Raskoš skrivene ulcinjske trpeze

Žene iz Ulcinja i okoline izložile brojne domaće proizvode u okviru projekta "Ženska strana kvaliteta"
2015 pregleda 0 komentar(a)
Jedan od štandova, Foto: Samir Adrović
Jedan od štandova, Foto: Samir Adrović

Koristimo samo ovo što nam je Bog dao - ulcinjske masline i maslinovo ulje, kaže Lindita Sukalić iz Valdanosa dok objašnjava kako pravi paštetu od maslinki.

Na štandu ispred nje, osim lijepo upakovane paštete u teglama i za degustaciju, stoje boce domaćeg maslinovog ulja i zdjele sa maslinama.

“Masline prvo treba ukiseliti, kada su gotove moraju se maći košpice. Nakon toga je stvar mjere i ukusa - promiješati sa maslinovim uljem i samljeti. Pašteta se odmah može jesti”, priča Sukalić.

Ona je jedna od 22 žene iz Ulcinja i okoline koje su svoje proizvode izložile na improvizovanim štandovima u hotelu Mediteran prošle srijede, u okviru završnice projekta “The feminine side of quality“(Ženska strana kvaliteta).

Posjetioci su mogli da uživaju u još nekim tradicionalnim ulcinjskim jelima, a da to nijesu nadaleko čuveni japraci ili bamije.

Asistent na projektu Zećarije Sulejmanović kazala je da je veoma važno to što žene koriste potencijale koji su izdašni, koji vraćaju život selu i odvraćaju mlade od odlaska u druge zemlje.

“Najvažnije je što ovakav rad osnažuje žene, jer ih predstavlja u malo drugačijoj ulozi. One su oduvijek bile čuvari tradicije u kulinarstvu, ali su nekako bile u sjenci“, kazala je Sulejmanović za “Vijesti”.

Iz štampe je istovremeno izašao i katalog sa imenima i prezimenima, adresama, brojevima telefona i mejlovima odvažnih žena, koje na marginama sveukupnih dešavanja u gradu i državi tiho pokušavaju da skrenu pažnju na prave ljudske vrijednosti, za koje treba i ljubav i vrijeme.

Albana Bajraktari iz Skadra pričala je o svojim proizvodima, siru “urda“ i lubenicama, Almedina Nasradinović iz ulcinjskih Mida o paradajzu i smokvama u maslinovom ulju, Vjolca Spahić iz Klezne o proizvodima od kruške i breskve, Teuta Hajdarović iz Zenelaja o medu, Elmira Velić iz Mida o specijalitetima od smokvama, Eleonora Redžepagić iz Đerana o sapunima od maslinovog ulja, a Amine Kulla Hodža iz Vladimira o čajevima od pelina i lipe.

Ženska strana kvaliteta
Učesnice projekta(Foto: Samir Adrović)

Prisutni su mogli da probaju turšiju od krastavaca i patlidžana koju sprema Teuta Muča iz Kodara, surutku i krylan Suzane Kovači iz Draginje, kantarion ili gospinu travu Senade Čobaj iz Kruta, planinski čaj i sok od divljeg nara Sadeta Elezi iz Vladimira, sok od drenjina Pashe Ceka iz Mida i sirup od domaće majske ruže Nadire Popović iz Kodara.

Na štandovima su bili i kukuruz i kravarski pasulj Muzafere Ceni iz Lamije, Mirsada Jakupi iz Kodara izložila je začinsko bilje, Mimoza Selimi iz Brajše džem od voća, Lirije Kalaba iz Brajše bijeli sir, Lindita Sukalić iz Valdanosa paštetu od maslinki i pogaču od smokava, Indira Tafa i Zuhra Gjoković iz Nove mahale maslinovo ulje, Hurije Perazić iz Darze sušeni paradajz, a Hajrije Kurti iz Meraje poslasticu ljulješaga...

Sulejmanović je ocijenila da su ovakve aktivnosti za Ulcinj od izuzetne važnosti zbog potencijala, plodnjih njiva i pašnjaka, mora, rijeke i jezera.

“I zbog intenzivnog iseljavanja mladih koji u svom bogatstvu odlaze ili dominantno razmišljaju o napuštanju domovine. Ova isprepletenost poljoprivrede i turizma, važna je i za državu i nalazi se u svim strategijama razvoja“.

Istakla je da sve to dobrom politikom pruža neslućene mogućnosti.

“Nedaleko od svojih njiva ove žene proizvođači, imaju šansu za ‘izvoz’. Zato očekujemo od nadležnih institucija, prije svega Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja da u nastavku snažnije podrže ove hrabre žene“, kazala je Sulejmanović.

Projekat je realizovao ulcinjski MOGUL u saradnji sa Opštinom Ulcinj, Centrom UET iz Tirane i Opštinom Mirdita u okviru programa prekogranične saradnje Crna Gora- Albanija 2014-2020.

Sušeni paradajz u ekstra djevičanskom ulju

Hurije Perazić iz Darze diči se štandom, niko ga ne mimoilazi - na njemu je izložen paradajz sušen prirodnim postupkom i konzerviran u ekstra djevičanskom maslinovom ulju.

“Paradajz sječemo na polovine, posolimo i ostavimo da se tri dana suši na mrežastim rešetkama. Zatim u ključalu vodu pasterizujemo ga sa sirćetom i nakon toga ostavljamo da se suši na suncu još jedan dan. U teglu potom ređamo paradajz, bijeli luk, lovorov list, suve začine i maslinovo ulje“, ispričala je Perazić kako nastaje specijalitet koji se rijetko nalazi na trpezama restorana.

Kaže da može da traje dugo jer maslinovo ulje čuva sve sastojke.

Bonus video: