Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama prošle godine je riješila 1.750 žalbi, od kojih je 1.332 usvojeno, dok se njih 1.047 odnosilo na tzv ćutanje administracije.
“Ovaj podatak ne govori afirmativno o organima vlasti, a podatak da se 1.047 žalbi odnosilo na ćutanje administracije ne ohrabruje”, kazao je Radenko Lacmanović, član Savjeta Agencije.
On je danas u Nikšiću, govoreći na javnoj raspravi koju je organizovala misija OEBS-a u Crnoj Gori na temu implementacije Zakona o slobodnom pristupu informacijama, kazao da transparentniji rad organa vlasti znači i veću odgovornost, kao i da su od početka primjene zakona, februara 2013.godina, nevladine organizacije te koje uglavnom podnose zahtjev za slobodni pristup informacijama.
„Ide se u dvije krajnosti – organi vlasti ili u potpunosti dozvoljavaju slobodan pristup informacijama ili u potpunosti zabranjuju, što ni u jednom ni u drugom slučaju nije dobro”, kazao je Lacmanović.
Što se tiče prava na zaštitu ličnih podataka to pravo, objasnio je on, ne može ugroziti podnosilac zahtjeva već organi vlasti.
“Ako se organi vlasti odluče da zbog zaštite ličnih podataka ne treba pružiti određenu informaciju onda ograničenje treba da se odnosi na pristup dijelu informacije, a ne na cijelu informaciju”, kazao je Lacmanović i dodao da organi vlasti nemaju pravo da od podnosioca zahtjeva traže obrazloženje zašto im određena informacija treba.
Alin Roberts, viši politički savjetnik u misiji OEBS-a u Crnoj Gori, kazao je da je najvažniji zadatak objasniti da informacija nije vlasništvo državnih organa već da pripada javnosti.
“OEBS smatra da je Zakon o slobodnom pristupu informacijama od izuzetnog značaja za osnaživanje građana u procesu donošenja odluka, dok je cjelokupna i adekvatna primjena zakona bitna u domenu borbe protiv korupcije, što je i jedan od prioriteta Crne Gore”, kazao je Roberts.
Kazao je da je pravo na slobodan pristup informacijama jedan je od najvažnijih preduslova za demokratizaciju društva, i da je misija OEBS-a organizovala oko 30 seminara u cilju jačanja svijesti o implementaciji tog zakona.
Činjenica da je većina žalbi prihvaćena, istakao je Roberts, pokazuje da je dalja rasprava o adekvatnoj implementaciji zakona od izuzetnog značaja.
“Javnost nije u dovoljnoj mjeri upoznata sa odredbama zakona i mogućnostima koje zakon pruža u pogledu ostvarivanja prava na informacije. Ključni faktor, ali i izazov, je ubijediti građane da budu aktivniji na ovom polju, kao i unaprijediti svijest o tome koliko je značajno biti informisan”, poručio je Roberts.
Đoko Krivokapić, potpredsjednik Opštine, kazao je da je pravo na slobodan pristup informacijama nastalo kao rezultat savremene pravne države u kojoj građani treba da budu aktivni sudionici.
MANS i CDT podnijeli najviše zahtjeva za Slobodan pristup informacijama
Nevladine organizacije koje su do sada podnijele najviše zahtjeva za Slobodan pristup informacijama su Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) i Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
Prema riječima Vuka Maraša MANS je od donošenja pomenutog zakona podnio više od 20.000 zahtjeva, a odgovore su dobili na 40 odsto njih, dok su u ostalim slučajevima najčešće nailazili na ćutanje administracije.
“Najviše su nas interesovale informacije koje se tiču korupcije, jer to je prioritet našeg djelovanja, pa smo i bili najviše uskraćeni za te informacije. Institucije i ako ne ćute uglavnom dostavljaju nepotpune informacije ili u pogrešnom formatu, pa moramo ulaziti u druge procedure”, kazao je Maraš.
Njega ne čudi što mediji nijesu podnijeli više zahtjeva za slobodan pristup informacijama, jer je rok za odgovor 15 dana, tako da se gubi na pravovremenom informisanju.
“Ključni problem je što do danas nemamo ni jedno odgovorno lice da je sankcionisano. Važno je da kad nekom službeniku starješina institucije naredi da ne smije dati informaciju da on traži to u pisanoj formi, jer kazne nijesu male”, kazao je Maraš.
Bonus video:
