Skoro polovina ispitanika častila zdravstvene radnike, tarifa se zna unaprijed

37 odsto izjavilo da je bilo upućeno u privatnu kliniku od strane ljekara gdje su morali da plate pregled, iako su mogli da dobiju besplatan
17 komentar(a)
Ažurirano: 28.10.2013. 19:36h

Povećanju percepcije korupcije u zdravstvu, na koje ukazuju istraživanja, doprinosi činjenica da je u protekle tri godine mali broj krivičnih prijava, odgovarajućih optužnica, ali postojanje samo jedne presude zbog korupcije u tom sektoru.

To je zakljućak studije Procjene rizika od korupcije u zdravstvu, koju je radio CEMI.

Zbog toga, kako smatraju iz te organizacije, ne čude rezultati koji su ljetos predstavljeni a pokazuju da više od dvije trećina građana smatra da korupcije u zdravstvu ima.

U studiji se navodi da Ljekarska komora do sada nije oduzeli licencu nijednom ljekaru za rad, a nije poznato da je neki zdravstveni radnik suspendovan.

“Neophodno je mnogo efikasnije identifikovati i sankcionisati slučajeve nefformalnih plaćanja, mita i korupcije, te unaprijediti i adekvatno sprovoditi već utvrđene antikorupcijske mehanizme, posebno u dijelu kontrole kvaliteta zdravstvene zaštite”, piše u tom dokumentu.

Iz CEMI-ja preporučuju i ubrazvanje donošenja Pravilika o monitoringu kvaliteta i procesa evaluacije u zdravstvenim ustanovama, koji predviđa poboljšanje rada u toj oblasti. Preporučeno je i da se uspostavi jedinstvena evidencija dopunskog rada ljekara u privatnoj praksi.

Prema istražovanju koje je rađeno do 15. maja do 15. juna, građani su mito plaćali hirurzima, ginekolozima, medicinskim tehničarima, kao i izabranom ljekaru. U slučaju neformalnih plaćanja tarifa je najčešće bila unaprijed poznata, dok je mito po spostvenoj procjenu dalo 23 odsto pojedinaca.

Nalazi istraživanja su kao polja rizika od korupcije prepoznali oblasti javnih nabavki, dopunskog rada ljekara, nenamjenskog trošenja sredstava iz budžeta i donacija, primanje poklona, sukoba interesa, listi čekanja, pružanja vanrednih usluga, kao i odnosa farmaceutrkih kuća i ljekara i zapošljavanje u zdravstu.

TV Vijesti, Jelena Ćorluka

U studiji se navodi da je zdravstveni budžet oko 170 miliona, tako da se po glavi stanovnika izdvaja po 250 eura, u Sloveniji 1.000, Hrvatskoj 700. Na to je replicirao direktor Kliničkog centra dr Milan Mijović, koji je rekao da ozbiljna studija zahtijeva i precizne podatke.

“U Sloveniji se izdvaja 1.470, u Hrvatskoj 790, a u Crnoj Gori 268 eura. Kod prijedloga mjera trebalo je konsultovati i sistem”, kazao je Mijović.

Ministar zdravlja prof. dr Miodrag Radunović rekao je da sva istraživanja govore o povećanoj percepciji o korucoji u zdravstu, ali da to nije praćeno i adekvatnim prijavljivanjem iste.

“Ministarstvu se javio zaista mali broj građana sa prijavama sumnaje za postojaneje koruptivnih radnji, a svi slučajevi su prooclijeđeni nadležnim organima”, rekao je Radunović.

Šefica SZO u Crnoj Gori Mina Brajović kazala je da je korupcija prepreka ostvarivanju rasta i razvoja, te da rješavanje tog problema predstavlja razvojni cilj.

“Samo uspješna primjena sistemskih mjera imaće za posljedicu da se vrati poljuljano povjerenje građana u institucije sistema zdravstva, koji moraju biti uvjereni da sistem ima kapaciteta da pruži kvalitetnu zdravstvenu zaštitu i bez dodatnih stimulansa”, poručila je ona.

Ambasador Njemačke Pius Fišer, kazao je da je Crna Gora posvećena borbi protiv korupcije, navodeći da je u pitanju pojava koja se ne može iskorijeniti preko noći i da je za to potrebna transformacija cijelog društva.

Fišer je rekao da su javne nabavke podložne korupciji i dodao da se često pod izgovorom da je nešto hitno iskoristi prilika za lične interese i privilegije, navodeći da je zato u toj oblasti ključna transparentnost u radu.

Predsjednik CEMI-ja Zlatko Vujović rekao je da je inicijativa te NVO da se održi tematska sjednica nacionalne komisije za borbu protiv korupcije prihvaćena i da su u toku pripreme za njenu realizaciju. Naredna će, prema njegovim riječima, biti posvećena korupciji u obrazovanju.

Bolničko liječenje platili 1.000 eura

U fokus grupama sa pacijentima, prezentovana su iskustva bolesnika o neformalnim plaćanjima. U studiji se navodi da je pacijent iz Podgorice imao iskustvo u porodici,da je njegova majka platila 300 eura za operaciju u KCCG.

“Ispitanik iz Kotora je rekao da je njegov brat bio teško bolestan i tri puta dao ljekru novac koji je on uzeo, iako je znao da će njegov brat umijeti. Pacijenti uz Podgorice je rekao da je dao poklon ljekaru (flašu i parfem) za bolovanje, što je on vrlo rado prihvatio. U okviru intervjua sa zdravstvenim radnicima, jedan od ispitanika je izjavio da je njegovoj rođaci za prijem na bolničko liječenje u KCCG traženo 1.000 eura”, primjeri su iz strudije.

Tužilaštvu 16 prijava za tri godine

Odjeljenju za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije i terorizma i ratnih zločina VDT-a od januara 2010 do 5. marta 2013 godnine podnijeto je 16 krivičnih prijava zbog sumnje na korupciju u zdravstvu.

Deset prijava je arhivirano jer su tužioci utvrdili da ne postoji sumnja za gonjenje po službenoj dužnopoti, pet prijava je proslijeđeno osnovnom tužilaštvu, dok je optužnica podignuta za sedam slučajeva.

Viši sud u Podgorici je protiv jednog lica donio osuđujuću presudu u trajanju od tri mjeseca zatrova, dok je ostalih šest postupaka u toku.

Galerija

Bonus video: