Šta su "Vijestima" kazali privatni fakulteti u Srbiji i BiH: Dogovor o ispitima sa profesorom lično - Vijesti.me
"KAD MOŽETE DOĐITE NA NASTAVU"

Šta su "Vijestima" kazali privatni fakulteti u Srbiji i BiH: Dogovor o ispitima sa profesorom lično

“Možemo vam izaći u susret. Prikupite dokumentaciju i dođite sa svim tim i da vas ubacimo da ne gubite godinu dana"

Ilustracija
Ilustracija (Foto: Shutterstock)

Kad možete dođite na nastavu, svakako ste redovni student, a u vezi sa polaganjem ispita se morate dogovoriti sa svakim profesorom lično.

To su novinarki “Vijesti” saopštili sa više privatnih fakuleteta u Srbiji i Bosni i Hercegovini, kada se nakon okončanog upisnog roka raspitivala o studijama na tim fakultetima, jer “mora zadržati radno mjesto u državnoj upravi, za šta joj je neophodna fakultetska diploma”.

“Možemo vam izaći u susret. Prikupite dokumentaciju i dođite sa svim tim i da vas ubacimo da ne gubite godinu dana. Sa profesorima se interno dogovorite... Sa svakim se profesorom lično vidite i porazgovarajte o organizaciji nastave i polaganja. Bilo je takvih situacija i do sada”, saopšteno je sa jednog privatnog fakulteta iz Srbije. Fakultet je dio privatnog Univerziteta koji ima odjeljenja i u manjim mjestima u toj državi.

Slična je situacija i sa jednom ustanovom iz BIH.

Bosna, diplome
Ilustracija(Foto: Shutterstock)

“Nastava je prilagođena onima koji rade. Što se tiče vaših dolazaka, mi nastavu imamo, a vi kad možete - dođite. Ispitnih rokova ima mnogo, tako da ima dovoljno prostora da sve ispolažete”, kazali su novinarki iz te bosanske Visoke škole.

Na pitanje priznaju li se njihove diplome u Crnoj Gori, odgovaraju da nemaju takav problem.

“Imamo baš puno studenata iz Crne Gore i niko nije imao problem sa nostrifikacijom diplome”, saglasne su ustanove iz dvije države.

Perić: Ubrzano studiranje i diplome za odgovorne pozicije u državi

Ovakve diplome će, ako se usvoji aktuelni Nacrt zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava, stići do nezavisnih eksperata koji će procijeniti da li su obrazovni programi, ishodi učenja, nivo vještina i praktične nastave kompatibilni sa diplomama crnogorskih univerziteta.

Komentarišući iskustvo novinarke “Vijesti”, ali i stanje kad je u pitanju priznavanje diploma, profesor i bivši poslanik i član skupštinskog Odbora za prosvjetu Srđan Perić kaže da je “u zajednici koja ima problem da ustanovi valjan sistem vrijednosti, devalvacija znanja na više ravni je očekivana”.


Srđan Perić
Perić(Foto: Boris Pejović)

“U takvom ambijentu, nažalost, sasvim je predvidiva praksa ‘ubrzanog studiranja’ što je suštinski, a često i konkretan eufemizam za kupovinu diploma. Nerijetko se kadrovi sa upitnim zvanjima nalaze na vrlo odgovornim pozicijama, a što sve rezultira nestručnošću koje nas skupo košta. To neznanje, između ostalog, plaćamo i milionskim obeštećenjima građanima zbog neadekvatnog i nerijetko nezakonitog postupanja. Izlišno je komentarisati koliko to destimuliše one koji marljivo stiču znanje i rade kako struka i zakon nalaže”, kazao je on.

Ne treba zaboraviti, ističe on, da su kadrovi sa upitnim zvanjima po pravilu u poslu skloniji etički neprihvatljivom ponašanju - tu ne treba isključiti ni korupciju.

Perić navodi i da je, prema podacima od prije nekoliko mjeseci, na birou rada bilo 210 specijalista, mastera magistara, te 17 doktora nauka. Uvjeren sam da nijedna od tih diploma nije kupljena.

“Zato se ne čudimo kada se susrećemo sa neznavenom i neefikasnom upravom jer imamo ne malo slučajeva kada donosioci odluka u institucijama imaju upitno znanje i još upitniju praksu. Oni ujedno blokiraju stručne ljude u sistemu koji znaju svoj posao, jer su dodatno opterećni očuvanjem svojih pozicija. Tako šteta koju čine po društvo postaje višestruka. Iza njih ne stoje kompetencije već ambicije čije ostvarenje u uređenim državama ne bi bilo realno”, ocjenjuje profesor Perić.

Moramo zaštititi svoje tržište

Nedavno je završena javna rasprava o nacrtu propisa koji uvodi novine u ovoj oblasti.

Direktorica Direktorata za visoko obrazovanje u Ministarstvu prosvjete Mubera Kurpejović, kazala je “Vijestima” da nije cilj otežavanje priznavanja diploma.

“Moje je da ponovim da moramo voditi računa o crnogorskom tržištu rada i zaštiti naš obrazovni sistem. To ne znači da na bilo koji način otežavamo priznavanje inostranih obrazovnih isprava izdatih na renomiranim ustanivama i licima koja su na kvalitetan način završila školu ili fakultet van Crne Gore, ali svakako da je naša obaveza da provjerimo koje i kakve diplome dolaze u našu zemlju, a koje će se kasnije naći na tržištu rada i biti u ravnopravnoj poziciji sa diplomama iz Crne Gore. Drugim riječima, mi samo detaljnije operacionalizujemo Lisabonsku konvenciju, u dijelu kriterijuma, a pridržavajući se njenih principa”, kaže Kurpejović.

Ističe da je važno što je prosvjetni resor za izmjene ovog zakona dobio podršku i drugih institucija,kao i nevladinog sektora.

“U 2018. i dalje ubjedljiva većina priznatih inostranih obrazovnih isprava dokazuje završene osnovne akademske studije, a drastično manji broj master i doktorske studije. Naravno, to ne čini našu obavezu kontrole čitavog procesa ništa manjom. Jer, svaka od tih diploma će se naći u jednom momentu na tržištu i mi ne samo da izmjenama Zakona štitimo kvalitet same diplome, već i sjutra kvalitet neke usluge koju će neko na nuditi našim građanima. A to je ono što je u krajnjem najvažnije”, zaključila je Kurpejović.

Naš sistem stvara radnu snagu za niskoplatežna zanimanja

Perić naglašava i da je neprijatna istina da naš obrazovni sistem stvara radnu snagu za niskoplatežna zanimanja.

“Naravno, uvijek ima izuzetaka i sjajnih učenika i studenata koji će uspjeti da iskažu svoje zanje i vještine u svakom, pa i ovom sistemu, ali naš osnovni problem je što znanje nije garant napredovanja ni u poslu ali ni u sferi javnog djelovanja. Izuzetaka ima, ali su oni sve rjeđi. Tu sumornu sliku ‘ubrzano studiranje’ i kupovina diploma samo pojačavaju”, kazao je on.


Vidi sve komentare