Tok Bojane: Klimatske promjene i loša saradnja sa Albanijom glavni problemi - Vijesti.me
SJEDNICA SKUPŠTINSKOG ODBORA

Tok Bojane: Klimatske promjene i loša saradnja sa Albanijom glavni problemi

Direktor Uprave za vodu kazao je na sjednici da brigu o Bojani ne mogu voditi samo relevatne državne institucije

Sa odbora
Sa odbora (Foto: Zoran Đurić)

Klimatske promjene i loša saradnja sa Albanijom glavni su problemi na putu rješavanje problema Bojane, rečeno je na sjednici nadležnog skupštinskog Odbora.

Pred Odborom za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, na čijem je čelu Petar Ivanović, jutros je održano konsultativno saslušanje na temu „Realizacija aktivnosti na regulaciji toka rijeke Bojane“.

Na sjednici su učestvovali direktori Uprave za vodu Damir Gutić, JP Morsko dobro Predrag Jelušić i Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Luka Mitrović.“Mislim da su klimatske promjene glavni razlog. Imamo dramatične situacije – veliki vodostaji i niski vodostaji. Oni su prije svega posljedica klimatskih promjena – u jednom dijelu godine imamo veoma intenzivne padavine i imamo izrazito sušne periode koji su svake godine sve duži i duži,” pojasnio je na sjednici direktor Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Luka Mitrović.

Mitrović je istakao da su za ovo pitanje konkuristali za projekat iz fondova Evrospke unije sa više susjednih zemalja koji će se baviti monitoringom na Bojani ali dodao da je teško izmjeriti proticaj na rijeci koja je “četvrta po količini vode u bivšoj Jugoslaviji”.

Sa odboraSa odbora

Direktor Uprave za vodu kazao je na sjednici da brigu o Bojani ne mogu voditi samo relevatne državne institucije - Uprava, Zavod, Morko dobro i Opština Ulcinj.

“Ali i nevladine organizacije, ekolozi ribari i svi mještani. Samo zajedničkom akcijom može se doći do održivog rješenja,” kazao je Gutić.

Čelnik Morskog dobra istakao je da su oni tokom ove godine uplatili na račun Uprave 320.000 eura vezano za radove na Bojani.

Predsjednavajući Odborom ocijenio je da su se pojačale zajedničke aktivnosti institucija ali i kandidovanja projekata, da se mora raditi na edukaciji građana ali i na potrebi uključivanja albanske strane.

“Ovo je zajednički problem. Ovo nije problem samo Crne Gore,” istakao je Ivanović.

Poslanica Demokratske partije socijalista Daliborka Pejović, koja je na sjednici mijenjala Maju Ćatović, kazala je da na osnovu svega onoga što se čulo danas čuli i onoga što se čuje na plenumu očigledno da s Albanijom ima strašno puno otvorenih pitanja kada su na dnevnom redu problemi koji se tiču životne sredine, saobraćaja, poljoprivrede i svega što ide uz to.

“Meni se čini da memorandumi o razumijevanju neće previše pomoći kao jedna vrsta deklaracije da riješimo ova konkretna pitanja, nego moramo ići na jedan malo konkretniji dijalog, kada je u pitanju mogućnost rješavanja ovih otvorenih pitanja,” kazala je ona.

Takođe je insistirala da se poradi na predaju projekata za dobijanje sredstava iz IPA fondova.

Na kraju je dodala da je više od milion eura utrošeno na ovaj problem a on nije riješen.

Zadovoljan nije bio ni poslanik koalicije “Albanci odlučno”, potpredsjednik Skupštine Genci Nimanbegu.

“Stičem utisak da su se aktivnosti harmonizovane, ali su za mene nedovoljne. Iz kog razloga? Nedovoljen jer ne vidim da se iz jednog mjesta koordiniraju ove aktivnosti. Želio bih znati da li to Ministarstvo pojoprivrede ili Ministarstvo saobraćaja, da li je to Morsko dobro ili sama Vlada,” kazao je on, pitavši učesnike rasprave da li u njihovim budžetima ima sredstava namijenjenih za rješavanje problema Bojane.

“Na koji način da natjeramo Ministarstvo saobraćaja i pomorstva da radi svoju zakonsku obavezu a to je da se radi radi projekat plovnosti rijeke Bojane od 2013. pitao se da li je to nedostatak novca ili volje da to urade.“

Sa odboraSa odbora

Direktor Upave za vode kazaoa je da Ministarstvo saobraća jeste zaduženo za to pitanje, ali da je problem u komunikaciji s Tiranom.

“Ne bih ovdje da ih branim, ali tu postoje otežavajuće okolnosti da plovni put je predviđen glavnim tokom. To ne može da se uradi dok ne napravimo dogovor s Albanijom. Do dogovora još nije došlo tako da u tom pogledu zajedničpka sjednica vlada je pokrenula to pitanje i mislim da će se u narednom periodu ići uzlaznom putanjom,” kazao je Gutić.

Gutić je pojasnio da u njegovoj Upravi imaju samo sredstva za interventne radove ali da je pola miliona namijenjeno za to pitanje u Kapitalnom budžetu na dijelu koji se tiče rada Direkcije javnih radova.

Dodao je da je koordinacijom zadužen potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Milutin Simović.

Privremeni objekti usložnjavaju problem

Cijeli plan privremenih objekata na desnom rukavcu obale rijeke dodatno usložnjava ovaj problem, smatra potpredsjednik Skupštine.

“Tokom 2016. su date nove i nove dozvole. Znate za privremene objekte. Bar između 150 i 200, tačan broj ne znam. Ali po informacijama koje dobijam otprilike preko 450 do 550 je privremenih objekata na Bojani. I oni idu sve više u Bojanu i time sužavaju protočnost same rijeke,” kazao je Nimanbegu.

Zzačajn gubitak plažnih površinana prostoru

Direktor Morskog dobra upozorio je da dok se dobijao višak plažnog materijala na velikoj plaži, s druge strane se dešava značajn gubitak plažnih površinana prostoru Ade Bojane.

“Čak negdje i do 80 metara. Ovdje postoje jasne skice koje se tiču nanosa pijeska i koliko će pokazati koliki je uticaj protočnosti i regulacije toka Bojane ima direktan uticaj sa količinom i površinom plažnog materijala, odnosno kupališta koja imamo na ovim prostorima,” kazao je on.

Jelušić je dodao da će se morati raditi projekat o ovom dijelu Ade Bojane

“Jer upravo sada kada imamo priču oko turističke valorizacije ovoga prostora, ovaj značajan nedostatak kupališnog prostora – čak četiri puta više nego prije nekih 20 godina – može itekako da tangira cijelu aktivnost oko turističke vaorizacije ovog dijela Ade Bojane,” kazao je Jelušić na sjednici.


Vidi sve komentare