U Ministarstvu finansija ne računaju da će zaživjeti PDV na igre na sreću - Vijesti.me
Traže alternative

U Ministarstvu finansija ne računaju da će zaživjeti PDV na igre na sreću

Skupština je 19. juna usvojila amandman kojim se “usluge igara na sreću” oporezuju po novoj opštoj stopi PDV-a od 19 odsto

kladionica
kladionica (Foto: Luka Zeković)

U Ministarstvu finansija već neko vrijeme razmišljaju o dodatnom oporezivanju djelatnosti igara na sreću kroz uvođenje poreza na dobitak, koji u raznim varijantama postoji u nekoliko država Evropske unije i regiona, ili povećanjem fiksnog iznosa koncesije.

Igre na sreću sada su oporezovane sa dvije vrste koncesija fiksne i varijabilne. Fiksna za sportske kladionice iznosi 500 eura mjesečno po kladioničarskom mjestu, za automat klubove 50 eura mjesečno po automatu s tim da ne može biti manje od 10 aparata. Kazina plaćaju fiksno 50 hiljada eura godišnje. Varijabilni dio koncesije iznosi 10 odsto dobiti za prethodni mjesec.

Skupština je 19. juna usvojila amandman kojim se “usluge igara na sreću” brišu sa spiska djelatnosti koje su oslobođene ovog poreza čime su uvrštene u one koje se oporezuju po novoj opštoj stopi PDV-a od 19 odsto.

U Ministarstvu finansija ne računaju da će zaživjeti taj porez zbog čega nijesu ni izdali pravilnik o obračunu niti u budućnosti računaju na ovaj prihod.

Najbliži primjeri za dodatna oporezivanja igara na sreću su oni koji se već koriste u Hrvatskoj ili Makedoniji. U Hrvatskoj se svi dobici (razlika između uplate i isplate) veći od 4.000 eura oporezuju stopom od 15 odsto, a veći od 66.000 eura sa 20 odsto.

U Makedoniji svi dobici preko 160 eura oporezuju sa 10 odsto. U Crnoj Gori sada postoji obaveza evidentiranja uplata i isplata, i povezivanja sistema sa Poreskom upravom koja ima mogućnost uvida i kontrole.

U Grčkoj se osim plaćanja redovnog poreza na prihod naplaćuje i dodatni od 15 odsto za isplate koje su 100 puta veće u odnosu na ulog. U Španiji se oporezuju svi dobici preko 2.500 eura sa 20 odsto, a u Norveškoj preko 10 hiljada sa 28 odsto.

U Finskoj se oporezuju svi dobici sa 30 odsto, u Sloveniji samo dobici u kazinima preko 4.000 eura sa 50 odsto, a u Portugalu samo lutrijski dobici sa 35 odsto.

U Belgiji se svi dobici i gubici u igrama na sreću prijavljuju kroz godišnju poresku prijavu, a u Litvaniji priređivač je dužan da prijavi svaki dobitak veći od hiljadu eura kao i potvrdu o gubicima da bi obje bile ravnopravno tretirane.

Da bi uveli ovu vrstu poreza poreske službe moraju biti dobro tehnički opremljene kako bi izbjegle moguće zloupotrebe i zbog kompleksnosti prijave gubitaka i prihoda.

Prijavljivanje dobitaka i uloga moralo bi da postoji jer se na primjer dobitak od hiljadu eura može ostvariti sa ulogom od jednog eura ali i sa 900 eura, a može se i uplatiti deset tiketa, a dobiti samo na jednom.

Takođe, u kazinu se može u jednom krugu neke igre dobiti nekoliko stotine ili hiljada eura, ali se taj novac može izgubiti u nastavku igranja.

Povećanja fiksnog iznosa koncesije je jednostavnije za kontrolu. Prema nezvaničnoj procjeni povećanje ovog dijela koncesije od 20 odsto sa sa sadašnjim brojem koncesija državi bi donio prihod od oko 700 hiljada eura godišnje.

U Crnoj Gori, međutim, postoji veliko pitanje crnog tržišta igara na sreću kao i da li su svi priređivači jednaki pred zakonom i da li ih jednako redovno obilaze inspekcije.

Niko nije radio računicu koliko bi uvođenjem reda bili povećani državni prihodi. Priređivačima je sporno i da li bi novo oporezivanje igrače otjeralo na internet klađenje, gdje nema nikakvih dažbina.

Država je prošle godine od koncesija imala prihod od 5,5 miliona eura, a broj koncesionih ugovora bio je 553.

 

Najbliži primjeri za dodatna oporezivanja igara na sreću su oni koji se već koriste u Hrvatskoj ili Makedoniji.

U Hrvatskoj se svi dobici (razlika između uplate i isplate) veći od 4.000 eura oporezuju stopom od 15 odsto, a veći od 66.000 eura sa 20 odsto. U Makedoniji svi dobici preko 160 eura oporezuju sa 10 odsto.