U Crnoj Gori nema minskih polja, ali ima opasnih sredstava

Radi se o specifičnoj vrsti poslova, opasnoj po izvršioce, zbog čega je neophodna obuka
219 pregleda 2 komentar(a)
minsko polje, Foto: Reuters
minsko polje, Foto: Reuters
Ažurirano: 03.08.2014. 20:08h

NATO program “Nauka za mir i sigurnost” osnovan je 2006. godine u namjeri da doprinese bezbjednosti, stabilnosti i solidarnosti između država, što se postiže primjenom najsavremenijih istraživačkih dostignuća, čiji je cilj poboljšanje saradnje zasnovane na inovacijama u svim partnerskim zemljama.

Direktorat za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova uključen je u ovaj program od ljeta 2013. godine. Šef Odsjeka za obuku i operativne aktivnosti u Direktoratu Milan Radović kaže da je saradnja započela posjetom NATO eksperta Arnolda Suldermana Crnoj Gori, kada je sa službenicima Direktorata obišao lokacije gdje postoje podaci o kontaminiranosti neeksplodiranim ubojnim sredstvima. Nakon obilaska terena, pripremljen je projekat za opremanje tima za NUS.

Radović je rekao i da je tim za NUS Direktorata u prethodnom periodu raspolagao vrlo skromnim materijalno-tehničkim sredstvima za uklanjanje NUS-a.

“Radi o specifičnoj vrsti poslova, koja je veoma opasna po izvršioce, zbog čega je neophodna njihova obuka, profesionalna zaštitna oprema i sredstva za izvođenje ovih poslova. Kako je sve navedeno vrlo skupo, Direktorat za vanredne situacije MUP-a i eksperti NATO-a su planirali da kroz projekat „Nauka za mir i bezbjednost“ u narednom periodu izvrše obuke i opremanje tima za NUS. Takođe je planirano čišćenje zemljanih površina od prisustva NUS-a”, kazao je Radović.

Budžetom programa “Nauka za mir i sigurnost” predviđena je nabavka opreme i obuka za pripadnike tima za NUS Direktorata za vanredne situacije u iznosu od 300 000 eura, što znači da Crna Gora nema finansijskih obaveza u vezi s ovim projektom. Radović pojašnjava da je projektom predviđeno da ekspertski tim NATO-a obiđe Direktorat za vanredne situacije, sagleda trenutnu opremljenost tima za NUS, nakon čega bi se napravila detaljna specifikacija nedostajuće opreme po standardima NATO-a i realizovala nabavka nedostajuće opreme u okviru raspoloživog budžeta projekta. U pripremi projekta Direktorat je predložio nabavku namjenske prikolice za transport NUS-a od mjesta njegovog pronalaska do poligona predviđenog za njegovo uništavanje, lične zaštitne oprema i obuku za tim, dva kompleta kompjutera sa softverom, čišćenje - razminiranje zemljanih površina teritorije Crne Gore gdje postoje podaci o kontaminiranosti neeksplodiranim ubojnim sredstvima, te izradu objekta za zaštitu na poligonu za uništavanje NUS-a.

U Direktoratu očekuju i odgovor na kandidaturu projekta za opremanje tima za CBRN (hemijsko, biološko, radioaktivno i nuklearno oružje), koji bi se realizovao kroz isti program.

“U slučaju da se projekat prihvati, od programa 'Nauka za mir i sigurnost' NATO-a takođe očekujemo pomoć u njegovoj izradi i implementaciji”, zaključio je Radović.

Eksperti u programu Norveške narodne pomoći (NPA) su početkom 2013. godine uradili izviđanje terena na području opština Podgorica i Rožaje.

Ekspert za neeksplodirana ubojna sredstva u Direktoratu Milovan Joksimović kaže da je nakon toga dogovoreno čišćenje oko 1.700.000 m2 ove i naredne godine.

“U Crnoj Gori nema minskih polja koja bi ugrožavala živote, ali postoji rizik od NUBS koja su zaostala iz ratova. Ta sredstva se uglavnom slučajno pronalaze prilikom izvođenja građevinskih ili poljoprivrednih radova”, pojasnio je Joksimović.

Ovaj tekst je dio projekta "Pričajmo o NATO-u", koji su "Vijesti" realizovale uz podršku ambasade SAD u Podgorici.

Bonus video: