Siromašnih u Crnoj Gori manje samo u statistici - Vijesti.me
VARLJIVI PODACI

Siromašnih u Crnoj Gori manje samo u statistici

Budžet za socijalna davanja u posljednjih pet godina povećavan je na godišnjem nivou za po gotovo pet miliona eura

siromastvo
siromastvo (Foto: Rojters)

Uprkos tome što MONSTAT-ovi podaci pokazuju da je ukupna stopa siromaštva u 2010. smanjena u odnosu na prethodnu godinu, socijalna davanja, a naročito kategorija Materijalnog obezbjeđenja porodice (MPO) su povećana.

Budžet za socijalna davanja već pet godina se na godišnjem nivou povećava za prosječno pet miliona eura, što znači da se broj onih kojima je pomoć države neophodna povećava, ili da su se u okviru sistema “ugradili” oni koji nemaju pravo na socijalnu pomoć.

Studija Monstat-a upozorava da postoji značajna razlika u obimu siromaštva između Sjevernog regiona i drugih djelova države, i to do četiri puta u odnosu na Južni region
Na takve zaključke upućuju zvanični podaci MONSTAT-a iz 2011. prema kojima je ukupna stopa siromaštva u 2010. smanjena u odnosu na prethodnu godinu, dok su socijalna davanja, kako se to vidi iz informacija Ministarstva rada, povećana.

Regionalni samostalni konsultant u oblasti socijalne zaštite Vladan Jovanović, govoreći o nizu prava na materijalna davanja, kako u oblasti socijalne, tako i dječje zaštite, upozorio je nedavno kako se u okviru zakonski definisanih kriterijuma, pojavljuje i sistemski propust nazvan “greškom uključenosti”:

"To znači da s obzirom na propise i praksu u centrima za socijalni rad, postoji velika mogućnost da to pravo koriste i pojedinci odnosno porodice koje ne bi trebalo da ga koriste".

Istim riječima članovima skupštinskog Odbora za ljudska prava obratio se prije petnaestak dana i Suad Numanović, konstatujući kako 85 miliona eura, koji se daju za razne vrste socijalnih pomoći, nijesu dobro raspoređeni: ”Zbog toga pomoć oni koji je možda ne zaslužuju, dobijaju na račun onih kojima pomoć više treba”.

"Vlada izdvaja preko 85 miliona za razne socijalne pomoći, ali nijesmo to dobro targetirali. Moraćemo izradom socijalnih kartona odrediti one kojima pomoć više treba, ali i skinuti sa liste one koji je možda ne zaslužuju", kazao je Numanović, najavljujući izradu socijalnih kartona, čija je izrada, nakon višegodišnjeg čekanja, sada u prvoj fazi.

Budžet za socijalna davanja se stalno povećava

Podaci koje su ”Vijesti” dobile iz resornog ministarstva nakon tri mjeseca ”dopisivanja” i tri kruga zahtjeva i ponovljenih zahtjeva, pokazale su da je budžet za socijalna davanja u posljednjih pet godina povećavan na godišnjem nivou za po gotovo pet miliona eura.

Stopa siromaštava u Sjevernom regionu iznosila je 2010. 10,3 odsto, u Centralnom regionu 5,9, a u Južnom 2,6 odsto, piše u studiji
Tako je za 2007. za socijalna davanja izdvojeno 28 miliona, 2008. premašen je 31 milion, dok je 2009, koja je bila izborna godina, raspodijeljeno 35.451.017 eura. Sljedeće, 2010. dato je preko 41 milion, dok je u protekloj godini budžet za socijalna davanja iznosio 47 miliona eura.

Do većeg izdvajanja je dolazilo, kako je objašnjeno iz Ministarstva rada, zbog povećanja broja korisnika prava iz socijalne i dječje zaštite, što se ne slaže sa podacima iznijetim u studiji MONSTAT-a ”Analiza siromaštva u Crnoj Gori u 2010 godini”.

Prema tom dokumentu, ukupna stopa siromaštva u 2010. godini je smanjena u odnosu na prethodnu godinu: ”Udio lica u siromaštvu smanjen je sa 6,8 odsto koliko je iznosio u 2009. godini na 6,6 odsto u 2010. godini”.

Takođe, iako ista studija upozorava kako postoji značajna razlika u obimu siromaštva između Sjevernog regiona i drugih djelova države, i to do četiri puta u odnosu na Južni region.

”Stopa siromaštava u Sjevernom regionu iznosila je 2010. godine 10,3 odsto. U tom regionu živi 28,9 odsto stanovništva Crne Gore, ali i 45,2 odsto svih siromašnih. Stopa siromaštva u Centralnom regionu iznosi 5,9 odsto, a u Južnom 2,6 odsto”, piše u studiji.

Dvije trećine pomoći za ugrožene na sjeveru

S druge strane, podaci iz Ministarstva rada, dobijeni prema Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, pokazuju da je najveći iznos za socijalna davanja isplaćen korisnicima tih prava iz centralnog dijela zemlje, tačnije iz opštine Podgorica, i to gotova trećina ukupne godišnje sume, dok se od preostale sume oko dvije trećine raspodjeljuje ugroženima na sjeveru, a trećina je opredijeljena za korisnike socijalne pomoći na jugu.

U Crnoj Gori, kao i u većini zemalja EU, materijalno obezbjeđenje porodice se primjenjuje kada zataje svi drugi instrumenti i mjere
S druge strane, najveća suma iz budžeta za socijalna davanja raspoređuje se na osnovu prava na materijalno obezbjeđenje porodice (MOP), odnosno pravu na novčanu naknadu materijalno najugroženijim porodicama, pa je tako po tom osnovu tokom 2007, 2008. i 2009. godine isplaćeno po 13 miliona eura.

Sljedeće godine, za MOP je izdvojen milion više, a za 2011. još jedan milion. Međutim, prema podacima Ministarstva, iznos za MOP, kada je riječ o Glavnom gradu, nije povećavan tokom posljednjih pet godina.

Šta više, MOP za ugrožene stanovnike Glavnog grada smanjivao se svake godine za po otprilike 100.000 eura, od početnih četiri i po miliona, dok je za teritoriju Nikšića, Plužina i Šavnika povećavan, tako da je 2007. iznosio na godišnjem nivou oko 1.500.000 eura, da bi 2011. godine iznosio dva miliona.

Ista stvar dešavala se i sa drugim sjevernim opštinama, pa su davnja iz 2007. godine od 1.400.000 eura za Berane i Andrijevicu bila povećana za po 100.000 eura na godišnjem nivou, zaključno sa 2011. godinom.

U Crnoj Gori, kao i u većini zemalja EU, MOP se primjenjuje kada zataje svi drugi instrumenti i mere, i važnost te vrste naknade treba da omgući preživljavanje za najsiromašnije među siromašnima.

"Greška uključenosti”

Jovanović je kazao kako zbog izbjegavanja “greške uključesti”, koja, prema njegovim riječima, može biti faktor uvećanja sredstava iz budžeta za MOP, treba u odgovarajući zakon - Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti, ugraditi instrumente periodičnog preispitivanja korišćenja prava na MOP.

"U nacrtu tog zakona postoji norma o ograničenom trajanju ovog prava, prema kojoj roditelji sposobni za rad, koji izdržavaju maloljetno dijete, izuzev ako je dijete korisnik dodatka za njegu i pomoć, materijalno obezbjeđenje mogu koristiti neprekidno najduže devet mjeseci u toku godine. Takođe, centar za socijalni rad obavezan je da preispituje uslove za ostvarivanje prava na materijalno obezbjeđenje, što treba da doprinese adekvatnijem targetranju siromašnih građana”, kazao je Jovanović.