Šehović: Niko se neće igrati sa obrazovanjem - Vijesti.me
MINSITAR PROSVJETE ZA "VIJESTI":

Šehović: Niko se neće igrati sa obrazovanjem

Ministar prosvjete formirao timove za borbu protiv nekvalitetnih obrazovnih isprava srednjih škola i fakulteta iz okruženja

Svi koji sumnjaju u zakonitost izbora direktora, mogu da se obrate sudu: Šehović
Svi koji sumnjaju u zakonitost izbora direktora, mogu da se obrate sudu: Šehović (Foto: Savo Prelević)

Ministar prosvjete Damir Šehović tvrdi da neće dozvoliti “igranje” sa obrazovnim sistemom Crne Gore, zbog čega će njegov resor tokom 2019. pažnju usmjeriti na kontrolu diploma koje dolaze iz inostranstva, a posebno iz zemalja okruženja.

Ministar je zadovoljan dosadašnjim tokom reforme obrazovanja, ali ističe da državu čeka dosta posla koji “zahtijeva prilično korjenitu promjenu načina rada i pristupa učenju”, kako bi rezultati crnogorskih đaka na PISA testiranju petnaestogodišnjaka bili bolji. Šehović u razgovoru za “Vijesti “ poručuje i da je legitimno to što je izbor direktora ustanova dobar poligon za javne debate i prozivke, ali poručuje da će Ministarstvo “svoj posao nastaviti da radi kao i do sada - kvalitetno i nepopulistički”.

Najavili ste strožu kontrolu diploma koje stižu na crnogorsko tržište rada. Šta će, u toj oblasti, biti preduzeto tokom 2019?

U prethodne dvije godine je preko 60 zahtjeva za priznavanjem visokoškolskih diploma odbijeno. Uglavnom zato što je postojala sumnja da se radilo o falsifikovanoj ispravi ili je isprava izdata na nelicenciranoj ustanovi. Takođe je u tom periodu odbijeno i priznavanje 30-ak diploma srednjoškolskih ustanova i podnesen čak isti toliki broj krivičnih prijava. Ukupno je stoga odbijeno priznavanje skoro 100 srednjoškolskih i visokoškolskih diploma. Dakle, i do sada smo ovom pitanju, sa kojim se suočavaju i druge zemlje, pristupali odgovorno. Priznavanje se i do sada vršilo na osnovu relevantnih međunarodnih akata, prije svega Lisabonske konvencije i u skladu sa Zakonom o priznavanju inostranih obrazovnih isprava, ali to ne znači da ga na internom nivou nećemo dalje unapređivati. Jer iako je cilj unapređenje mobilnosti, želimo da obezbijedimo kvalitet na tržištu rada i zaštitimo obrazovni sistem od manje kvalitetnih, a posebno od sumnjivih diploma. Naime, Lisabonska konvencija promoviše mobilnost i ostvarivanje prava na rad i zaposlenje i mi ne želimo da to ograničimo, ali ćemo pokušati da unaprijedimo ili pooštrimo kriterijume. Dakle, nećemo dozvoliti igranje sa obrazovnim sistemom i radićemo u mjeri u kojoj možemo, imajući u vidu da je svaka zemlja odgovorna za kvalitet svojih diploma i izdavanje licenci za rad fakultetima.

Ko su članovi Komisije, koja će analizirati važeći zakonodavni okvir u vezi sa priznavanjem inostranih obrazovnih ustanova, ali i pronaći model da se tržišta obrazovanja i rada dodatno zaštite i šta očekujete od Komisije?

Ministarstvo je, kako bi se ovim pitanjem pozabavilo detaljno i odgovorno, formiralo dvije radne grupe čiji je cilj da pripreme izvještaj o priznatim inostranim obrazovnim ispravama sa analizom postupka priznavanja, te predloži mjere za unapređenje tog postupka. Jedna radna grupa ispratiće dešavanja u srednjem obrazovanju, a druga u visokom.

I dok će se priznavanjem srednjoškolskih diploma baviti uglavnom predstavnici Ministarstva, analizom priznavanja visokoškolskih diploma baviće se radna grupa čiji su članovi predstavnici Univerziteta Crne Gore, Centra za građansko obrazovanje, studenata i predstavnici Ministarstva koji rade na poslovima priznavanja. U prethodnom periodu se radila analiza predmeta iz ranijih godina kako bi se vidjela struktura zahtjeva, i imala polazna osnova za izmjenu postojećeg modela. Istovremeno smo radili analizu modela priznavanja u drugim zemljama, kako bi se opredijelili za najbolji. To nam je prioritet u narednom periodu. Ukoliko bude potrebno, spremni smo da u cilju dodatne zaštite našeg obrazovnog sistema idemo i sa promjenom važećeg zakona koji reguliše priznavanje. Od radnih grupa, dakle, očekujem konkretan predlog koji će unaprijediti postojeći model priznavanja i izjednačavanja. Tržište, u krajnjem, reguliše ovakva pitanja, ali država svakako mora biti prvi filter.

Jedan doktor nauka, saradnik na Filozofskom fakultetu, je nekoliko prethodnih mjeseci primao isto onoliko koliko i profesor u srednjoj školi, koji ima razredno starješinstvo. I sami radite na državnom fakultetu, pa kako gledate na ovo pitanje? Šta ćete preduzeti kako bi se materijalni položaj univerzitetskih profesora i saradnika poboljšao i kako bi ih zadržali na državnim fakultetima?

Podsjetiću vas da je budžet Univerziteta Crne Gore ovih godina najveći u njegovoj istoriji, što dovoljno pokazuje odnos Vlade prema temeljnoj instituciji ove države kakva zasigurno jeste Univerzitet. Konkretno, budžet UCG je 2007. godine bio nešto preko 12 miliona, a danas je preko 19 miliona. Krajem prošle godine Vlada je usvojila i predlog Ugovora o finansiranju koji će zaključiti sa državnim univerzitetom, koji treba da obezbijedi ne samo stabilnost i predvidivost finansiranja, nego i bolji kvalitet njegovog rada putem praćenja različitih indikatora. Kada je o obračunu zarada riječ, Ministarstvo je odmah tražilo pojašnjenje od UCG u vezi sa novonastalom situacijom, i dobilo uvjeravanja da se obračun vrši u skladu sa Kolektivnim ugovorom, ali i drugim propisima koji se primjenjuju na pravi način. Univerzitetski profesori i saradnici, baš kao i nastavnici i učitelji, jesu noseći stub ovog društva, koji dobrim dijelom trasiraju pravce njegovog daljeg razvoja. Mi smo potpuno svjesni toga, pa će se sve naše dalje aktivnosti naslanjati na tu nepobitnu činjenicu.

Kako ste zadovoljni sprovođenjem reforme obrazovanja? Da li je u planu eventualna revizija pojedinih planova i programa i kojih?

Umjesto sopstvene elaboracije, podsjetiću vas na konkretne rezultate, koji dovoljno govore sami za sebe. Ako za samo godinu i po dana primjene novih zakonskih rješenja engleski jezik u vrtićima besplatno pohađaju sva djeca, ako smo u cilju pospješivanja komunikacije sa djecom bez ikakvih negativnih posljedica po zaposlene uspjeli da smanjimo obim gradiva i broj učenika u odjeljenjima, ako znamo da je osnovan Fond za kvalitet i talente, putem kojeg je 500 nagrada od po 1.000 eura već dodijeljeno, ako uspješno funkcioniše dvojezična nastava u osam škola, ako imamo preko 250 poslodavaca i oko 580 djece uključenih u dualno obrazovanje i ni jednu njihovu primjedbu, ako je čak tri puta povećan upis na treći stepen srednjih stručnih škola, ako je angažovano oko 290 asistenata u nastavi koji su podrška djeci sa posebnim obrazovnim potrebama, ako već imamo drugu generaciju studenata, ili tačnije njih oko 7.000, koji besplatno studiraju, ako će besplatne magistarske studije startovati od naredne godine, ako je počeo sa primjenom novi model studiranja i ustanovljena obavezna praksa na fakultetima, ako se podsjetimo da je obezbijeđeno 1.500 novih mjesta u vrtićima, da je preko 130 objekata rekonstuirano, kao i da je preko 30 miliona započetih ili završenih projekata samo tokom 2018. godine, ako znamo da od ove godine ulazimo u najveći investicioni ciklus od preko 50 miliona eura u obrazovanju do sada, ali i mnogo drugih aktivnosti, onda vjerujem da ćemo se saglasiti da je u obrazovanju učininjeno mnogo, iako znamo da nas još dosta posla tek čeka.

Sada se fokusiramo prije svega na primjenu zakonskih izmjena, a koja je zapravo najkompleksniji dio posla. Mi moramo djecu naučiti da uče. Moramo im objasniti da uče za znanje, ne za ocjenu. Da uče da bi zaradili, ali i da bi ostavili traga u društvu. Takav ambiciozan cilj zahtijeva promjenu načina razmišljanja roditelja i svih u učionici, i to nije lak posao. Pokušavamo da im obezbijedimo širu sliku, kako bi mogli da u životu načine prave izbore.

Zato ćemo, zaključeno sa ovim polugodištem, poslati 4.000 djece potuno besplatno u Zetski dom i Narodni muzej zajedeno sa ove dvije ustanove. Sa Britanskim savjetom poklonjeno je 600 mikrobit računara školama, a plan je da svaka škola u Crnoj Gori u narednih nekoliko godina ima mikrobit. Milionska sredstva su planirana za opremu u školama. Nemojte misliti da je to bilo jednostavno organizovati, ali vjerujem da upravo ovi projekti pokazuju da nijesmo stali na zakonodavnoj reformi, već da potpuno pravilno percipiramo da je najvažnija dobra primjena reformskog pristupa obrazovanju. Što znači da, za sada, i bez bilo kakvih dodatnih revizija planova i programa, imamo pune ruke posla.

Da li će do početka školske 2019/2020. biti gotovi novi udžbenici za predmete i razrede za koje su u ovom trenu potrebna dva udžbenika?

Naravno. Podsjetiću vas da je izmjena udžbenika kompleksan posao, a Zavod za udžbenike i nastavna sredstva je bio u obavezi da svim novim programima prilagodi svoja izdanja.

Napominjem da je i do sada obrazovni sistem radio na tome da roditeljma kojima je to najneophodnije u najvećoj mogućoj mjeri olakša pripremu za školu. Znate da djeca čiji su roditelji korisnici materijalnog obezbjeđenja dobijaju od resornih institucija udžbenike besplatno, baš kao i djeca pripadnici RE populacije, te djeca bez roditeljskog staranja.

Samo ove školske godine učenicima osnovnih škola podijeljeno je tako 6 903 novih kompleta udžbenika, što je čak za 1.398 kompleta više nego za školsku 2017/2018. godinu. Dodatno, najveći dio opšina obezbjeđuje prvacima sa teritorije svojih opština besplatne udžbenike, a nekoliko opština čak obezbjeđuje besplatne udžbenike za sve razrede.

Naravno, potpuno smo svjesni da moramo dalje raditi na olakšavanju finansijskog tereta roditeljima, i tome smo u kontinuitetu posvećeni.

Prije godinu najavili ste da će izvještaji o izboru čelnih ljudi vaspitnih ustanova biti dostupni javnosti. Na koji način obezbjeđujete transparentnost u vezi sa ovim pitanjem?

Vjerujem da smo saglasni da je Ministarstvo prosvjete jedno od najotvorenijih ministarstava prema javnosti. Sve što u skladu sa zakonom može biti dostupno javnosti činimo dostupnim. Izboru direktora ustanova prethodi analiza priložene dokumentacije od strane tročlane komisije, koja je formirana posebnim rješenjem. Odluka o izboru se dostavlja svim prijavljenim kandidatima kao i samoj ustanovi, te je i na taj način dostupna javnosti. Sa druge strane, svi oni koji sumnjaju u zakonitost postupka, imaju pravo da pred nadležnim sudom pokrenu spor.

Ne može se, sve i kad bi neko htio, sakriti ko je direktor neke ustanove. To što je izbor direktora dobar poligon za javne debate i prozivke je legitimno, ali mi ćemo svoj posao nastaviti da radimo kao i do sada - kvalitetno i nepopulistički.

Biće bolje do narednog PISA testiranja

Krajem 2019. su rezultati PISA testa iz marta 2018. Šta očekujete?

Teško je reći precizno šta se očekuje od PISA testiranja nakon svega godinu i po primjene zakonodavne reforme, a da ne zvučite neozbiljno. Ovo zato što PISA provjerava znanje sticano u čitavoj osnovnoj školi, i to na način da „mjeri“ njegovu primjenljivost, tj. koliko su djeca razumjela ono što uče.

Imamo, dakle, činjenicu da se sagledava kompletno prethodno znanje, a mi smo „u reformi“ tek godinu i po. Dodatno, potpuna promjena onoga što mjeri PISA, a to je zapravo stav prema učenju i način komunikacije na relaciji nastavnik – dijete, zahtijeva prilično korjenitu promjenu načina rada i pristupa učenju, što je višegodišnji posao.

U tom smislu, neću se baviti konkretnim predikcijama uspjeha na ovom PISA testiranju, ali vam mogu saopštiti da smo mu pristupili vrlo temeljno. Organizovali smo timove koji su obišle sve srednje škole uključene u tesiranje – njih 50, i razgovarali su sa preko 1000 učenika, kako bi im pružili što detaljnije informacije.

Dodatno, izrađen je dokument rezultati studije PISA 2015. i preporuke za unapređenje obrazovne politike, koji daje smjernice za dalje djelovanje.

Čitava reforma je na fonu usvjavanja primjenljivog znanja, a to je ono što PISA testira. Vidjećemo kakvi će biti rezultati, ali bez obzira na to, nemam sumnje da je naš obrazovni sistem na pravom putu ka stavovima i vrijednostima na kojima počiva i ovo važno testiranje.

Koga nagraditi ako ne najbolje đake i nastavnike

Za Fond za talente je budžetom za 2019. opredijeljeno oko 750.000 eura. Da li razmišljate o povećanju broja dobitnika ili o podizanju visine nagrade?

Fond za kvalitet i talente je jedan najvećih, ali i nama najdražih iskoraka obrazovne reforme. Nagraditi čak 500 najboljih nastavnika i djece nemalom novčanom nagradom, na osnovu jednakih i transparetnih kriterijuma i javnog konkursa, nesumnjivo jeste regionalni iskorak.

Nije čak ni riječ o novcu, koliko o tome da smo htjeli najboljima da poručimo da mislimo o njima, i da za nas, kako sam saopštio na samoj dodjeli nagrada, nijesu obezličeni. Da sav njihov trud država cijeni i vrednuje.

Da ne govorim o tome da je ovime po prvi put formirana baza podataka o najboljima, čija će nam struktura u narednim godinama, poput informacija iz kojih su škola konkretno dobitnici, koliko ima gimnazija a koliko stručnih škola, da li se odnos među parametrima mijenja, pokazivati važne trendove u obrazovanju. To do sad nijesmo imali.

Ponosni smo što smo ustanovili praksu koja će biti tradicionalnog karaktera, za koju u narednim godinama novca ne može i ne smije da fali. Broj nagrađenih i visina nagrada mogu samo da rastu, ne i da se smanjuju, što se vidi i iz budžeta za 2019. godinu. U krajnjem, kome ćemo, ako nećemo njima?


Vidi sve komentare