizvode koje ćemo plasirati našoj turističkoj privredi. Na globalnom nivou, od 2004. godine, je u porastu tri puta više od industrije turizma u cjelosti. Tu činjenicu bi trebalo dobro da iskoristimo, tako što ćemo ponuditi autentičan proizvod, čuvati prirodu i uključiti ostale subjekte kako bismo postali tzv. zelena destinacija. Privrednici bi trebalo da uzmu učešće u sertifikaciji objekata. Pozitivan primjer sinergije turizma i zaštite životne sredine su svi naši veliki festivali, koji su “zeleni”, a koji nam obezbijede preko 100.000 turista godišnje.

Cilj nam je da smanjimo količinu otpada, postignemo visoku stopu recikliranja, razvijemo svijest o klimatskim promjenama, zaštiti životne sredine i promovišemo održive vidove transporta.

Mogu li turizam, ako on podrazumijeva gradnju novih hotela i drugih smještajnih kapaciteta na najatraktivnijim prirodnim lokacijama, i očuvana životna sredina da idu ruku pod ruku?

Gradnja hotela visoke kategorije takođe podrazumijeva velika ulaganja u njegovu okolinu. Smatram da ograničena i estetski kontrolisana gradnja u pojedinim prirodnim zonama može da doprinese razvoju tog prostora, a da ne naruši njegovu posebnost.

Ove godine se u državni budžet od prihoda iz turizma slilo preko milijardu eura, što je najbolji rezultat u crnogorskom turizmu ikad. Ostvarili smo i preko četiri miliona noćenja u hotelima. Sada ne smijemo dozvoliti da ovako impresivan rezultat pokaže i drugu stranu medalje – a to je da prostor trpi zbog prevelikog broja gostiju. Pametnom politikom preusmjerenja turističkih ulaganja ka sjeveru, adekvatnim odlaganjem otpada i adekvatnim odgovorom svim izazovima koje nosi masovni turizam, siguran sam da možemo ostvariti još veću zaradu od ove privredne grane i sačuvati okolinu.

Dakle, fokus će biti na tome da u Crnu Goru dolaze turisti visoke platežne moći i ekološke osviješćenosti, koji će znati da cijene i čuvaju prirodu koju imamo. Sa druge strane, moramo biti dobri domaćini i na sopstvenom primjeru pokazati da nam je stalo da živimo i radimo u čistoj i zdravoj sredini.

Uskoro potpuna ili djelimična zabrana plastičnih kesa

Radulović je “Vijestima” rekao da je zabrana upotrebe plastičnih kesa jedna od realnih opcija za Crnu Goru i najavio da će brzo objelodaniti da li će njihova upotreba biti potpuno ili djelimično zabranjena.

Dodao je i da zabrana upotrebe kesa nije jedna od obavezujućih mjera iz zakonodavstva EU

“Ono ne predviđa konkretne mjere zabrane, već ograničenja upotrebe ili finansijske mjere kao što je naplata kesa. Nama kao društvu trebalo bi da je važno da prije nego ‘pohrlimo’ ka nekom evropskom propisu, usvojimo ponašanje evropskog građanina. U Francuskoj sigurno niste rodoljub ako nemilice trošite vodu, u marketima vas gledaju sa podozrenjem ako, kao kod nas, svaku vrstu voćke pakujete u posebne plastične kese”, rekao je on “Vijestima”. Ministar održivog razvoja bi, kako je kazao, volio i da svi - građani i privrednici, “razmisle o ekološkom patriotizmu, odnosno o očuvanju prirode i naše zemlje tako što je nećemo zagađivati iz čiste lijenosti”.


Vidi sve komentare