Što prije organizovati širu raspravu o Zakonu o medijima

Rifat Rastoder iz Socijaldemokratske partije (SDP) je, u ime predlagača, kazao da je Sporazum o stvaranju uslova za fer i slobodne izbore jedan od razloga za predlaganje izmjena Zakona, kao i aktuelna pitanja koja se tiču medija
132 pregleda 0 komentar(a)
novinari, mediji, Foto: Shutterstock
novinari, mediji, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 20.07.2016. 12:07h

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu je na današnjoj sjednici jednoglasno ocijenio da je potrebno što prije organizovati širu raspravu o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o medijima.

Rifat Rastoder iz Socijaldemokratske partije (SDP) je, u ime predlagača, kazao da je Sporazum o stvaranju uslova za fer i slobodne izbore jedan od razloga za predlaganje izmjena Zakona, kao i aktuelna pitanja koja se tiču medija.

„Potrebno je uobličiti skladno, zajedno sa ostalim predloženim promjenama, i ovaj krovni Zakon o medijima“, poručio je Rastoder.

On je kazao da su predložena rješenja utemeljena na praksi Evropskog suda za ljudska prava.

Rastoder je objasnio da član 1 propisuje novi standard obaveze pridržavanja dužne profesionalne prakse i dodao da je taj institut poznat u evropskoj praksi.

On je ukazao da član 2 propisuje proširenje zakonskog pojma medija na portale.

Rastoder je dodao da se član 3 odnosi na obavezu medija i svih državnih organa, uključujući i organe lokalne samouprave, da vode evidencije o oglašavanju u medijima, kao i na propisivanje kriterijuma – kako se i gdje može vršiti oglašavanje tih organa, u cilju poboljšanja transprentnosti oglašavanja i, eventualno, sprječavanja upotrebe državnih sredastava.

Rastoder je objasnio da se član 4 odnosi na reafirmaciju sdolidarne odgovornosti, autora, odgovornog urednika i osnivača medije za objavljeni sadržaj.

„U važećem zakonu odgovornost je bil isključivo urednika i osnivača medija. Cijenimo da je ta solidarna odgovornost neophodna“, saopštio je Rastoder.

On je objasnio da su u Predlogu precizirani značaj pojmova ispravke i odgovora, s obzirom na to da tu „često ima zbrke“.

„Ovaj Predlog zakona korak je više u objektivizaciji ukupnog situacije u ovoj oblasti i poboljšanja regulative“, smatra Rastoder i navodi da ne ne misle da su uradili nešto što je nemoguće još bolje uraditi.

On je saopštio da nema ništa protiv organizovanja stručne javne rasprave o tom pitanju.

Veljko Zarubica iz Demokratske partije socijalista (DPS) kazao je da na trenutni Zakon nije bilo nikakvih primjedbi, čak ni od Evropskog suda.

„Ne vidim da se ovim Predlogom nešto poboljšava“, poručio je Zarubica.

On smatra da Predlog zakona zadire u ingerencije nekih drugih zakona i institucija, poput javnih nabavki i zaštite konkurencije.

„Ja u ovom trenutku imam rezervu prema ovom Predlogu“, rekao je Zarubica.

Milorad Vuletić iz DPS-a ocijenio je da je potrebna šira rasprava o tom pitanju.

On smatra da dužna profesionalna pažnja „ne trpi“definiciju. „To bi možda moglo da stoji kao neko opšte načelo“.

Marta Šćepanović iz DPS-a kazala je da nije sigurna da se amandmanskim djelovanjem može poboljšati tekst zakona.

„Neka rješenja su diskutabilna, jer većina njih zalazi u rad sudova“, rekla je ona.

Snežana Jonica iz Socijalističke narodne partije ocijenila je da je potreban stručniji pogled na tu temu.

Ona je, komentarišući to što je Predlog zakona propisano da organi državne javne službe i organi jedinica lokalne samouprave i preduzeća u većinskom državnom vlasništvu odluku o oglašavanju u mediju donose na osnovu kriterijuma čitanosti, gledanosti, slušanosti i povjerenja, kazala da je to neprecizno definisano.

Jonica smatra da je tako definisana norma „priča koja ne može da se realizuje“.

Ona je kazala da je „dužna novinarska pažnja“ široko definisana.

„Ostavljena je mogućnost da se ona može tumačiti ovako ili onako i nijesmo postigli cilj da profesionalizujemo sve ono što treba i jasno definišemo standarde po kojima se mora postupati“, dodala je Jonica.

Bonus video: