Spor Crne Gore i Hrvatske: Zašto se čeka arbitraža o Prevlaci? - Vijesti.me
PRIVREMENI SPORAZUM SKLOPLJEN 2002. GODINE

Spor Crne Gore i Hrvatske: Zašto se čeka arbitraža o Prevlaci?

S obzirom da je Hrvatska odavno u EU, očigledno je da joj se ne žuri da riješi ovo pitanje

Prevlaka
Prevlaka (Foto: Zoran Đurić)

Evropska komisija je u Strategiji proširenja prošle godine upozorila zemlje kandidate sa Zapadnog Balkana da ako misle da jednog dana uđu u Evropsku uniju, osim završetka "domaćih zadataka" na unutrašnjem planu, moraju riješiti i granične sporove sa susjednim državama. 

Jedan takav spor između Crne Gore i Hrvatske oko razgraničenja na ulazu u Bokokotorski zaliv, kod poluostrva Prevlake, star je već skoro dvije decenije i nema naznaka da bi mogao uskoro biti riješen.

Dvije zemlje su, istina, sklopile Privremeni sporazum 2002. godine. 

Hrvatskoj je pripao kopneni dio Prevlake odnosno rt Oštro i uzan pojas mora uz Prevlaku, a Crnoj Gori ostali dio ulaza u Bokokotorski zaliv.

Branko Lukovac, nekadašnji ministar inostranih poslova Crne Gore, za vrijeme čijeg mandata je i dogovoren privremeni režim na Prevlaci, prisjeća se za Dojče vele (DW) da su se obje strane tada odrekle maksimalističkih zahtjeva, kako bi sporazum bio usvojen.

Lukovac(Foto: Savo Prelević)

"Crna Gora je prihvatila mišljenje Badinterove komisije po kojem su nekadašnje međurepubličke granice u bivšoj Jugoslaviji postale nove međudržavne granice pa je Prevlaka pripala Hrvatskoj. Hrvatska je, sa svoje strane, popustila i nije tražila da morska granica ide sredinom ulaza u Bokokotorski zaliv, kako je pravilo po Konvenciji Ujedinjenih Nacija o pravu mora i ostao joj je uzan pojas mora uz Prevlaku od nekoliko stotina metara", kaže Lukovac.

Pregovori o konačnom rješenju spora u ćorsokaku?

Sporazum od 2002. godine dobro funkcioniše i nije bilo incidenata. 

U međuvremenu su počeli pregovori o konačnom rješenju spora ali su oni obavijeni velom tajne. Formirana je i međudržavna komisija Crne Gore i Hrvatske ali se ona, kako saznaje DW, već četiri godine ne sastaje.

To su za DW potvrdili i iz hrvatskog Ministarstva spoljnih poslova gdje kažu da je jedino stvarno otvoreno pitanje samo ono o razgraničenju na moru.

"Hrvatska i Crna Gora još nisu usaglasile način kako doći do konačnog razgraničenja. Taj zadatak povjeren je međudržavnoj komisiji za rješavanje otvorenog graničnog pitanja, koja je posljednji sastanak održala 2015. kada se razgovaralo i o mogućnosti da o sporu odluči Međunarodni sud", saopšteno je za DW iz hrvatskog ministarstva.

Iz crnogorskog ministarstva spoljnih poslova su odgovorili vrlo šturo, baš u diplomatskom maniru, iako su im poslata konkretna pitanja, piše DW.

"Crna Gora koristi sve diplomatske mehanizme, kako na nivou Ministarstva spoljnih poslova, tako i na najvišem državnom nivou, i ima permanentnu komunikaciju sa Hrvatskom u odnosu na ovo i sva druga bilateralna pitanja. Vlada planira da kroz novu strategiju upravljanja granicama definiše i ovo pitanje i formira novu interresornu komisiju koja će sagledati kako politički, tako i pravno-tehnički ugao ovih odnosa, te predložiti rješenja koja će ići u pravcu dugoročnog rješavanja ovog pitanja", bilo je sve što su rekli iz crnogorskog ministarstva.

Njihove kolege iz Hrvatske ipak ne gube nadu.

"Iako još nema konačnog dogovora o granici, Hrvatska smatra da bilateralne pregovore treba nastaviti te da još ima prostora i vremena za postizanje sporazuma o razgraničenju. Ako to ipak ne bude moguće, države bi trebalo da se vrate ideji obraćanja nekom stalnom međunarodnom pravosudnom tijelu, kao što je Međunarodni sud".

Crnoj Gori se ne žuri, a možda bi trebalo?

S obzirom da je Hrvatska odavno u Evropskoj uniji (EU), očigledno je da joj se ne žuri da riješi ovo pitanje.

Lukovac smatra da će Hrvatska insistirati da morska granica ide sredinom Bokokotorskog zaliva. 

Ipak, to ne odgovara Crnoj Gori jer je, po privremenom režimu, Boka Kotorska unutrašnji a ovako bi postao međunarodni zaliv.

"Brojni krugovi u Hrvatskoj smatraju da bi trebalo insistirati na takvom konačnom razgraničenju. S druge strane, i mnogi u Crnoj Gori smatraju da nije trebalo predati Prevlaku Hrvatskoj već se i dalje boriti za nju. Moje mišljenje je da bi ovo privremeno rješenje trebalo biti i konačno jer to odgovara Crnoj Gori, a Hrvatskoj opet ostaje cijela Prevlaka kao i uzan pojas mora uz nju", smatra Lukovac.

Crna Gora bi u perspektivi mogla postati članica Evropske unije (EU) 2025. godine ali je EU u Strategiji proširenja jasno naznačila da "neće uvoziti bilateralne sporove". 

Ipak, Lukovac vjeruje da ovaj stav ne bi trebalo da važi i za Crnu Goru.

"Naime, ovdje imamo sporazum, istina privremeni, ali sporazum koji dobro funkcioniše već 17 godina što nismo imali kada je u pitanju spor Hrvatske sa Slovenijom o Piranskom zalivu. Zato sam uvjeren da pitanje Prevlake neće biti tačka zbog koje bi EU blokirala prijem Crne Gore, kada se za to ispune svi ostali uslovi", kaže Lukovac.

Zašto se čeka na međunarodnu arbitražu?

EU je u Strategiji proširenja pozvala zemlje regiona da što prije riješe sporove. 

"U slučajevima gdje granični sporovi ne budu riješeni, strane ih moraju bezuslovno predati konačnoj arbitraži ili Međunarodnom sudu pravde u Hagu prije zaključenja pristupnih pregovora. Odluka mora biti obavezujuća i konačna i strane je moraju u potpunosti poštovati", navodi se u dokumentu. 

Zato se postavlja logično pitanje zašto Crna Gora, ako želi što prije u EU, ne insistira da se što prije krene i u međunarodnu arbitražu o Prevlaci?

I Lukovac smatra da je prilično izvjesno da će se ići na arbitražu pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu.

"Međunarodnom sudu pravde biće potrebno nekoliko godina da riješi ovaj spor. Zato bi možda bilo bolje da se što prije ide na međunarodnu arbitražu a najvažnije je da se i Crna Gora i Hrvatska obavežu da će poštovati konačnu odluku suda, kakva god bila", poručuje Lukovac.

U teoriji, prijem Crne Gore u EU može zaustaviti i sama Hrvatska, ako bude nezadovoljna rješavanjem ovog pitanja. 

Iz Zagreba su, ipak, u više navrata poručivali da se to neće desiti. 

Isto vjeruje i Lukovac.

"Odnosi Crne Gore i Hrvatske se dobro razvijaju već godinama. Crna Gora je izrazila žaljenje zbog napada na Dubrovnik 1991. godine, i uvjeren sam da Hrvatska neće postaviti pitanje razgraničenja kod Prevlake kao uslov zbog kog bi blokirala prijem Crne Gore u EU. To ne bi trebalo da bude prepreka za Crnu Goru jer svakako ima još puno "domaćih zadataka" da uradi prije ulaska u EU ali svakako bi bilo dobrodošlo ako bi Hrvatska i Crna Gora ovo pitanje riješile pre prijema", zaključio je Lukovac.


Vidi sve komentare