Reciklaža je jedino pravo rješenje - Vijesti.me
CG TREBA DUŽI ROK ZA PITANJA OTPADA

Reciklaža je jedino pravo rješenje

Država se još nije opredijelila na koji će način riješiti problem otpada, a izvjesno je i da neće biti ispoštovan zakonski rok po kome Crna Gora treba da ima 25 odsto recikliranog otpadnog materijala do kraja 2017

Smeće
Smeće

Rješenje problema otpada i otpadnih voda očekuje se tek nakon 2030, zbog čega će Crna Gora u procesu pregovora sa EU najvjerovatnije morati da traži produžetak rokova.

Država se još nije opredijelila na koji će način riješiti problem otpada, a izvjesno je i da neće biti ispoštovan zakonski rok po kome Crna Gora treba da ima 25 odsto recikliranog otpadnog materijala do kraja 2017. 

Prema riječima generalnog direktora Direktorata za upravljanje otpadom i komunalni razvoj u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Dragana Asanovića, konačno rješenje najvjerovatnije će ići ka formiranju četiri regionalna centra, a akcenat će biti preventiva, recikliranje i ponovna upotreba otpada, što je i jedan od zahtjeva EU.

“Tačno je da je i golim okom vidljivo da se upravljanje otpadom na  radi na najbolji način. Mi smo usaglasili naše propise sa EU propisima u dobroj mjeri, ali je problem njihova primjena. Rezultati nisu na zadovoljavajućem nivou i otpad se i dalje odlaže gdje ne treba”, kazao je Asanović.

Dragan Asanović
Dragan Asanović(Foto: Zoran Đurić)

Osim Zakona o upravljanju otpadom, ključni dokument u ovoj oblasti je Državni plan upravljanja otpadom za period 2015-2020.  Jedan od ključnih problema je nedostatak podataka o količini i sastavu otpada”.

“Vrijednost dnevne produkcije otpada po prosječnom stanovniku od 0,86 kilograma je procijenjena prije više od 10 godina za tadašnje prilike u Crnoj Gori, pa postoji realna sumnja da ona više nije u skladu sa stvarnim stanjem”, piše u planu.

Kao početne, uzete su vrijednosti koje je Ministarstvo dalo u Izvještaju za 2013.  kada je generisano  243.941 tona otpada.  On se odlaže se na neku od deponija. Od uređenih, trenutno su u funkciji dvije sanitarne deponije  - Možura u Baru i Livade u Podgorici. 

U Planu se procjenjuje da će tokom 20 godina biti sakupljeno 6.327.317 tona.“Zakon je  predvidio da sve opštine imaju privremena skladišta otpada, a problem je što ne postoji neki precizni način proračuna količine.

Vagu imaju Livade i Možura, a po zakonu bi svi oni koji se bave prikupljanjem otpada trebalo da imaju svoje transportne liste. To se radi samo sporadično, najviše za opasni otpad koji ide preko granice”, kazao je Asanović.

U Državnom planu se predlažu tri opcije rješenja problema otpada. Prva predviđa osnivanje pet regionalnih centara za upravljanje otpadom, a druga tri. Obje opcije podrazumijevaju separatno prikupljanje otpada i reciklažu.

Za EU, ali i ekologe i stručnjake, najspornija je treća opcija koja podrazumijeva formiranje jedinstvenog centra za čitavu državu koji bi najvjerovatnije bio stacioniran u Nikšiću, a imao bi postrojenje za termičku obradu. Stav EK od 25. januara je da se ni pretvaranje otpada u energiju ne smatra resursom, već samo ponovna upotreba i recikliranje, uz postupno ukidanje “štetnih praksi poput odlagališta ili spalionica”.

U Planu se kaže da bi opcija 3 sa spalionicom koštala 134.690.000, opcija 1 - 52.990.000, a opcija 2 - 40.990.000 eura.

Prvi korak ka određivanju konačnog rješenja bilo je pozivno pismo Ministarstva zainteresovanim firmama da, održe prezentaciju tehnologije obrade otpada za opštine Nikšić, Plužine, Šavnik i Žabljak. To, praktično, znači da se više ne razmišlja o jedinstvenoj spalionici za čitavu državu. 

I u  mišljenju EK na Nacionalnu strategiju usklađivanja domaćih propisa sa pravom EU, u dijelu vezanom za Poglavlje 27, jasno se navodi da se ne može razmišljati u pravcu centralne spalionice:  “Crna Gora sa svojih 600.000 stanovnika neće moći ekonomski pokrenuti i opravdati spalionicu”.

On je naveo da je Opština Nikšić insistira na toj opciji, tvrdeći da je to najbolje za njih, ali i za državu. “Tražili smo da se angažuju strani eksperti i izračunaju koliko  Crna Gora ima i koje su to vrste otpada.

Od te količine moramo da ispunimo normu od 65 odsto reciklaže do 2030, jer je to za svoje članice i kandidate za članstvo odredila EU. Kad se od ukupne količine oduzme taj procenat i biorazgradivi otpad, trebalo je vidjeti kolika količina ostaje pogodna za korištenje otpada u energetske svrhe i da li je to ekonomski isplativo. Za studiju smo pokušali da obezbijedimo pare iz domaćeg budžeta, ali bezupješno, pa smo se zbog toga odlučili na to da pozovemo zainteresovane firme da prezentuju svoje ideje i nalaze, ne bazirajući se na državnu, već regionalnu spalionicu. Na osnovu toga će se izvršiti procjena isplativosti tog postrojenja”, pojasnio je Asanović.

Osim dva postojeća regionalna centra, Livade u Podgorici i Možura za primorske opštine, u  planovima Ministarstva je osnivanje još dva - u Bijelom Polju i Nikšiću, koji bi imali deponije i  postrojenja za recikliranje, razvrstavanje i kompostiranje otpada.

Nerealni procenti opština

Crna Gora treba da ima 25 odsto recikliranog otpadnog materijala do 2017. 

Na zahtjev Ministarstva, opštine su odredile koliko će ove godine da recikliraju papira, plastike, metala ili stakla. Andrijevica je propisala pet odsto, koliko i Berane, Danilovgrad, Petnjica, Šavnik i Bijelo Polje. Bar i Podgorica su odredili 25 odsto, Žabljak 10, Kolašin sedam, Mojkovac 15, a Herceg Novi 12 odsto.

“Očigledno da zakonom propisan procenat reciklaže neće biti dostignut. Uradićemo analizu zašto nije ostvareno po svakoj opštini i predložiti mjere koje treba uraditi. Ako to bude razlog za izmjene i dopuna postojećeg, ili izradu novog zakona, nećemo bježati od toga”, kazao je Asanović.   On navodi da su u centralnom i južnom dijelu opštine uradile dosta na tom planu, a na sjeveru, osim Mojkovca, takoreći ništa.

Brisel i ne razmišlja da plati studiju

“Tražili smo finansijsku pomoć od EU za izradu studije opravdanosti spalionice, koja bi koštala oko 200.000 eura i  dobili smo odgovor da Brisel uopšte neće da podrži čak ni razmišljanja u tom pravcu. Na sastanku u Briselu nam je rečeno da imaju informaciju da Crna Gora želi sav otpad ili da spali ili da zatrpa na deponiji. Jedva smo uspjeli da ih ubijedimo da to ne odgovara istini. Naš je cilj da ispunimo sve zahtjeve EK, odnosno da stvaramo što manje otpada,  a to što stvaramo da recikliramo i ponovo koristimo”, pojasnio je za “Vijesti” Asanović.