Stotine tona eksploziva u srcu Boke

Na par stotina metara vazdušne linije od Kumbora nalazi se ogromna količina naoružanja koje se ne može na licu mjesta onesposobiti
365 pregleda 7 komentar(a)
Ažurirano: 01.10.2012. 20:34h

Jedan od najvećih bezbjednosnih izazova sa kojima se danas suočava Vojska Crne Gore nalazi se u srcu Boke Kotorske, samo par stotina metara vazdušne linije od Kumbora koga upravo preuzima azerbejdžanska državna kompanija "Socar", kao i "ispod" dijela kompleksa "Luštica Development" koji treba da realizuje egipatsko-švajcarski holding „Orascom Develeompent“.

Riječ je o vojnom objektu – skladištu Pristan na zapadnoj obali poluostrava Luštica u Kumborskom tjesnacu, a u kojem su, prema informacijama "Vijesti", stacionirane sve preostale količine mornaričkog naoružanja koje je povučeno iz upotrebe u Mornarici Vojske Crne Gore.

Kod TAH-a nema delaboracije već se kao metoda uništenja nameće samo jedna – detoniranje sredstva punjenog TAH-om u kontrolisanim uslovima

Ova mješavina, poznata kao TAH apsolutno se ne može delaborisati metodama koje su primjenjivane u neutralisanju naoružanja koje sadrži eksplozivno punjenje na bazi klasičnog TNT-a.

TAH se može samo detonirati

"TAH eksploziv se ne može topiti vodenom parom i zbog toga se ova punjenja ne mogu prepakovati u privredni eksploziv, kao što su to do sada učinili sa sredstvima naoružanja koja su punjena sa čistim TNT-om. Kod TAH-a nema delaboracije već se kao metoda uništenja nameće samo jedna – detoniranje sredstva punjenog TAH-om u kontrolisanim uslovima", ističe sagovornik “Vijesti” sa višedecenijskim iskustvom u radu sa mornaričkim naoružanjem.

Ovo predstavlja i suštinu problema na Pristanu jer se tamo nalaze stotine komada mina, dubinskih bombi, torpeda i raketa sa bojevim glavama čije su eksplozivno punjenje upravo različite mješavine TAH-a.

"Vojska Crne Gore raspolaže određenim količinama više vrsta ubojnih sredstava navedenih u Vašim pitanjima. Međutim, dio ovih sredstava prodat je po postupku povjerljive prodaje ali još nije preuzet od strane komisonara, a dio je planiran za prodaju. Ministarstvo odbrane, iz razloga bezbjednosti, ne može saopštiti količine po vrstama ubojnih sredstava, kao ni u kom skladištu se nalaze konkretna ubojna sredstva", odgovoreno je "Vijestima“ iz Ministarstva odbrane na pitanje koliko u Pristanu ima mina, dubinskih bombi, torpeda i raketa, te da li su od ti sredstava „oslobođena“ vojna skladišta u Lepetanima i na Opatovu, gdje je ranije takođe držano ovo naoružanje.

U Pristanu svo preostalo oružje

Prema pouzdanim saznanjima „Vijesti“, sve preostalo mornaričko naoružanje te vrste u Crnoj Gori, proteklih je mjeseci prebačeno u Pristan. Tako se tamo trenutno nalazi 110 komada protivbrodskih krilatih raketa tipa P-20, P-21 i P-22, kao i ukupno 120 komada bojevih glava za te rakete.

Ulazna kapija u kompleks Petrovići-Pristan-Rakite

Svaka od tih glava sadrži po 370 kilograma eksplozivnog punjenja na bazi TAH-a.

"Razlika u broju bojevih glava u odnosu na broj preostalih raketa se pojavila zato što su proteklih godina bojeve glave demontirane sa raketa koje su onda korištene za vježbovna gađanja ciljeva na moru", objašnjava sagovornik „Vijesti“ dodajući da su protivrodske rakete i njihove bojeve glave na Pristanu, kao i protivvazduhoplovne rakete RZ-13, uskladištene u tzv. potkopima – podzemnim skladištima kojih tamo ima ukupno tri.

Mine na Pristanu, inače, većinom nisu uskladištene u objektima ili potkopima, već se nalaze na otvorenom, na samoj obali mora u relativno slabo obezbijeđenom vojnom objektu

Svaka od tih ukupno 60 komada raketa uskladištenih na Pristanu, ima bojevu glavu sa 25 kilograma eksplozivnog punjenja na bazi TAH-a, a svaka raketa sadrži i po 42 kilograma baruta koji je čvrsto gorivo za pogon njenog raketnog motora.

U objektima na Pristanu nalazi se i ukupno 591 komad raketnih dubinskih bombi RGB-60 koje su municija za protivpodmornički raketni sistem „Smerč“ na fregatama tipa „Koni“ i „Kotor“.

Svaka od tih bombi ima bojevu glavu punjenu sa 23,5 kilograma eksploziva TAH, kao i raketni motor na čvrsto gorivo u kome je 15 kilograma baruta.

Ležeće mine najveći problem

Tu je i 100 komada tzv. planirajućih – na dnu ležećih protivbrodskih mina GMI-100 „Rockan“ od kojih je svaka napunjena sa po 104 kilograma TAH-a. Najveći problem su međutim, na dnu ležeće, akustično-indukcione morske mine AIM M-82 kojih ima ukupno 297 komada.

Svaka od ovih mina koje su se svojevremeno proizvodile u bivšem tivatskom Arsenalu, ima punjenje od po 490 kilograma TAH-a. Po eksplozivnoj snazi, svako od pojedinačnih punjenja mina AIM M-82, ekvivalentno je jednoj toni klasičnog TNT-a!

Mine na Pristanu, inače, većinom nisu uskladištene u objektima ili potkopima, već se nalaze na otvorenom, na samoj obali mora u ovom relativno slabo obezbijeđenom vojnom objektu gdje je straža veoma malobrojna i mora kontrolisati više od tri kilometra dužine obalne linije uz koju se nalaze vojni objekti Petrovići, Pristan i Rakite.

Dio torpeda tipa 53-VA smještenih u skladištu u Pristanu

Isto tako na otvorenom, u Pristanu leže i torpeda – ukupno 75 komada torpeda tipa „53VA“ ,svako sa bojevomn glavom u kojoj je po 210 kilograma TAH-a. Tu je i 20 komada protivpodmorničkih torpeda „SET 53“ koje imaju bojevu glavu punjenu sa 92 kilograma TAH-a, te 44 komada protivbrodskih torpeda tipa „53-65 KE“ od koje svako ima bojevu glavu napunjenu sa 395 kilograma TAH-a.

Na pitanje da li način na koji su sredstva tenutno uskladištena u Pristanu smatraju dovoljno bezbjednim, iz MO su odgovorili da „bezbjednost skladištenja u skladištima VCG svakako ne odgovara savremenim standardima"

Iz MO kao što smo rekli, nisu odgovorili na pitanje koliko ima komada gore navedenih vrsta naoružanja. Rečeno nam je međutim, da je „najveći dio ovih sredstava planiran za uništenje u sklopu MONDEM programa i Tehničkog sporazuma sa Vladom SAD o uništenju malog i lakog naoružanja i raznih vrsta muncije.“

"Oba programa su u toku i očekujemo da do kraja ove godine dio ovih sredstava bude uništen ili delaborisan", saopšteno je „Vijestima“ u MO.

Na pitanje da li način na koji su ta sredstva tenutno uskladištena u Pristanu smatraju dovoljno bezbjednim, iz MO su odgovorili da „bezbjednost skladištenja u skladištima VCG svakako ne odgovara savremenim standardima, jer su građena po standardima JNA, ali Ministarsvo odbrane i VCG preduzimaju stalne mjere na poboljšanju pirotehničke bezbjednosti i obezbjeđenju što povoljnijih uslova skladištenja.“

Najveći problem: Mina AIM M-82 (lijevo) i starija mina AIM M-70 (desno)

Iz tog resora podsjetili su i da se poslije obnove nezavisnosti Crne Gore u skladištima VCG nalazilo više od 12.000 tona raznih vrsta municije i drugih ubojnih sredstava, od čega je preko 9.500 tona bio višak.

Za uništavanje 4.000 tona

Brizantni ili eksploziv za rušenje je eksploziv koji pri detonaciji ispoljava jak udarni talas koji ima veliku rušilačku moć, odnosno koji lomi, ruši i razara sve predmete u radijusu dejstva dotičnog naoružanja

Kosovec: Nema delaboracije TAH-a

Pomoćnik ministra odbrane za materijalne resurse, pukovnik Rifet Kosovec je objašnjavajući svojevremeno u magazinu “Partner” javnosti kako se u Crnoj Gori uništava višak municije, kazao da se to u najvećoj mjeri čini “delaboracijom, odnosno rastavljanjem municije na sastavne dijelove, a zatim se eksplozivna punjenja koriste kao privredni eksplozivi, barutna punjenja se spaljuju, a upaljači uništavaju otvorenom eksplozijom, jer je njihova delaboracija opasna po ljude koji rade te poslove.”

"Pri ovome treba imati na umu da se samo trotil (TBT) može koristiti za izradu privrednih eksploziva, dok se heksogen, pentrit i TAH (mješavina trotila, aluminijuma u prahu i heksogena) ne smije koristiti za tu svrhu zbog osjetljivosti na udar i velike brizantnosti. U slučaju kada su bojeva sredstva punjena sa ovim vrstama eksploziva, isti se moraju ili uništiti eksplozijom ili spaliti, odnosno istopiti. Za sve ovo neophodna je odgovarajuća tehnologija", kazao je Kosovec.

Tu tehnologiju Crna Gora, inače, nema…

Brizantni eksploziv

Brizantni ili eksploziv za rušenje je eksploziv koji pri detonaciji ispoljava jak udarni talas koji ima veliku rušilačku moć, odnosno koji lomi, ruši i razara sve predmete u radijusu dejstva dotičnog naoružanja.

Najpoznatji predstavnici brizantnih eksploziva u upotrebi u bivšoj JNA su amonal, trotil, vitezit, nitroglicerin, RDX, PENT, amonijev nitrat i heksogen kao jedan od najmoćnijih visoko-brizantnih eksploziva.

Brizantne eksplozivne materije su manje osetljive na mehaničke i toplotne uticaje i eksplodiraju pod dejstvom udarnog talasa inicijalnih eksploziva. U ovu grupu spadaju nitro jedinjenja koja sadrze C-NO2 vezu, kao što su dinitrobenzen, dinitrotluen, heksanitro-stilben, triaminonitrobenzen, trinitrotoluen (TNT) i druga, zatim nitratni estri koji sadrže C-O-NO2 grupu, kao što su nitroceluloza i pentaeritit-tetranitrit (pentrit, PETN).

Takođe se u ovu grupu svrstavaju i nitroamini koji imaju C-N-NO2 grupu, kao što su ciklotetraametilen-tetraamin (oktogen), ciklotrimetil-triamin (heksogen), nitroguanidin.

Bonus video: