Tokom borbe protiv korupcije država zaradila 663 eura - Vijesti.me
Statistika za brigu

Tokom borbe protiv korupcije država zaradila 663 eura

Vlada odbila sugestije britanskog eksperta Ruperta Vininga da se nezakonito bogaćenje uvede kao posebno krivično djelo

Od 26 prijava, koliko je tokom prošle godine podnijeto zbog korupcije, Vrhovno državno tužilaštvo je procesuiralo 13 i njima je obuhvaćeno 30 osoba. U istom periodu, po nepravosnažnim presudama iz oblasti korupcije, oduzeto je 20 eura, dok je po pravosnažnim presudama ta vrijednost 663 eura.

Tako kaže statistika Tripartitnog tijela Nacionalne komisije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, koju vodi ministra pravde Duško Marković.

U posljednjem izvještaju o napretku Crne Gore konstatovano je da "još nema oduzimanja imovine naručilaca koruptivnih djela” kao i da je veoma mali broj finansijskih istraga, kao i predmeta u kojima je oduzeta imovina stečena krivičnim djelom".

Najviše prijava, kako pokazuje statistika, podnijela je policija, zatim građani, Mreža za afirmaciju nevladinog sektora, advokati, a jednu je prijavio i Viši sud.

Od direktora do službenika

Korupciji su tako skloni direktori, rukovodioci, finansijski i računovodstveni radnici u privrednim društvima, privatni preduzetinici, bankarski službenici, brokerski dileri, carinski, poreski i policijski službenici, ljekari, advokati, poslanici, lokalni funkcioneri, sudije, službenici i namještenici iz Uprave za nekretnine, inspektori, službenici i namještenici državne uprave i lokalne samouprave.

Iako su korupciji najskloniji oni koji predstavljaju građane ili rade u državnim institucijama, sudovi i tužilaštvo su nedavno procijenili da Crnoj Gori nije potrebno posebno krivično djelo nezakonitog bogaćenja
Najčešća krivična djela iz oblasti korupcije su, primanje i davanje mita, zloupotreba službenog položaja, zloupotreba ovlašćenja u privredi, nesavjestan rad u privrednom poslovanju i lažni bilans.

Podaci su i ovaj put pripremljeni za sjednicu NK, koja, kako je rečeno “Vijestima” iz kabineta Duška Markovića, nije zakazivana.

U toku su pripreme odluke o njenom izmijenjenom sastavu zbog kadrovskih promjena u državnim organima koji imaju predstavnike u Komisiji. Prethodna sjednica održana je prije skoro godinu dana, krajem marta 2012.

Iako su korupciji najskloniji oni koji predstavljaju građane ili rade u državnim institucijama, nadležna ministarstva, sudovi i tužilaštvo su nedavno procijenili da Crnoj Gori nije potrebno posebno krivično djelo nezakonitog bogaćenja.

To je ranije predlagao Rupert Vining, predstavnik Strateškog fonda "Ujedinjena Evropa" britanskog Ministarstva vanjskih poslova,čiji je mišljenje Marković tražio.

Ekspert predlagao finansijske istrage

Čelnici najviših pravosudnih institucija su se izjasnili da je Crna Gora dovoljno učinila donošenjem seta antikorupcijskih zakona kao da je to krivično djelo, kroz zakone, zastupljeno u crnogorskom pravnom sistemu.

"Rezultati u borbi protiv korupcije još su mali. Slučajevi se često tiču prekršaja koji su objektivni, na primjer odlazak sa funkcije javnog funkcionera"
Vining je u analizi preporučio da Vlada ispita da li korupcija predstavlja ozbiljnu prijetnju vladavini prava i javnom dobru u Crnoj Gori, da li su rezultati istraživanja i gonjenja za krivična djela korupcije dovoljna da zaplaše prestupnike i zaštite javnost.

Preporučio je i da se utvrdi da li su rezultati istraživanja i gonjenja za korupciju zadovoljavajući u smislu crnogorskih međunarodnih aspiracija, kao i da se to ne odnosi samo na pristupanje EU, već i na potrebu da se privuku strana ulaganja.

"Autor ovog izvještaja, kao i mnogi domaći komentatori navode da postoji jak razlog za uvođenje nezakonitog bogaćenja u spektar zakonodavstva koje se tiče antikorupcije u Crnoj Gori", piše u Viningovoj analizi.

On je naveo da je imao priliku da u nekoliko navrata ispita proces optuživanja.

"Rezultati u borbi protiv korupcije još su mali. Slučajevi se često tiču prekršaja koji su objektivni, na primjer odlazak sa funkcije javnog funkcionera. Ovo ukazuje na potrebu da se prilagodi zakon koji se direktnije tiče djela korupcije prilikom obavljanja javne funkcije. Samo krivično gonjenje nije dovoljno. Ovo za uzvrat treba da bude koordinisano između tužilaštva, izvještajima o izjavi o imovini, finansijske istrage i servisa oporezivanja", kaže se u dokumentu.

Kalićeva i Šarićeva imovina još u ponudi

Pošto su propale dvije licitacije za zakup privremeno oduzete imovine Safeta Kalića i Duška Šarića, Uprava za imovinu će pokušati da putem neposredne pogodbe da na korišćenje vrijedne nekretnine i mašine.

Duško Šarić i Safet Kalić

To znači, kako je objašnjeno za “Vijesti”, da se njoj mogu obratiti osobe ili preduzeća koje bi uzele na korišćenje opremu i nekretnine koje su pripadale Šarićima i Kalićima.

“Ako se to ne desi predložićemo Vladi da imenuje upravnika koji će se starati o oduzetoj imovini do pravosnažnosti presude,” rečeno je “Vijestima”. Jedino je benzinska pumpa “Mat petrola” u Pljevljima dobila zakupca, firmu “Elcom”, od koje su je Šarići prethodno uzeli.

Pumpa "Mat petrol"

Prema podacima Tripartitne komisije ukupna vrijednost oduzete imovine iznosi oko 43.000.000 eura. Trenutno se vode tri finansijske istrage, dvije za korupciju i jedna (Duško Šarić) za organizovani kriminal.

Čarapić za, Medenica protiv nezakonitog bogaćenja

U Viningovoj analizi se citira dilema, koju je u razgovoru sa njim iznio pomoćnik ministra unutrašnjih poslova, Vladimir Vukotić - kako dokazati da je znatno povećano vlasništvo državnog službenika kada je registrovano pod drugim imenom.

Vesna Medenica i Ranka Čarapić

Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, kako je naveo autor, je između ostalog imala dilemu o tome zašto bi trebalo uvoditi nezakonito bogaćenje kao novo djelo.

Javni funkcioner kome je zabilježen rast životnog stila tokom i nakon obavljanja funkcije, treba da bude krivično gonjen ako ne može da dokaže porijeklo imovine
"Ovo predstavlja ključ političke diskusije. Nezakonito bogaćenje obuhvata korumpirano prisvajanje imovine bez potrebe za dokazivanjem posebnog čina korupcije. Ostala krivična djela u crnogorskom zakonu to ne rade. Slično tome, predsjednica Medenica pravi veoma značajnu distinkciju u svojim komentarima o potencijalnom razlikovanju tretiranja javnih pojedinaca nasuprot privatnih. VDT Ranka Čarapić saglasna je sa zakonom i kriminalizacijom nezakonitog bogaćenja. Predsjednik Komisije za sprečavanje sukoba interesa gospodin Slobodan Leković otišao je korak dalje u smislu politike, i opisao kriminalizaciju nezakonitog bogaćenja kao “link koji nedostaje” u spektru krivičnih kazni dostupnih za vlasti. Direktorica MANS-a Vanja Ćalović, vodeći predstavnik civilnog društva, dala je podršku kriminalizaciji nezakonitog bogaćenja u Crnoj Gori", napisao je Vining.

Imovinu vode na tuđa imena

Javni funkcioner kome je zabilježen rast životnog stila tokom i nakon obavljanja funkcije, treba da bude krivično gonjen ako ne može da dokaže porijeklo imovine, predložio je Vining.

"Tužilaštvo treba da razmotri i imovinu koju neko drugi drži u ime javnog funkcionera. U slučaju osude, imovina stečena nezakonitim putem biće konfiskovana, a lice osuđeno za krivično djelo nezakonitog bogaćenja na zatvorsku kaznu u trajanju od najviše deset godina. U slučaju osude za nezakonito bogaćenje sud je u obavezi da pretpostavi da je sva imovina koja je u posjedu ili životni stil koji se upražnjava od strane osumnjičenog u proteklih 5 godina djelo korupcije i u obavezi je da to konfiskuje, osim ukoliko osuđeno lice ne da opravdanje da je porijeklo te imovine i životnog stila zakonito", piše u dokumentu.